U tekstu koji slijedi saznat ćete kojim medijskim uređajima raspolažu bosanskohercegovačka domaćinstva u kojima žive djeca uzrasta 0 do 3 godine, koje od tih uređaja djeca ovog uzrasta koriste i u kojoj mjeri, borave li online i putem kojih uređaja ostvaruju pristup internetu, i kakve sadržaje (najviše) gledaju. Navedeni podaci prikupljeni su u okviru istraživanja pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u BiH u saradnji sa agencijom Custom Concept.
Medijski ekosistem domaćinstava u kojima žive najmlađi građani BiH, djeca od 0 do 3 godine, u najvećem postotku uključuje pametni telefon (92%), te Smart TV i desktop ili laptop računar (76%). Manje od polovine domaćinstava posjeduje standardni TV uređaj i radio, tablet posjeduje 38% domaćinstava, mobilni telefon (obični) i DVD uređaj posjeduje svako četvrto domaćinstvo, konzolu za igrice svako peto domaćinstvo, dok pametnim zvučnicima raspolaže mali postotak domaćinstava.
Kad je riječ o tome koje od tih uređaja djeca koriste, istraživanje je pokazalo da velika većina djece uzrasta 0 do 3 godine (88%) koristi Smart TV ili standardni TV uređaj (podaci govore i to da Smart TV češće posjeduju domaćinstva sa mlađom djecom nego domaćinstva sa starijom djecom). Nakon televizora, djeca ovog uzrasta najčešće provode vrijeme uz pametni telefon. Gotovo svako drugo dijete (41%) koristi pametni telefon koji pripada nekom drugom članu domaćinstva. Zanimljivo je istaknuti da vlastiti pametni telefon posjeduje „svega“ 6% djece ove starosne kategorije, dok 3% posjeduje vlastiti tablet. Ostale medijske uređaje (kompjuter, tablet, radio itd.) djeca ovog uzrasta koriste u znatno manjoj mjeri.
Prema viđenju roditelja, svako drugo dijete uzrasta 0 do 3 godine nema pristup internetu. Govoreći o onima koji koriste internet, 64% njih to čini putem pametnog telefona, 21% putem Smart TV-a i 9% putem tableta.
Podaci dobiveni od roditelja pokazuju da djeca uzrasta 0-3 g. najviše gledaju crtane filmove (87%). Svako drugo dijete (48%) gleda dječiji program, dok svako četvrto dijete gleda igrane filmove i serije za djecu (27%). Pažnju 17% djece ovog uzrasta privlače muzički sadržaji i videa, dok jutjubere gleda 13% mališana. Kao omiljeni sadržaji najmlađih izdvojili su se u prvom redu crtani filmovi (69%), a potom muzika (15%).
Roditelji djece uzrasta 0-3 godine navode da sedam od deset djece – 68% svakodnevno gleda TV program, četvrtina – 26% svakodnevno koristi mobilni/pametni telefon, dok 14% djece ovog uzrasta svakodnevno ide na internet. Mali procenat (oko 6%) svakodnevno igra igrice i sluša radio, dok svega 5% djece ovog uzrasta svakodnevno čita knjige, slikovnice ili stripove. U skladu sa ovakvim medijskim navikama djece, ne iznenađuje što najviše vremena prosječno u tipičnom školskom danu mališani od 0-3 g. provedu gledajući TV program (sat i 21 minutu). Slijedi korištenje mobilnog/pametnog telefona (34 minute) i boravak online (20 minuta), dok vrijeme koje mališani svakodnevno provedu čitajući knjige/slikovnice iznosi svega 13 minuta. Vrijeme koje djeca ovog uzrasta provode uz TV program, mobilni/pametni telefon i internet vikendom blago se produžava, dok se vrijeme provedeno vikendom uz knjige/slikovnice blago skraćuje. Sve u svemu, prosječno vrijeme koje djeca uzrasta 0-3 g. provedu pred različitim ekranima na tipičan školski/radni dan iznosi sat i 43 minute, vikendom do dva sata.
Djeca uzrasta 0-3 g. TV program najčešće gledaju u periodu od 8 do 12 sati (45%), zatim u ranijem jutarnjem periodu od 6 do sati (22%), dok 28% mališana najčešće gleda TV program u intervalu između 12 i 20 sati.
Kada se radi o gledanju TV programa, više od polovine roditelja djece uzrasta 0-3 g. postavlja pravila o sadržajima koje djeca smiju gledati, koliko vremena smiju provesti gledajući TV program i u kojem vremenskom periodu. Svaki treći roditelj donosi pravila i o poštovanju klasifikacijskih oznaka 12+, 16+, 18+ te o tome s kim dijete smije gledati određeni sadržaj. Različiti aspekti gledanja TV-a od strane mališana (sadržaj TV programa, količina vremena provedenog u gledanju televizije, količina TV reklama koje dijete vidi, kao i njihov sadržaj) u principu malo zabrinjavaju roditelje.
Zastupljenost pravila o korištenju interneta najrjeđa je u ovoj uzrasnoj kategoriji. Naime, ukoliko djeca uzrasta 0-3 g. pristupaju internetu, roditelji koji postavljaju pravila vode računa o vrstama web-stranica ili aplikacija koje mogu koristiti, u kojem periodu dana, i koliko dugo mogu biti na internetu. Više od 72% roditelja izjasnilo se da sjedi pored djeteta i gleda ili pomaže djetetu dok je na internetu, odnosno da bude u blizini djeteta i redovno provjerava šta dijete radi dok boravi online.
Informacije i savjete o tome kako pomoći svom djetetu da bude sigurno prilikom korištenja medija svaki treći roditelj djece uzrasta 0-3 g. tražio je/dobio od članova porodice ili prijatelja, koji su se tako izdvojili kao dominantan izvor informacija i savjeta o tome kako pomoći svom djetetu da bude sigurno prilikom korištenja medija. Petina njih konsultovali su web-stranice ili aplikacije s informacijama o tome kako ostati siguran na internetu, a još je manji udio roditelja (14%) koji su ove informacije našli na TV-u, radiju, u novinama ili časopisima. Ipak, velika većina roditelja (84%) smatra da ima dovoljno znanja da donese odluke o korištenju medija od strane njihovog djeteta/djece.
Uzevši u obzir da korištenje više različitih medijskih uređaja predstavlja svakodnevnu praksu djece uzrasta 0-3 godine, koja okupira nemali dio njihovog vremena, nameće se neophodnost da roditelji/staratelji i predškolske ustanove, uz podršku svih drugih aktera u državi, koji su na bilo koji način posvećeni medijskom obrazovanju, već u ovom uzrastu mališanima počnu prenositi odgovarajuća znanja i vještine iz domena medijske pismenosti.
