Sharenting se odnosi na praksu pojedinih roditelja da učestalo objavljuju fotografije, videosnimke i sl. o životu svoje djece na društvenim mrežama. Premda sharenting ima i brojne dobre strane, ova praksa ipak može ostaviti dalekosežne posljedice na bezbjednost i mentalno zdravlje djeteta.
Baš kao što su roditelji nekada osjećali potrebu da posebne trenutke iz života svog djeteta/djece zabilježe fotoaparatom ili kamerom, tako je i danas kod većine roditelja (> 75%) prisutna želja da se nebrojeni trenuci u kojima nas djeca preplave ljepotom, radošću ili ponosom zabilježe mobilnim telefonima i podijele s bliskim osobama. U većini slučajeva, roditelji to čine iz najboljih pobuda: kako bi podijelili ponos i promovirali uspjehe svoje djece, održavali kontakte i obavještavali porodicu i prijatelje o djetetovom odrastanju, sakupljali uspomene, dobili podršku i korisne informacije koje se tiču izazova roditeljstva ili podijelili vlastita iskustva.
Međutim, činjenica da koristimo javni prostor (internet) kako bismo podijelili privatne informacije s bliskim ljudima, izlaže nas i našu djecu potencijalnim opasnostima. Kada objavljujemo fotografije, videosnimke i lične podatke svoje djece na društvenim mrežama, mi ujedno dijelimo te informacije ne samo s onima s kojima mi to želimo, već potencijalno i s onima koji nemaju dobre namjere prema našoj djeci.
Direktno ili indirektno otkrivanje djetetovih ličnih podataka kao što su ime i prezime, datum rođenja, adresa, škola koju dijete pohađa i sl. izlaže dijete opasnostima kao što su krađa identiteta, cyberbullying, kontakti s predatorima i sl.
Čemu nas uči film „Nellyna priča“ o sharentingu?
Osim bezbjednosnih razloga, sharenting može negativno uticati i na mentalno zdravlje djeteta. Upravo na to skreće pažnju višestruko nagrađivani kratki film „Nellyna priča“ (Nelly’s Story) austrijskog reditelja Jonasa Steinackera iz 2022. godine.
Nelly i njena majka Sarah proslavljaju Nellyn 9. rođendan. Dok prilaze prostoriji prepunoj rođendanskih poklona, Sarah cijeli događaj snima za Instagram. Nelly je tužna zbog skorašnjeg razvoda roditelja i zbog toga što njen tata nije prisutan na proslavi njenog rođendana i nije raspoložena da pozira za društvene mreže. U jednom trenutku, odbija da sarađuje s majkom, otima njen mobilni telefon i zaključava se u kuću, ostavljajući majku u dvorištu. Očajna, majka poziva najprije bravara da provali vrata, koji, zbunjen situacijom, odlučuje da pozove policiju. Za to vrijeme, Nelly objavljuje na majčinom Instagram profilu njene panične molbe da otvori vrata i druge uznemirujuće snimke.
Koje su negativne implikacije sharentinga na mentalno zdravlje djece?
- Sharenting može narušiti odnos između roditelja i djeteta, tim prije što je dijete starije.
Kao što vidimo u filmu „Nellyna priča“, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama bez saglasnosti i volje djeteta može narušiti odnos između roditelja i djeteta. Kad je riječ o mlađoj djeci, koja još uvijek nisu na društvenim mrežama, ili nisu u stanju da iskažu svoje mišljenje o roditeljskoj praksi sharentinga, roditeljima je lakše zanemariti dječije želje i potrebe. Međutim, s obzirom na to da ovi sadržaji trajno ostaju prisutni na mreži, postoji opasnost da djeca čiji su životi od ranog djetinjstva predmet sharentinga, kasnije to dožive kao narušavanje privatnosti i prepreku za kreiranje vlastitog digitalnog identiteta. Drugim riječima, adolescenti mogu osjećati nelagodnost uslijed digitalnog traga koji su njihovi roditelji ostavljali bez njihove saglasnosti.
- Sharenting može prouzrokovati nezdravo poređenje djeteta s drugima i nesigurnost
Sharenting može dovesti do socijalne anksioznosti djeteta. Kontinuirano dijeljenje dječijih postignuća, kao što su akademski ili sportski uspjesi, pa čak i fizički izgled, može uticati na to da dijete sebi nametne nerealna očekivanja, zahtijevajući besprijekornost i savršenstvo na svim poljima. To može rezultirati povećanom anksioznošću i stresom, strahom od osude i odbacivanja.
Adolescenti su često skloni poređenju svojih stvarnih života s idealiziranim slikama koje vide na mreži, što doprinosi sindromu FOMO (Fear of Missing Out ‒ strah od propuštanja informacija), koji je također povezan sa socijalnom anksioznošću.
Istraživanja sugeriraju da izloženost djece idealiziranim prikazima drugih porodica može dovesti do nezadovoljstva sopstvenim životom, posebno kada dijete osjeća nemogućnost da dostigne „savršenstvo“ koje vidi na tuđim profilima.
- Sharenting povećava rizik od toga da dijete postane žrtva cyberbullyinga
Sadržaji koje roditelji objavljuju o svojoj djeci mogu nedobronamjernim vršnjacima ili drugima biti povod za cyberbullying, dovodeći time dijete u neprijatne situacije, kako u virtuelnom, tako i u stvarnom životu.
- Sharenting može negativno uticati na proces formiranja identiteta mlade osobe
Istraživanja pokazuju da sharenting također može uticati na razvoj identiteta adolescenta. S aspekta formiranja identiteta, adolescencija je ključna razvojna faza i adolescenti imaju potrebu da samostalno istražuju svoj identitet. Ukoliko roditelji oblikuju djetetovu digitalnu sliku od ranih godina, to može negativno uticati na samopercepciju adolescenta. Osim toga, s obzirom na trajnost online postova, adolescenti mogu kasnije u životu, prilikom apliciranja za fakultet ili posao, trpjeti posljedice digitalnog otiska koji su kreirali njihovi roditelji, što može dodatno uticati na njihovo samopouzdanje i biti izvor stresa.
Izgradnja zdravih digitalnih ograničenja
S obzirom na potencijalne negativne posljedice sharentinga, stručnjaci preporučuju roditeljima da prilikom objavljivanja sadržaja o svojoj djeci na internetu vode računa o sljedećem:
Poštujte privatnost djeteta: Djeci treba omogućiti da sama odlučuju šta će biti objavljeno o njima, tim više što su starija. Razgovarajte s djecom o mogućim posljedicama sharentinga i tražite njihovu saglasnost prije objavljivanja fotografija, videosnimaka ili drugih sadržaja o njima.
Izbjegavajte pretjerano dijeljenje: Iako je prirodno osjećati želju da sa svojim prijateljima i članovima porodice podijelimo sadržaje koji svjedoče o nekim važnim trenucima iz djetetovog života, treba voditi računa i izbjegavati dijeljenje trenutaka koji dijete mogu dovesti u neprijatnu situaciju u kasnijim fazama života.
Stvarajte zdrave medijske navike: Neka vaše medijske navike budu za primjer djeci, u smislu kontroliranja vremena koje provodite ispred ekrana, izbjegavanja prekomjernog objavljivanja sadržaja, biranja kvalitetnih medijskih sadržaja i sl.
Razmišljajte o potencijalnim dugoročnim posljedicama: Razmotrite dugoročne posljedice dijeljenja ličnih informacija o svojoj djeci. Ono što danas izgleda bezopasno, sutra možda može biti izvor neprijatnosti ili frustracije za vaše dijete.
Zaključak
Premda sharenting ima mnoge pozitivne strane, važno je da roditelji imaju svijest i o brojnim rizicima koje sharenting nosi po bezbjednost i mentalno zdravlje djeteta. Imajući u vidu da se naši životi sve više isprepliću s digitalnim prostorom, veoma je važno da roditelji vode računa o potencijalnim dugoročnim implikacijama svojih online postupaka. Poštovanjem privatnosti, njegovanjem dijaloga i uspostavljanjem zdravih medijskih navika, roditelji mogu sačuvati svoju djecu od potencijalnih negativnih efekata sharentinga i omogućiti im da zadrže kontrolu nad svojim digitalnim identitetima.
Izvori:
Vigderman, Eliza (2024). Parents’ Social Media Habits: 2021. Preuzeto s: https://www.security.org/digital-safety/parenting-social-media-report/
Travers, Marc Ph.D. (2023). Risks Linked to ‘Sharenting’ Your Kids Lives Online. Psychology Today. Preuzeto s: https://www.psychologytoday.com/intl/blog/social-instincts/202306/2-risks-linked-to-sharenting-your-kids-lives-online
Walrave, Michel et al. (2022). The Limits of Sharenting: Exploring Parents’ and Adolescents’ Sharenting Boundaries Through the Lens of Communication Privacy Management Theory. Frontiers in Education. Preuzeto s: https://www.frontiersin.org/journals/education/articles/10.3389/feduc.2022.803393/full
