Evropska komisija je 16. juna 2022. godine objavila novi, ojačani Kodeks o suzbijanju dezinformacija koji su razvili i potpisali različiti akteri poput velikih internetskih platformi, tehnoloških i oglašivačkih kompanija, organizacija civilnog društva, istraživačkih organizacija i provjeritelja činjenica.
Kodeks o suzbijanju dezinformacija iz 2022. godine se temelji na prvom Kodeksu o suzbijanju dezinformacija iz 2018. godine i teži ciljevima Smjernica Evropske Komisije o unapređenju prvobitnog Kodeksa, predstavljenih u maju 2021. godine. Kodeks iz 2018. godine je prvi alat te vrste uz pomoć kojeg su se relevantni akteri u industriji dogovorili o standardima za borbu protiv dezinformacija, ali je nakon procjene prvog razdoblja njegove implementacije zaključeno da ga je potrebno poboljšati i prilagoditi u skladu sa rastućim tehnološkim, tržišnim, društvenim i zakonodavnim uslovima.
Novi Kodeks ima za cilj rješenje nedostataka prethodnog Kodeksa, uz propisivanje čvršćih i detaljnijih obaveza i mjera i donosi šire i preciznije odredbe kojima se potpisnici obavezuju na transparentniju i sveobuhvatnu borbu protiv dezinformacija, a sve u cilju stvaranja sigurnijeg i pouzdanijeg online okruženja.
Kodeksom iz 2022. godine se gotovo udvostručio broj potpisnika (34 prema 16), ali i novih obaveza (44 nasuprot 21) uz 128 novih mjera. Potpisnici Kodeksa koji uključuju internetske gigante kao što su Google, Meta, TikTok,Twitter, Microsoft, ali i niz drugih aktera iz ove oblasti moraju primijeniti odredbe Kodeksa koji su potpisali i poduzeti korake u suzbijanju dezinformacija na svojim platformama, uključujući i internetsko oglašavanje. Iako u spisku potpisnika Kodeksa nedostaju tehnološki divovi kao što su Apple, Telegram i Amazon (osim livestreaming Amazon platforme Twitch), broj potpisnika je značajan i mogao bi dovesti do veće transparentnosti na najvećim svjetskim platformama.
U fokusu novih pravila je i finansiranje online platformi. Thierry Breton, povjerenik Evropske unije za unutarnje tržište ističe da online platforme moraju djelovati mnogo snažno, posebno po pitanju finansiranja, te da širenje dezinformacija nikome ne smije donijeti niti jedan euro. Potpisnici koji upravljaju velikim online platformama za višestruko kršenje pravila Kodeksa i nesprovođenje mjera za smanjenje rizika mogu biti kažnjeni do 6% svojih godišnjih globalnih prihoda.
Glavna područja fokusa novog dezinformacijskog kodeksa EU-a su:
Širenje baze potpisnika
Novi Kodeks ne uključuje samo velike internet platforme, već i niz drugih aktera uključenih u problematiku ublažavanja širenja dezinformacija i otvoren je za prijave. Šira baza potpisnika bi pomogla u daljoj, sveobuhvatnoj borbi protiv dezinformacija na internetu.
Demonetizacija dezinformacija
Cilj Kodeksa je smanjenje finansijskih poticaja prenosiocima dezinformacija kojima se onemogućavaju prihodi od oglašavanja, kao i uspostavljanje efikasnije saradnje među akterima sektora oglašavanja i njihovo snažnije zajedničko djelovanje.
Transparentnost političkog oglašavanja
Ojačani Kodeks obavezuje potpisnike na uvođenje jačih mjera transparentnosti, omogućujući korisnicima da lako prepoznaju političke oglase boljim označavanjem i informacijama o sponzorima, cijeni oglasa i vremenu prikazivanja, uz uspostavljenje pretraživih repozitorijuma.
Osiguravanje integriteta usluga
Kodeks će ojačati mjere za smanjenje manipulativnog ponašanja korisnika koje se koristi za širenje dezinformacija (npr. lažni računi botovi, lažno predstavljanje, zlonamjerni krivotvoreni sadržaji) i uspostavlja čvršću suradnju među potpisnicima u borbi protiv izazova povezanih sa takvim tehnikama.
Osnaživanje korisnika
Kodeksom je predviđena bolja zaštita korisnika od dezinformacija kroz poboljšane alate za prepoznavanje, razumijevanje i označavanje dezinformacija za pristup izvorima i kroz inicijative za medijsku pismenost.
Osnaživanje istraživača
Kodeks predviđa veću podršku online platformi u istraživanju dezinformacija i zahtjeva od tvrtki da ponude istraživačima bolji i širi pristup podacima koje platforme posjeduju.
Osnaživanje zajednice koja provjerava činjenice
Novim kodeksom, pokrivenost provjere činjenica proširit će se na sve države članice EU-a i obuhvatiti sve jezike, te će osigurati da platforme dosljednije koriste provjeru činjenica na svojim uslugama, uz naknadu onima koji provjeravaju činjenice.
Centar za transparentnost i Radna grupa
Jednostavan pregled provedbi i praćenje rada Kodeksa omogućit će Centar za transparentnost, dostupan svim građanima i Radna grupa koja će pregledati i prilagođavati Kodeks u skladu sa tehnološkim, društvenim, zakonodavnim i tržišnim razvojem.
Ojačani okvir za praćenje
Kodeks donosi ojačani okvir za praćenje provedbi Kodeksa u cijeloj EU i na razini država članica, gdje će velike internetske platforme o svom napretku izvještavati svakih šest mjeseci, dok će ostale potpisnice izvještaj podnosti na godišnjoj razini.
Bolja saradnja između različitih platformi
Potpisnici Kodeksa će svojom boljom saradnjom na različitim platformama razmijeniti iskustva u pogledu manipulativnih ponašanja korisnika, što će takođe pomoći manjim evropskim tvrtkama da saznaju na koji način najveće internetske platforme rješavaju probleme po tom pitanju.
Věra Jourová, potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost je istakla da će novi Kodeks konačno dati značajne podatke za mjerenje performansi za platforme u svim zemljama i jezicima EU – što je bio veliki nedostatak u ranijim krugovima izvještavanja, sa čim je stvoreno novo okruženje za saradnju uz stalno praćenje i potencijalno prilagođavanje novim prijetnjama i novim dokazima, dodajući, da je Kodeks ključni instrument za stvaranje sigurnijeg i zdravog okruženja u cijeloj Evropskoj uniji.
Iako potpisivanje Kodeksa još uvijek nije obavezujuće za bilo koju tvrtku, cilj Kodeksa je da postane „mjera ublažavanja“ i „kodeks ponašanja“ u okviru Akta o digitalnim uslugama, kao značajan resurs u borbi protiv dezinformacija.
Potpisnici će imati šest mjeseci da provedu potpisane obaveze i mjere, a Komisija će zajedno sa Evropskom grupom regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) i Evropskim opservatorijem za digitalne medije (EDMO) na osnovu detaljnog kvalitativnog i kvantitativnog izvještavanja koje se očekuje od potpisnika redovno ocjenjivati njihov napredak u provođenju Kodeksa.
