Društvene mreže, kao takve, nastale su prije pojave interneta, mreža i društvenih medija. Danas, kad se govori o društvenim mrežama, misli se prevashodno na digitalne društvene mreže koje su za relativno kratko vrijeme postale u tolikoj mjeri raširene da trenutno broje više od 3,8 milijardi korisnika. Pojava interneta i nešto kasnije društvenih mreža revolucionarno je utjecala na način na koji najveći dio globalne populacije provodi svoje slobodno i radno vrijeme, obrazuje se, informira i učestvuje u javnom životu. Društvene mreže povezuju nas sa poznatim i nepoznatim osobama iz okoline i širom svijeta, najčešće sa onima sa kojima dijelimo ista interesovanja, stavove ili ideje. Pored toga, društvene mreže postale su nezaobilazan faktor društveno-političkog života u 21. vijeku, o čemu svjedoče brojni protesti i „proljeća“ u zemlji, regionu i svijetu, koji su na efikasan i jeftin način bili organizirani upravo putem društvenih mreža, i omogućili tako ogromnom broju građana da učestvuju u javnom životu.
Poput interneta, društvene mreže rezultat su transformacije informacijskih i komunikacijskih tehnologija baziranih na revoluciji u domenu mikroelektronskih tehnologija 50-ih i 60-ih godina prošlog vijeka. Iako se pojava društvenih alata sa karakteristikama koje danas poznajemo veže za 90-te godine, prvi znakovi društvenih mreža sežu u prethodne decenije. Prvo elektronsko pismo (e-mail) poslao je Ray Tomlinson 1971. godine koristeći dva računara koja su se nalazila jedan pored drugog. Sedam godina kasnije, BBS (Bulletin Board System) razmijenjen je putem telefonskih linija sa drugim korisnicima i distribuirani su prvi internetski preglednici putem platforme Usenet. Godina koja predstavlja prekretnicu u razvoju digitalnih komunikacija je 1991. kada je Tim Berners Lee izumio HTML jezik, što je značajno pojednostavilo i olakšalo pretraživanje weba. GeoCities servis jedna je od prvih društvenih mreža kakve danas poznajemo i pokrenuta je 1994. godine. Tri godine kasnije, kreirana je prva web-lokacija sa društvenom mrežom, SixDegrees.com, koja je pružajući mogućnost pravljenja profilne stranice, adresara i razmjene poruka, prikupila oko milion korisnika. AmIHotorNot.com, nova društvena mreža koja se pojavljuje 2000. godine, pozivala je korisnike da pošalju svoje fotografije kako bi drugi ocijenili njihov fizički izgled i privlačnost. Nakon nekoliko godina pojavio se i My Space, prva društvena mreža koja je doživjela popularnost i na našim prostorima, koja je na svom vrhuncu, 2005. godine, imala oko 25 miliona korisnika. Odgovor Univerziteta Harvard na mrežu AmIHotorNot bila je društvena mreža Facemash koju Mark Zuckerberg pokreće 2003. godine. Godinu dana kasnije, Zuckerberg osniva Facebook, koji sa više od 2,7 milijardi aktivnih korisnika mjesečno, trenutno predstavlja najpopularniju društvenu mrežu na svijetu. Youtube, osnovan 2005. godine, predstavlja drugu globalno najpopularniju mrežu sa 2,3 milijarde korisnika širom svijeta. Otprilike u isto vrijeme kad je nastao YouTube, počele su da nastaju i druge vrste društvenih mreža poznate i danas: LinkedIn, namijenjen poslovnoj zajednici, web-lokacije za razmjenu fotografija poput Photobucket i Flickr, WordPress itd. Društvene mreže koje posljednjih godina naročito privlače mlađu publiku su Instagram i TikTok. Instagram su 2010. godine kreirali Kevin Systrom i Mike Krieger odlučivši da u fokus projekta stave fotografije. Od 2012. godine Instagram prelazi u ruke Facebook-a nakon čega doživljava još veću popularnost. TikTok, aplikacija za razmjenu kratkih videoisječaka kineske kompanije ByteDance, kreiran je u septembru 2016. godine i trenutno okuplja više od 800 miliona korisnika.
Koliko su društvene mreže popularne u Bosni i Hercegovini pokazalo je Istraživanje o medijskim navikama djece i stavovima roditelja koje su 2020. godine proveli Regulatorna agencija za komunikacije i UNICEF BiH. Prema rezultatima ovog istraživanja, većina bosanskohercegovačke djece uzrasta 7-10 godina (64%) i gotovo sva djeca uzrasta 11-18 godina imaju profil na nekoj od društvenih mreža. Društvene mreže/stranice/aplikacije za slanje poruka koje djeca u BiH najčešće koriste jesu Viber (65%), Youtube (58%), Instagram (57%) i Facebook (51,5%), tim češće što su starija. Kad je riječ o YouTubeu, istraživanje je pokazalo da nakon što napune 11 godina skoro sva djeca u BiH koriste YouTube web-stranicu ili aplikaciju (97% uzrasta 11-14 i 99% uzrasta 15-18), a njena upotreba raširena je i kod mlađe djece – u uzrastu 7-10 godina prati je devet od deset djece (90%). Govoreći o informativnoj ulozi društvenih mreža, rezultati Ipsosove ankete iz 2021. godine pokazuju da društvene mreže u BiH predstavljaju drugi glavni izvor informacija na koji se oslanja 25% građana BiH.
