Regulatorna agencija za komunikacije je u svojstvu koordinatora aktivnosti neformalne Mreže za medijsku i informacijsku pismenost (MIP) 19. decembra 2024. godine organizirala sedmi sastanak institucija i organizacija aktivnih u oblasti MIP-a u Bosni i Hercegovini. Sastanak je održan u saradnji s UNESCO-om, Fondacijom „Mediacentar“ Sarajevo i Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu u UN Houseu u Sarajevu.
Inkluzivnost inicijativa medijske pismenosti ‒ kako materijale učiniti pristupačnim osobama s poteškoćama u razvoju i/ili invaliditetom, uključivanje publike, a posebno seniora u kreiranje inicijativa, te regulacija vloggera, bile su neke od tema o kojima je na sastanku diskutiralo oko 60 stručnjaka iz oblasti MIP-a.
Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) istakla je MIP kao važan segment svog djelovanja, koji značajno doprinosi podizanju svijesti o značaju MIP-a u Bosni i Hercegovini, te je istakla da se samo zajedničkim djelovanjem svih članica Mreže za MIP može iskoračiti naprijed u ovom segmentu. Naglašena je potreba za sistemskim rješenjem u oblasti obrazovanja u BiH, kao i važnost formalizacije uloge koju Agencija ima u oblasti MIP-a. Istaknut je i značaj uključivanja publike u kreiranje inicijativa medijske pismenosti i potreba za provođenjem statistički reprezentativnih istraživanja o nivou vještina medijske i informacijske pismenosti, uključujući digitalne kompetencije svih građana, te evaluacijom inicijativa medijske pismenosti. Agencija je posebno istakla planirane aktivnosti usmjerene na kreiranje regulatornog okvira za regulaciju vloggera/kreatora i uploadera videosadržaja. Dat je i kratak osvrt na ovogodišnju kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti – Digitalno snažni“, koja je ocijenjena najboljom do sada, uz prikaz rezultata evaluacijskog upitnika o uspješnosti kampanje.
Foto: Mirza Ajnadžić
UNESCO, kao strateški partner vladinog i nevladinog sektora u oblasti MIP-a, iskazao je zahvalnost za uspješnu saradnju s organizatorima sastanka, kao s ključnim akterima u ovoj oblasti i potvrdio svoju opredijeljenost za unapređenje MIP-a u formalnom i neformalnom obrazovanju. Predstavljen je i plan aktivnosti UNESCO-a na polju MIP-a u Bosni i Hercegovini u narednom periodu, koji obuhvata usvajanje strategija za podršku MIP-u u BiH u formalnom obrazovanju, uvođenje MIP-a u školske kurikulume širom zemlje, radionice za obrazovne djelatnike u oblasti MIP-a, učešće u organizaciji Dana MIP-a, te nastavak saradnje sa strateškim partnerima i svim članicama Mreže za BiH. UNESCO je preuzeo i značajne korake kako bi sadržaj koji generiraju korisnici učinio odgovornijim, te su na sastanku istaknute ključne inicijative o kreatorima digitalnog sadržaja. Iz UNESCO-a su naglasili da pristup medijskim sadržajima osoba s invaliditetom može biti brži, lakši i jeftiniji uz pomoć AI alata.
Predstavnici Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu su podsjetili da izrađena Strategija za medijsko i informacijsko obrazovanje u Kantonu Sarajevo još uvijek nije implementirana, te da je jedan od načina za prevazilaženje problema nedostatka koordinacije aktivnosti MIP-a u bh. obrazovanju, sistemsko i zajedničko djelovanje aktera u okviru Mreže za MIP.
Predstavnici Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo istakli su važnost Mreže za MIP u unapređenju oblasti MIP-a prema svim društvenim grupama, te naglasili potrebu sistemskih rješenja, posebno u obrazovnom sektoru. Sajam MIP-a istaknut je kao izvanredan način za saradnju članica Mreže za MIP, uz preporuke članicama Mreže za MIP da svoja eventualna buduća finansijska sredstva namijenjena projektima iz oblasti MIP-a usmjere i u tom pravcu. Predstavljeno je i istraživanje o medijskim navikama starije populacije koje je izvršio „Mediacentar“ Sarajevo, a koje je pokazalo da je ovoj populaciji potrebna dodatna obuka, posebno u segmentu online sigurnosti. Istaknuta je potreba medijskog i informacijskog opismenjavanja šire publike, koja uključuje i roditelje, ali i stariju populaciju.
Prof. dr. Lejla Kafedžić s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu je u okviru sesije o inkluzivnosti inicijativa medijske pismenosti predstavila načine na koje materijale možemo učiniti pristupačnim osobama s poteškoćama u razvoju, ukazala na probleme koje imaju osobe s oštećenjima sluha ili vida u digitalnom pristupu informacijama, ali i na mjere koje treba poduzeti kako bi se ti problemi prevazišli. Predstavljen je i standard Easy-to-Read, kao set pravila za lakši pristup informacijama.
O smjernicama za pristup medijskim sadržajima osobama s invaliditetom govorila je predstavnica organizacije JaBiHEU, s posebnim naglaskom na obavezno uključivanje osoba s invaliditetom u sve procese koji se tiču prilagođavanja sadržaja njihovoj populaciji, kao i edukaciji. Podsjetila je na „Vodič za prilagođavanje medijskih sadržaja“, koji je dostupan i online.
Predstavnici Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli istakli su važnost drugačijeg pristupa MIP-u, uz iskazanu potrebu za medijskim i informacijskim opismenjavanjem, posebno u bh. obrazovnim institucijama, koje nemaju jedinstven program za ovu oblast.
Predstavnici institucije Ombudsmana za djecu Republike Srpske istakli su preporuke da se u okviru određenih predmeta razmotre mogućnosti proširivanja sadržaja iz oblasti MIP-a, kao i o potrebi strateškog pristupa inkorporacije generirane vještačke inteligencije u obrazovanje.
Predstavnici Ministarstva obrazovanja i nauke su se osvrnuli na potrebu da se u okviru Ministarstva mora jasno predočiti važnost MIP-a, te da šansu za bolju implementaciju MIP-a u obrazovni sistem treba tražiti u predstojećoj izmjeni nastavnih programa, te educiranju nastavnika.
Najmlađi učesnici sastanka, članovi Omladinskog panela Centra za sigurni internet „Sigurno dijete“ su iznijeli svoja iskustva u kreiranju, evaluaciji i implementaciji aktivnosti i materijala iz oblasti medijske pismenosti. Istakli su da educiraju druge učenike o temama iz medijske pismenosti, a posebno sigurnosti na internetu.
Predstavnica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje govorila je o važnosti i načinima educiranja nastavnika iz oblasti medijske i informacijske pismenosti, platformi za odgojno-obrazovne djelatnike e-Twinning, te predstavila istraživanja PISA-e, TIMSS-a i ICILS-a.
Predstavnik „Školegijuma“ predstavio je istraživanje „Online lice škola“, koje se odnosi na način na koji škole prezentiraju svoj rad na internetu, te kako bi takva web-stranica trebala izgledati.
Predstavnica Koalicije za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja govorila je o radu i aktivnostima ove neformalne mreže, uglavnom nevladinih organizacija, ali i drugih aktera zainteresiranih za pitanje regulacije i sigurnosti online prostora.
Na sastanku je istaknuto da je s medijskim i informacijskim opismenjavanjem potrebno započeti u najranijoj dobi, ali da je ono posebno potrebno roditeljima, ali i starijijoj populaciji. Mreža za medijsku i informacijsku pismenost je ponovo istaknuta kao ključni segment za razvoj medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini, te da se samo zajedničkim djelovanjem može postići više u ovoj oblasti.
