Regulatorna agencija za komunikacije je u svojstvu koordinatora aktivnosti Neformalne mreže aktera u oblasti medijske i informacijske pismenosti (MIP) u saradnji s Fondacijom „Mediacentar“ Sarajevo i Transitions iz Praga 20. decembra 2023. godine organizirala sastanak Mreže na temu „Trenutni i nadolazeći trendovi u medijskom odgoju djece“. Na sastanku je učestvovalo 18 članica Mreže koje se bave medijskim odgojem djece.
Svrha sastanka bila je pružiti priliku stručnjacima i stručnjakinjama iz različitih disciplina koji rade na izučavanju i podučavanju medijske i informacijske pismenosti da preispitaju nadolazeće pojave u digitalnom okruženju, kao i način na koji one utiču na njihov rad u smislu dostupnosti resursa, društvenog okruženja, prilika za usavršavanja i drugim srodnim pitanjima koja se fokusiraju na izazove i mogućnosti rada u ovoj oblasti. Također, važno je identificirati prioritetne potrebe za daljnji rad u ovoj oblasti i definirati načine na koje bi „Mediacentar“ i organizacija Transitions iz Praga mogli podržati te procese kroz program Pametno korištenje medija, kao i kroz inicijativu za unapređenje medijske pismenosti Naši mediji.
Kao glavne teme diskusije istakle su se one koje se tiču medijskog odgoja djece i to prava djeteta u digitalnom okruženju, važnost digitalizacije u obrazovanju, upotreba vještačke inteligencije u medijima i obrazovanju, a posebno je istaknuta važnost saradnje između medija, obrazovanja i stručnjaka u ovoj oblasti. S tim u vezi, sumirani su međunarodni trendovi u oblasti medijske i informacijske pismenosti.
Na spomenute teme doneseni su i sljedeći zaključci:
- Prava djeteta u digitalnom okruženju su veoma važna, kao i potvrda da su sva prava djeteta po konvenciji validna i u digitalnom okruženju;
- Nedostaju javne diskusije i otvoreno propitivanje mjera zabrane upotrebe mobilnih telefona u školama;
- Pitanje generativne vještačke inteligencije počinje se otvarati kroz konferencije i stručna okupljanja, ali je važno naglasiti da u obrazovanju imamo još uvijek probleme digitalnog jaza, probleme osnovne medijske pismenosti, te da ne trebamo zanemariti lokalne probleme prateći međunarodne trendove. Pri tome je neophodno izraditi bar osnovne smjernice za nastavnike/ice o njenoj upotrebi u školama;
- Upotreba vještačke inteligencije u medijskim redakcijama u BiH – „Mediacentar“ je proveo istraživanje koje je pokazalo da urednici i novinari tek pomalo testiraju upotrebu Chat GPT-a i generalno oklijevaju razgovarati na ovu temu;
- Medijska i informacijska pismenenost se iz tehnološkog konteksta vraća u kontekst ljudskih prava i prava djeteta – razmišljamo o tome ne samo da postanemo tehnički vješti, nego i o dobrobiti za pojedinca, u smislu individualnog napretka i društva u cjelini;
- Istraživanja su sve više usmjerena na samu djecu kao sagovornike, što je ono što djeca žele. Praksa, nažalost, ne prati ovu metodologiju;
- Medijske analize su također sve više usmjerene na „uključivanje publike“ – i iznalaženje načina kako publika može djelovati na medijski sadržaj i tražiti od medija da rade profesionalno i etički;
- Istraživanja pokazuju da klasični mediji imaju sve manju ulogu, te da je „medijska usluga na zahtjev“ nešto što djeca očekuju;
- Zemlje EU ulažu sve više pažnje i resursa na ograničenje dostupnosti pornografskih sadržaja i suzbijanje dječije pornografije;
- „Mediacentar“ Sarajevo najavio je zajedničku aktivnost na temu medijskog odgoja i medijske pismenosti koja će se realizirati 3. maja 2024. godine – prijedlog je da se otvori saradnja između medija, obrazovanja, stručnjaka;
- Podijeljene su informacije o istraživanjima iz 2023. godine o izazovima samoregulacije, te o medijskom aktivizmu ‒ https://media.ba/bs/o-mediacentru/publikacije;
- Naglašeno je da je neophodno intenzivirati saradnju između svih aktera i pravovremeno dijeliti informacije o planiranim i realiziranim aktivnostima u oblasti MIP-a;
- Naglašen je izazov angažiranja roditelja i njihovog educiranja u različitim segmentima MIP-a. Mali odaziv roditelja na svakako ograničene prilike da se educiraju u ovoj oblasti pokazatelj je koliko je važno raditi i s odraslima. Jedan od prijedloga bio bi uvođenje medijskog odgoja (naročito za temu „Vrijeme pred ekranom“) tokom trudničkih priprema za roditeljstvo, kao i kroz pedijatrijska savjetovališta;
- Praksa pokazuje da su teme poput mentalnog zdravlja tinejdžera i briga o uticaju društvenih mreža na sliku o sebi još uvijek značajne, te da mladi nisu dovoljno osnaženi da prepoznaju sve elemente online nasilja ili da osvijeste štetne uticaje društvenih mreža;
U iščekivanju sistemskog rješenja koje bi bilo trajno i efikasno, organizacije će nastaviti raditi na ograničenim intervencijama, a uporedo se zalagati za to da donosioci odluka prepoznaju sve probleme vezane za nerad na temama MIP-a i posljedice koje iz toga proizilaze.
Stručna razmjena organizirana je kroz projekat „Pametno korištenje medija“, koji u 2023. i 2024. godini implementira Fondacija za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar“ u partnerstvu s organizacijom „Transitions“ iz Praga, uz finansijsku podršku Programa za promociju tranzicije Vlade Republike Češke, te kroz projekat „Naši mediji: Inicijativa za unapređenje medijske pismenosti, dijalog i aktivizam“, koji finansira Evropska unija.
