Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija), u svojstvu koordinatora aktivnosti Mreže aktera u oblasti medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini (Mreža), organizovala je 9. februara 2026. godine osmi po redu sastanak Mreže. Sastanak je održan u saradnji sa UNICEF-om i suosnivačima Mreže, Fondacijom „Mediacentar“ Sarajevo i Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Na sastanku su predstavljena dva izuzetno važna dokumenta: „Ko oblikuje iskustva mladih? Stavovi mladih o influenserima i njihovom sadržaju“, te pravna analiza „Djeca u digitalnom okruženju – implikacije kreiranja i publikovanja korisnički generisanog sadržaja na prava djeteta“. Predstavljeni su i projekti članica Mreže, o kojima je diskutiralo oko 60 stručnjaka iz oblasti medijske i informacijske pismenosti (MIP).
Agencija je iskazala zahvalnost UNICEF-u kao važnom strateškom partneru, vizionarski i dosljedno usmjerenom ka poboljšanju kvalitete života djece i omladine u BiH. Posebno je istaknuto učešće UNICEF-a u izradi dva dokumenta koja su predstavljena na sastanku, koji će pomoći Agenciji u određivanju strateških koraka i strateškog pristupa u prevazilaženju određenih izazova. Agencija je naglasila važnost zajedničkog, koordinisanog i odgovornog djelovanja svih stručnjaka, organizacija i institucija u okviru Mreže.
UNICEF, kao strateški partner vladinog i nevladinog sektora u oblasti MIP-a, izrazio je zadovoljstvo što su se na jednom mjestu okupili partneri iz različitih sfera djelovanja koji dijele zajednički interes i dijalog u oblasti MIP-а, a angažman mladih vide kao obavezu. Konstatovano je da mladi danas žive u složenom digitalnom okruženju u kojem su kao korisnici društvenih mreža potencijalno izloženi različitim rizicima, pri čemu se o njihovoj ulozi u stvaranju sadržaja rijetko razgovara. Posebno su kao važne istaknute nevladine organizacije, a jedna od njih je i Mreža savjeta/vijeća učenika u BiH, koja kao partner UNICEF-a promoviše prava djece u srednjoj školi. Gledajući iz perspektive dječijih prava, naglašena je važnost dijaloga sa mladim ljudima, koji će otvoriti puteve za istinsko učestvovanje u donošenju odluka za sva pitanja koja se tiču njihovih sadašnjih i budućih života.
Iz Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo istakli su da je bh. Mreža, osnovana prije osam godina, najbrojnija i najraznovrsnija u odnosu na slične mreže u regiji. Od samog početka djelovanja, Mreža je postavila temelje saradnje aktera širokog spektra djelovanja u ovoj oblasti. Podsjetili su da je Mediacentar Sarajevo posvećen promociji MIP, što podrazumijeva aktivno praćenje uključenosti države, obrazovnog sistema, međunarodnih organizacija i sličnih organizacija u svijetu u prepoznavanju ključnih izazova i aktuelnih tema u oblasti MIP-a. Kao neke od najvažnih tema Mediacentar ističe: prepoznavanje važnosti profesionalnog novinarstva i njegove uloge u demokratskim društvima, razumijevanje dezinformacija, ulogu umjetne inteligencije, digitalnu sigurnost i etiku, te odgovorno ponašanje online portala i polarizaciju u digitalnom prostoru. Кao prioriteti Mreže prepoznati su razvoj i implementacija strateškog okvira za integraciju MIP-a u obrazovni sistem, unapređenje zajedničkog rada na istraživanjima potrebnim za donošenje odluka o strateškim pravcima kretanja i razumijevanja ključnih potreba obrazovanja u oblasti MIP-a, te zajednička saradnja i razmjena resursa u ovoj oblasti. Mediacentar je također istakao važnost istraživanja prezentovanih na sastanku.
Kad je riječ o djelovanju Fakulteta političkih nauka UNSA na polju MIP-a, fokus je stavljen na edukaciju mladih. Podsjećaju da na fakultetu već niz godina postoji predmet Medijska i informacijska pismenost i da svaka godina donosi nova saznanja i izazove u ovoj oblasti. Istaknuta je važnost istraživanja prezentovanih na sastanku, konstatujući da je angažman mladih u ovakvim istraživanjima izuzetno značajan i da im je uvijek potrebna adekvatna podrška. Razvoj i implementacija strateškog okvira za integraciju MIP-a u obrazovni sistem navodi se kao suštinski važno u razvoju ove oblasti. Nedovoljna implementacija postojećeg strateškog okvira u Kantonu Sarajevo, te neusvajanje novih strategija, problemi su na kojima se treba kontinuirano raditi.
„Ko oblikuje iskustva mladih? Stavovi mladih o influenserima i njihovom sadržaju“ naziv je istraživanja koje je predstavljeno na 8. sastanku Mreže za MIP. Nalaze istraživanja, koje je na inicijativu Agencije proveo UNICEF u saradnji sa Mrežom savjeta/vijeća učenika, predstavio je Irvin Kenović. Kroz anketni upitnik, skoro 2400 mladih iz cijele BiH, u dobi od 15 do 18 godina, iskazalo je svoja razmišljanja, stavove i iskustva u vezi sa influenserima. Naglašeno je da istraživanje ne predstavlja razmišljanje cijele populacije mladih ljudi o ovoj temi, ali da daje važne podatke o njihovim medijskim i digitalnim navikama i stavovima.
Istraživanje je pokazalo da su influenseri izuzetno zastupljeni u digitalnom životu mladih u BiH, prvenstveno kroz sadržaje koje mladi gledaju, temama o kojima razgovaraju, te kao posljedica algoritamskih preporuka. Instagram (93,2%) i TikTok (83,6%) platforme su koje mladi najčešće koriste. Gotovo svi anketirani učenici prate influensere, uz čije sadržaje oko 27% njih provodi 2-4 časa dnevno. Najpraćeniji sadržaji su životni stil, smiješni sadržaji, ljepota i gaming, a kao glavne rizike u praćenju sadržaja influensera, mladi navode govor mržnje, omalovažavanje i nerealne standarde ljepote. Polovina mladih prati influensere iz BiH, dok je druga polovina okrenuta pretežno inostranim influenserima. Gotovo polovina ispitanika navodi da mišljenje influensera za njih ima određeni značaj, ali zanimljiv je podatak da je samo četvrtina ispitanika navela da su promijenili mišljenje ili ponašanje praćenjem njihovog sadržaja. Većina mladih zna kome prijaviti štetni sadržaj, influensere i platforme smatraju najodgovornijim za njihovo plasiranje, te smatraju da država treba regulisati rad influensera. Kao rješenja, mladi ističu jačanje medijske pismenosti, edukaciju i strožije kontrole.
Pravnu analizu „Djeca u digitalnom okruženju – implikacije kreiranja i publikovanja korisnički generisanog sadržaja na prava djeteta“, koju je izradio UNICEF na inicijativu Agencije, predstavio je autor Elvir Musić. Istakao je da analiza polazi od pretpostavke da digitalni prostor više nije marginalan u životima djece, konstatujući da današnje generacije ne poznaju život bez digitalnog okruženja. Posebno mjesto u digitalnom prostoru zauzima user-generated content (USG) tj. sadržaji u kojima se djeca pojavljuju kao aktivni akteri sadržaja, a često i kao subjekti sadržaja koje kreiraju roditelji. U takvima sadržajima, djeca privlače publiku, doprinose vidljivosti i povećanju prihoda od takvih sadržaja, pri čemu njihova pravna pozicija ostaje nejasna. U tom kontekstu, postoji čitav niz pitanja bez adekvatnog odgovora, a koja se tiču prava djeteta, kao što je pravo na igru, porodični život, rast i razvoj itd. Jednako važno je i pitanje mentalnog zdravlja djece u online svijetu, koji direktno utiče na ostvarivanje prava djeteta na razvoj, zaštitu i dobrobit u digitalnom okruženju.
Ključni nalazi ukazuju da BiH posjeduje značajan, ali fragmentiran pravni okvir za zaštitu prava djeteta u digitalnom prostoru. Iako postoje propisi u oblastima zaštite ličnih podataka, porodičnog prava, rada, medija i komercijalnih komunikacija, oni su razvijani sa pretpostavkom da djeca ne mogu biti aktivni kreatori i nosioci ekonomske vrijednosti u digitalnim ekosistemima. Analiza upozorava da dječije učešće u monetizovanom i javno distribuiranom online sadržaju često ostaje u „pravnoj sivoj zoni“ između porodične autonomije, slobode izražavanja i potencijalne ekonomske eksploatacije. Posebno je naglašeno da roditeljska saglasnost u digitalnom okruženju ne može biti neograničena, te da je potrebna jasnija regulacija koja će u središte staviti najbolji interes djeteta. Studija naglašava važnost daljnjeg dijaloga, jačanja institucionalne koordinacije i razvoja ciljanih rješenja, koja će osigurati efikasnu zaštitu prava djeteta u digitalnom okruženju.
Na sastanku su predstavljeni projekti i aktivnosti članica Mreže – Fondacije „Mediacentar“ Sarajevo, Centra za promociju civilnog društva, Sveučilišta u Mostaru, Nauka govori – UG „Nauka i svijet“, Pedagoškog fakulteta UNSA i Udruženja „Nova generacija“ iz Banja Luke.
