Pojmovnik

posebna faza psihološkog razvoja ličnosti i prijelazni period iz djetinjstva u zrelost. Uvjetno traje od 12. do 20. godine života. Adolescencija je period života koji karakterišu brojne specifične promjene: tjelesne, psihološke, emocionalne, socijalne i moralne. Period adolescencije dijeli se na nekoliko faza, počevši od predadolescentne faze kao završne faze djetinjstva, preko rane, srednje i kasne, do postadolescentnog perioda. Svaki period nosi sa sobom određene krize, koje se u zavisnosti od uvjeta života i individualnih karakteristika mogu ispoljavati u različitom intenzitetu. Najučestalije krize su kriza identiteta, kriza autoriteta, asketizam, hipohondrija i kriza seksualnosti. Izvor: Društvo psihologa Republike Srpske, Vodič za novinare i medijske radnike

skup instrukcija koje su pripremili ljudi s programiranim procedurama za pretvaranje ulaznih podataka u željene izlazne rezultate na osnovu posebnih izračuna.

oblik filma u kojem se tehnikom animacije filmski reprodukuju i oživljavaju crteži, siluete, lutke, predmeti i različiti materijali. Tehnički osnov za nastanak animiranog filma jeste takozvana „trik-kamera”, s kojom se može snimati „sličicu po sličicu”. U odnosu na materijal koji se animira, rodu animiranog filma pripadaju: crtani film, lutka film, film sa predmetima, film sa siluetama, kolaž filmski itd. Jedan od vidova animiranog filma jeste i grafički film, ali njega ne određuje animirani materijal, već tehnika, način animacije. Animirani film je spoj likovnog i filmskog u jednu novu i nedjeljivu filmsko-likovnu izražajnu formu sa svojim osobenim estetičkim zahtjevima koji nisu ni posebno likovni niti posebno filmski. Otuda neki estetičari animirani film nazivaju osmom umjetnošću. Izvor: Filmski leksikon, Fakultet dramskih umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Beogradu

bilo koji uređaj, oprema ili proizvod namijenjen poboljšanju, održavanju ili povećanju funkcionalnih sposobnosti osoba sa poteškoćama ili funkcionalnim ograničenjima. AT omogućava pojedincu da samostalno obavi zadatak koji u protivnom ne bi bio u stanju da izvede, ili barem ne uz jednako visok stepen sigurnosti i lakoće. AT uključuje invalidska kolica, hodalice, proteze, različite vrste kompjuterskih softvera, uređaje za komunikaciju i sl. Izvor: Evropska komisija, Rječnik

narativno prevođenje vizuelne slike govorom u oblik pristupačan svima, za slijepe i slabovidne osobe, obezbjeđujući im ravnopravan pristup, uživanje i nešto novo naučeno kroz djela popularnog, kulturnog ili edukativnog značaja. Audiodeskripcija obezbjeđuje da osobe oštećenog vida imaju ravnopravan pristup performansama (pozorište, ples, opera, film, video i televizija), izložbama (umjetničke galerije i muzeji, historijski i naučni muzeji, centri za posjetioce), sportskim događajima. Izvor: www.althea.rs

tehnološki procesi u kojima se ljudski procesi odlučivanja unapređuju i zamjenjuju računarskim procesorima koji odgovaraju na različita pitanja poput klasifikacije (npr. ženski ‒ muški ‒ nebinarni
spol) ili daju procjene kao u slučaju kreditne sposobnosti, rizika od kriminala.

– intelektualna (duhovna) tvorevina s književnog, naučnog i umjetničkog područja izražena jezikom, zvukom, pokretima ili oblicima. U autorska djela svrstavaju se i jezična djela (pisana djela, govorna djela, računarski programi); muzička djela s riječima ili bez riječi; dramska i koreografska djela; djela likovne umjetnosti (slike, grafike, kipovi) bez obzira od kojeg materijala su napravljena; arhitektonska djela; djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna; fotografije i njima slična djela; audiovizuelna djela; prikazi naučne ili tehničke prirode poput crteža, planova, skica i sl. Izvor: Ilija Musa, Medijsko pravo

skup pravnih pravila koja tvorcu autorskog djela (intelektualnog ostvarenja na književnom, naučnom i umjetničkom polju) pružaju potpuna pravna ovlaštenja za korištenje ili zabranu korištenja djela. Korištenje autorskog djela podrazumijeva umnožavanje, distribuciju, emitiranje, javno izvođenje, javno prikazivanje, obradu, prijevod i sl. Autorsko pravo, uz to, omogućava autoru da zabrani bilo kakvo deformisanje ili modificiranje njegovog rada koje bi moglo utjecati na njegovu čast ili reputaciju. Izvor: Ilija Musa, Medijsko pravo

vodoravni ili okomiti grafički element na web-stranici, koji se najčešće nalazi na vrhu stranice ili novog bloka. Prikazuje oglas ili poruku koja internet vezom/linkom vodi na web-stranicu oglašivača. Najčešće je pravougaonog oblika, a može biti statičan (slika, tekst) ili animiran.

sposobnost korištenja svih bibliotečkih resursa. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti.

alternativna, nezavisna i otvorena medijska online platforma. Popularni izraz za lični elektronski dnevnik, časopis ili izvor informacija. Tekstovi na blogu su kratki i obično poredani  hronološki od najnovijeg ka najstarijem, dok tematika bloga zavisi od područja zanimanja samog autora. Pisac/autor naziva se bloger, a radnja pisanja i postavljanja sadržaja/postova – blogovanje.

(skr. od Robotnetwork) grupa međusobno povezanih programa koji komuniciraju sa drugim sličnim programima u cilju obavljanja zadataka kreiranih najčešće od strane zlonamjernih hakera. Botneti se koriste za pokretanje neželjenih e-mail kampanja (spam), online prevara i DoS (denial-of-service) napada. U kontekstu društvenih mreža, botnet označava mrežu bot korisničkih računa kojima upravlja grupa ili pojedinac. Oni koji upravljaju botnetom nazivaju se “pastirima” (engl. bot herders, shepherds). Botovi djeluju u grupama jer je njihova namjera stvaranje privida kako je veliki broj korisnika zainteresovan za neku temu. Uspješan botnet predstavlja velikom broju korisnika temu koju su odabrali “pastiri”. Cilj botneta je stvoriti hashtag, korisnika ili ključnu riječ o kojoj će se razgovarati mnogo više nego što bi se razgovaralo bez utjecaja botneta. Dobro osmišljen botnet utječe na postojeće trendove što posljedično ostavlja utisak na korisnika koji se uključuje u diskurs koji promoviraju botovi. Izvor: https://www.cert.hr/NCBBT

praksa prethodnog ispitivanja, ograničavanja i zabranjivanja javnih radnji, izražavanja mišljenja i umjetničkih izvedbi. U tom smislu cenzura može biti: 1. preventivna (koju koristi država), 2. represivna (koju koriste sudovi), 3. indirektna (preko odgovornih i autonomnih tijela ili preko privatnih tužbi za klevetu, 4. samocenzura ili autocenzura (kada autor odlučuje da ne objavi ono što je već napisao. U Leksikonu mas-medija definira se na sljedeći način: „Cenzura (lat. censura, ‘kontrola’, ‘nadgledanje’) je naziv za instituciju kontrole i onemogućavanja objavljivanja za vlast nepoželjnih sadržaja u medijima masovnog komuniciranja, u književnim ostvarenjima i filmu.“ Izvor: Ilija Musa, Medijsko pravo

namjerno ili nenamjerno dijeljenje i/ili objavljivanje povjerljivih informacija. Nesprečavanje ovakvog incidenta može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, pogotovo ako su podaci barem dijelom obuhvaćeni GDPR-om. Izvor: brošura Sigurna škola u digitalnom okruženju – End Violence Against Children/ Save the Children/ MFS Emaus/ UNICEF

mjere zaštite i aktivnosti koje se koriste u civilne i vojne svrhe, putem kojih korisnik može da zaštiti svoj cyber domen od direktnih ili indirektnih prijetnji po vlastite međusobno povezane mreže podataka i informaciono-komunikacione sisteme. Cyber sigurnost ima za cilj očuvanje dostupnosti i cjelovitosti mreža podataka i infrastruktura te pouzdanosti informacija koje one sadrže. Termin cyber sigurnost odnosi se i na pravne odredbe koje se tiču prevencije i borbe protiv cyber (kibernetičkog) kriminala. Izvor: Evropska komisija, Rječnik

sva krivična djela počinjena u cyber prostoru, uz pomoć ili na samoj informatičkoj i telekomunikacionoj tehnologiji. Cyber kriminal uključuje vidove klasičnog kriminaliteta (prevare, krivotvorenja, krađe identiteta), krivična djela vezana za sadržaj (npr. online distribucija dječije pornografije ili podsticanje na rasnu mržnju), kao i krivična djela isključivo vezana za kompjuterske i informacione sisteme (npr. napadi na informacione sisteme, DoS (denial of service) napadi, maliciozni softveri). Izvor: Evropska komisija, Rječnik

nasilje koje se provodi pomoću kompjutera ili mobitela, a koje maloljetnici vrše međusobno, čije posljedice mogu biti gore nego one kod „klasičnog“ međuvršnjačkog nasilja. Često uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka. Vrlo važno: počinilac i žrtva su najčešće maloljetnici. Izvor: MFS – EMMAUS, Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini

potreba za ljudskom intervencijom u ovim automatiziranim procesima koja će imati nadzornu i korektivnu funkciju kako bi se garantiralo poštovanje i zaštita ljudskih prava pojedinca.

svi vidovi lažnih, netačnih ili zavaravajućih informacija koje su kreirane, objavljene i raširene sa namjerom nanošenja javne štete ili radi sticanja zarade. Izvor: High level group on fake news and online disinformation, A multi-dimensional approach to disinformation. Više na www.rak.ba.

binarne vrijednosti jedinice i nule, koje mogu predstavljati podatak, zvuk, sliku ili neku komandu. Digitalni signali su veoma robusni, otporniji na izobličenja od analognih signala. Imaju daleko veću mogućnost kreativne obrade i kompresije, što rezultira time da su njihova obrada, prijenos i pohranjivanje daleko racionalniji i jeftiniji. Izvor: Aleksandar Luj Todorović, Diskurs novih tehnologija

koncentracija podataka, informacija i uticaja kojim raspolaže mali broj tehnoloških kompanija u kombinaciji s rastućom zavisnošću pojedinaca, društava i institucija o njihovim

primjena informacione pismenosti u digitalnom obliku. Efikasno korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija prilikom komuniciranja tokom cijelog životnog ciklusa. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

digitalno emitiranje putem mreže zemaljskih emisionih predajnika. Prednosti digitalne zemaljske televizije u odnosu na analognu televiziju ogledaju se u smanjenom korištenju radiofrekvencijskog spektra, povećanim kapacitetima, kvalitetnoj slici, manjim operativnim troškovima u vezi sa emitiranjem i prijenos nakon incijalnih troškova prelaska na digitalno emitiranje signala. Izvor: RAK, Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektronskim komunikacionim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

mediji koji koriste računarsku tehnologiju u procesu produkcije, distribucije i prezentacije medijskih sadržaja. Rezultat su procesa sveprisutne kompjuterizacije koja je utjecala na svaki oblik komunikacije. U tom procesu došlo je do uvođenjа novih i redefiniranja tradicionalnih medijskih formi. Obuhvataju internet, svjetsku mrežu, računarsku multimediju, društvene mreže, platforme za razmjenu videosadržaja, videoigre, DVD, CD, virtuelnu stvarnost, digitalne filmove, digitalne specijalne efekte, digitalnu televiziju, digitalnu telefoniju i WAP (Wireless Application Protocol) itd.

generacije rođene prije pojave brze digitalne tehnologije. Teže uče i primjenjuju nove informaciono-komunikacione tehnologije od digitalnih urođenika. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

podjela svijeta na one koji imaju i one koji nemaju pristup računarima i internetu. Izvor: Aleksandar Luj Todorović, Diskurs novih tehnologija

generacija odrasla i sazrela u periodu od nastanka svjetske mreže i srodnih digitalnih tehnologija (mobilni telefon, tekstualne poruke, videoigre i sl.). Zahvaljujući mogućnosti korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija digitalni urođenici imaju veći pristup informacijama od bilo koje generacije u historiji. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

korištenje digitalnih uređaja u cilju uznemiravanja, uhođenja, zastrašivanja ili ponižavanja drugih. Nerijetko biva propraćeno i drugim oblicima nasilja u stvarnom životu. Premda se odvija u digitalnom/virtuelnom prostoru, može proizvesti brojne negativne posljedice u stvarnom životu i utjecati na psihičko i fizičko stanje žrtve. Najčešće se odvija na društvenim mrežama, putem elektronske pošte, chat soba, web-stranica, blogova i internet foruma u vidu slanja uznemiravajućih poruka/slika, neželjene pošte i virusa, širenja laži, krađe elektronskog identiteta, objavljivanja privatnih podataka, uključujući eksplicitan seksualni sadržaj i sl.

svaka osoba koja nije navršila 18 godina života. Izvor: Konvencija UN o pravima djeteta

posljedice predrasuda ili stereotipa prema drugom ili drugačijem na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla i sl. Diskriminacija onemogućava ili uzrokuje otežano ostvarivanje određenih ljudskih prava ili sloboda. Zabrana diskriminacije na osnovu ličnih osobina, te popis i definicija ličnih osobina koje ne smiju biti osnova za razlikovanje kada se određuju prava, položaj i mogućnosti pojedinaca, definisani su u nacionalnom i evropskom zakonodavstvu, te u brojnim međunarodnim dokumentima. Zabrana diskriminacije postavljena je i kao jedan od općih principa Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija kojeg se imaju pridržavati svi pružaoci medijskih usluga. Razlog za posebno isticanje u Kodeksu ove, Ustavom BiH utemeljene obaveze, upravo je moć medija i utjecaj koji mediji imaju na oblikovanje javnog mnjenja i percepciju o društvenim pojavama. Izvor: RAK, Smjernice za primjenu Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

grupa web-aplikacija zasnovanih na ideološkim i tehnološkim karakteristikama Weba 2.0 koje omogućavaju kreiranje i razmjenu sadržaja koji su generisali korisnici. Društvene mreže koriste mobilne i web-tehnologije u cilju kreiranja visokointeraktivnih platformi putem kojih pojedinci i zajednice dijele, zajedno stvaraju, komentarišu ili mijenjaju sadržaj koji su generisali korisnici. Društvena mreža može biti blog, poslovna mreža, forum, mikroblog, dijeljenje fotografija, ocjenjivanje kvaliteta proizvoda/usluga, društveno obilježavanje, igrica, mreža za razmjenu videosadržaja, itd. Većina društvenih mreža ima viralni potencijal (korisnici će među sobom dijeliti sadržaj) što podržava način njihovog funkcioniranja (retweet kod Twittera, pinovanje kod Pinteresta, dijeljenje kod Facebooka).  

sistem koji uključuje vrijednosti i interese različitih društvenih grupa, etičkih principa i principa ljudskih prava, kao i mogućnost učešća u projektiranju, razvoju, uvođenju i dostupnosti mehanizama
pravne zaštite kod automatiziranih sistema donošenja odluka.

okruženje u kojem je osoba izložena samo sličnim uvjerenjima i mišljenjima.

svako odašiljanje znakova, signala, teksta, slike, zvuka ili podataka od jedne do više tačaka putem žice, optičkih kablova, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetnim putem, namijenjenih za opći prijem od strane javnosti putem prijemnika koji su podešeni za tu svrhu. Izvor: Zakon o komunikacijama BiH

nivo razumijevanja filma, svijesti i znatiželje u izboru filmova, sposobnost kritičkog gledanja filma, analize njegovog sadržaja, kinematografije i tehničkih aspekata, te sposobnost manipuliranja jezičkim i tehničkim resursima u produkciji pokretnih slika. Izvor: Evropska komisija

ponižavanje, zastrašivanje ili podsticanje na mržnju, nasilje ili diskriminaciju protiv osobe ili grupe na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla ili na osnovu bilo koje druge okolnosti koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojoj osobi onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, njegovih prava i sloboda. U audiovizuelnom medijskom prostoru govor mržnje podrazumijeva i stvaranje jasnog i neposrednog rizika od podsticanja mržnje, nasilja ili diskriminacije protiv osobe ili grupe po navedenim osnovama, ili koji publikа može protumačiti kao podsticanje na mržnju, nasilje, nered i nemire, ili koji bi mogao izazvati ili podsticati krivična djela. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

pojam koji opisuje uspostavu odnosa povjerenja i emocionalne povezanosti između djeteta i (najčešće) odrasle osobe komunikacionom tehnologijom, a sa ciljem vrbovanja i iskorištavanja maloljetnika u seksualne svrhe.

Obično započinje susretom na internetu gdje se odrasli lažno predstavlja, te nastoji zadobiti povjerenje djeteta tako što se doima ozbiljno zainteresovanim za ono što dijete voli ili ne voli. Sljedeći korak uključuje diskusije seksualne prirode, a često i slanje pornografskih materijala djetetu-žrtvi. U mnogim slučajevima djeca su pitana ili izmanipulisana kako bi poslala svoje nage fotografije ili snimke, te otkrila detalje o sebi putem glasovnog ili videochata/razgovora. Često, osobe koje imaju seksualnu želju prema djeci, ili koji žele da razgovaraju sa njima radi seksualne satisfakcije će tražiti mlade osobe koje žele da pronađu prijatelje. Koristit će veliki broj tehnika za zavođenje i pripremanje žrtve, uključujući stvaranje povjerenja sa osobom lažući, pretvarajući se da je neka druga osoba…Često će koristiti ucjenu i osjećaj krivice kod djeteta kako bi osigurali susret. Izvor: MFS – EMMAUS, Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u digitalnom okruženju u Bosni i Hercegovini

oznaka koja se koristi na društvenim mrežama za obilježavanje i prikupljanje sadržaja na određenu temu. Sastoji se iz jedne riječi ili sintagme ispred koje stoji znak taraba bez razmaka (#refugeeswelcome, #nijenjuz #occupywallstreet, #Oscars2016, itd). Ovakva interaktivna oznaka grupira sve objave koje je sadrže. Hashtag se može naći na bilo kojem mjestu u postu: na početku, u rečenici, izdvojeno, na kraju. Što više ljudi u svojim postovima koristi određeni hashtag, to on postaje popularniji na društvenim mrežama.

situacija kada se uslijed pretjerane količine informacija, uključujući i lažne vijesti i dezinformacije, stvara konfuzija i nepovjerenje među ljudima i otežava identifikacija rješenja za probleme.

oblik vizuelnog prikaza sadržaja informacije uz pomoć grafikona, dijagrama, infograma, slika i drugo. Izvor: Tatjana Tapavički Duronjić, Digitalni informacioni sistemi

sposobnost da se prepozna potreba za određenom informacijom, odredi izvor, kritički analizira, efikasno upotrijebi i prenese informacija u bilo kojem obliku. Izvor: UNESCO, „Think Critically, Click Wisely! Meda and Information Literate Citizens“

tip društva u kojem je sistematično stvaranje, obrada i prosljeđivanje informacija oslonjeno na intenzivnu upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija koje pri tom predstavljaju važnu pogonsku snagu  u kulturnom, obrazovnom, ekonomskom i političkom smislu. Osnovne karakteristike informacionog društva su: prevazilaženje državnih granica, razvoj koji nije moguće predvidjeti, povećanje brzine znanja, pojačavanje međuzavisnosti društvenih entiteta, povećan stepen osnovnih ekonomskih dobara u vezi sa informacijama. Izvor: Oliver Subotić, Informaciono kontrolisano društvo

tehnologije koje omogućavaju pristup informacijama putem telekomunikacija, a koje uključuju internet, radio, televiziju, mobilne telefone, računare, mrežni hardver i softver, satelitske sisteme kao i brojne usluge i aplikacije povezane sa njima.

sintagma koja označava složenu paradigmu uporednog djelovanja elektronskog nadzora i kontrolisane masmedijske diseminacije poruka provođenih zarad postizanja visokog stepena kontrole i usmjeravanja ponašanja stanovnika. Kombinovana i višedimenzionalna djelatnost elektronskog nadzora može se imenovati kao polioptikon ili panoptikon, dok se masmedijska diseminacija poruka može imenovati kao sinoptikon. Udruženi oni čine informaciono-kontrolisano društvo. Izvor: Oliver Subotić, Informaciono kontrolisano društvo

razvijanje sposobnosti za korištenje i razumijevanje nove informatičke tehnologije i širokih polja njene moguće primjene. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

globalni tehno-društveni sistem zasnovan na globalnoj, decentraliziranoj tehnološkoj strukturi koja je sastavljena od umreženih kompjuterskih sistema koji pohranjuju objektivizirano ljudsko znanje. Internet istovremeno predstavlja infrastrukturu i komunikacioni medij. Neke osobine interneta su: interaktivnost, multimedijalnost, hipertekstualnost, globalno komuniciranje (bez prostorno-vremenskih ograničenja), many-to-many komunikacija, kooperativna proizvodnja (mogućnost stvaranja društvenih sistema, razmjene informacija i zajedničke produkcije digitalnih sadržaja), dekontekstualizacija (kontekst digitalne informacije: autorstvo, vrijeme i mjesto proizvodnje, fizička lokacija servera koji sadrži digitalni sadržaj lako se gube), fleksibilnost granice između stvarnosti i fikcije. Nastanak interneta vezan je za hladnoratovske vojne potrebe i strah od nuklearnog rata. Paradigmatski je predstavnik novog digitalnog svijeta. Christian Fuchs, Internet and Society

sistem preporučivanja koji izlaže ljude sličnom homogenom sadržaju koji odgovara njihovim interesovanjima i preferencijama.

jedinstvena adresa računara u mreži koja se sastoji od četiri broja između 0 i 255 međusobno odvojena tačkama (npr. 247.214.233.4). Dobija je svaki računar prilikom spajanja na internet.

internetska stranica ili materijal iz kojeg se preuzima informacija. Kritičko vrednovanje izvora na internetu jako je bitno, jer daje sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti. Prema tradicionalnom pristupu kritičkom vrednovanju izvora razlikujemo pisane, usmene i fizičke izvore. Kritičko vrednovanje može se obaviti u četiri laka koraka:

Za tekstove: kopirati naslov ili cijelu rečenicu iz originala na određenoj internetskoj stranici i zalijepiti ih u pretraživač uz navodnike na početku i kraju rečenice.

Za slike: poslužiti se funkcijom Google pretraživanje slika (images.google.com). Desnom tipkom miša kliknuti na sliku i odabrati opciju Search Google for Image kako bismo saznali više o njoj.

Za zvučne (audio) zapise: teško je odrediti je li digitalni zapis pronađen na internetu autentičan, ali pretraga prema nazivu datoteke može navesti na pravi trag.

Za video: pri kritičkom vrednovanju videomaterijala važno je obratiti pozornost na kvalitetu zapisa i osobu odgovornu za njegovo učitavanje. Komentari vezani uz videozapis također mogu poslužiti kao dodatni tragovi. Izvor: Mali rječnik medijske pismenosti

interes javnosti da raspolaže informacijama o pitanjima i događajima od općeg društvenog značaja, uključujući, ali ne ograničavajući se na zaštitu javnog zdravlja i sigurnosti, otkrivanje ili objelodanjivanje kaznenih djela, sprječavanje obmanjivanja javnosti, razotkrivanje nekompetentnosti ili korupcije u javnoj službi i sl. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizualnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

naziv za prvu kameru-projektor braće Lumiere iz 1895. godine (Cinématographe). Od ovog pojma kasnije su izvedeni pojmovi kinematograf i kinematografija. Danas ovaj pojam označava ukupan sistem svih djelatnosti u vezi sa pokretnim zvučnim slikama na filmskoj traci. U kolokvijalnoj upotrebi često srećemo da se pojmovi kinematografija i film koriste kao sinonimi, kada, naprimjer, sintagma jugoslovenski film znači isto što i jugoslovenska kinematografija, ali izraz film već ima toliko značenja da u stručnoj upotrebi ne treba izazivati nesporazume. Kinematografiju sačinjavaju tri osnovne i niz pratećih djelatnosti. Osnovne djelatnosti su: 1. proizvodnja, 2. distribucija, 3. prikazivanje. Prateće djelatnosti nisu ništa manje značajne za postojanje i funkcioniranje kinematografije, to su neophodni dijelovi složenog kinematografskog mehanizma: 1. proizvodnja trake i tehnike za proizvodnju i reprodukciju filmova; 2. škole za obučavanje filmskih umjetnika, umjetničkih saradnika i tehničkog osoblja; 3. institucije koje se bave kinematografijom sa estetičkog ili tehničkog stanovišta (kinoteke, arhivi, instituti i sl.); 4. profesionalna udruženja (sindikati) filmskih radnika; 5. filmski festivali različitih kategorija i namjena; 6. pravni sistem i institucije koje regulišu djelatnost kinematografije u okviru neke društveno-političke cjeline; 7. izdavačka djelatnost specijalizirana za kinematografiju; 8. organizacije filmskog amaterizma (kino-klubovi) itd. U većini zemalja svijeta, kinematografije postoje kao nacionalni sistemi, čija razvijenost zavisi od ekonomske snage i nivoa kulture. Nacionalne kinematografije su, po pravilu, povezane i objedinjene u svjetsku kinematografiju, jer je film već od trenutka nastanka, krajem prošlog vijeka, odmah pokazao da je univerzalan, globalni medij općenja. Mali broj proizvođača filmske trake i tehnike snabdijeva sve kinematografije, jer su tehnički standardi potpuno usaglašeni, pa svaki od oko 5000 dugometražnih filmova godišnje, bez obzira na to gdje je proizveden, snimljen je s namjerom da bude prikazan u svih 250.000 svjetskih kina. Zato su i dramaturški standardi filmova u velikoj mjeri usaglašeni, pa filmovi, lakše nego bilo koji proizvodi kulture i umjetnosti, prelaze nacionalne, jezičke, vjerske, tradicionalističke i druge granice. Funkcioniranje globalnog sistema kinematografije, djelimično ali efikasno, ograničavaju samo političko-ideološki razlozi i prinuda nekinematografskih činilaca. Kinematografiju nije moguće jednoznačno odrediti po vrsti djelatnosti. Ona je istovremeno privredna djelatnost, oblast kulture i medij umjetnosti. Da bi kinematografija postojala, ona mora istovremeno imati i osobine privrede i kulturno-umjetnički karakter. Izvor: Filmski leksikon, Fakultet dramskih umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Beogradu

senzacionalistički naslov koji pogrešno predstavlja članak ili videoprilog koji najavljuje, sa ciljem da privuče čitatelje/ke da kliknu na takav link. “Clickbait” je engleska riječ nastala spajanjem riječi click (klik) i bait (mamac), te doslovno znači “mamac za klikove”. Nije svaki zanimljiv naslov klikbejt – kreativan naslov koji će zainteresovati nekoga da pročita čitavu priču uvijek se cijenio kao legitimna taktika prodaje medijskog proizvoda. Problem nastaje onda kada se njime obmanjuje publika, to jest kada on najavljuje sadržaj koji ne postoji, ili je značajno drugačiji od predstavljenog. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

datoteke koje se stvaraju u direktoriju pretraživača kako bi se stvorila poveznica između pojedinca i stranice koju je posjetio. Sve aktivnosti na toj web-stranici pohranjuju se u ovim malim datotekama.

kratki tekstualni fajlovi koje web-stranice pohranjuju na korisničke računare. Koriste se radi pružanja personaliziranog iskustva i pamćenja korisnikovog profila bez potrebe posebnog logiranja. Kolačiće na uređaje krajnjih korisnika može postaviti i neka treća strana (npr. oglašivačke kuće) za potrebe praćenja korisnikovog pretraživanja interneta povezanog sa tom trećom stranom. Pravni okvir Evropske unije koji se tiče privatnosti nalaže neophodnost pribavljanja korisnikove saglasnosti za pohranjivanje kolačića na njegov terminalni uređaj (računar, laptop, pametni telefon) kao i za omogućavanje pristupa tako prikupljenim informacijama. Ovo tehničko rješenje povećava produktivnost rada, ali na račun privatnosti, jer tako pohranjeni podaci omogućavaju lakše profiliranje korisnika. Izvor: Evropska komisija, Rječnik

poruke kojima se preporučuje proizvod, odnosno usluga, koje prema vrsti, prirodi, obliku, kvaliteti i drugim svojstvima, samostalno ili uz pomoć drugih, isključivo ili pretežno koriste maloljetnici. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

zvučni i govorni sadržaji koji imaju za cilj da promoviraju, direktno ili indirektno, proizvode, usluge ili imidž fizičkog ili pravnog lica koje se bavi ekonomskom aktivnošću. Takvi sadržaji prate ili su uključeni u program u zamjenu za novčanu nadoknadu ili sličnu protuuslugu ili u svrhu samopromocije. Oblici komercijalnih komunikacija na radiju uključuju, između ostalog, oglašavanje, sponzorstvo, teletrgovinu i plasman proizvoda. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

pretvaranje podataka (glasa, teksta, slike) u digitalni zapis, prijenos digitaliziranih podataka putem različitih mreža i mogućnost da im različiti krajnji korisnici pristupe. Konvergencija povezuje emitiranje i telekomunikacione usluge u jedinstvene informaciono-komunikacione tehnologije. U kontekstu audiovizuelnog sektora, konvergencija predstavlja sve učestalije preplitanje audiovizuelnog i online sadržaja, što rezultira sve većom prisutnošću online sadržaja na TV ekranima kao i audiovizuelnog sadržaja na računarima, mobilnim telefonima ili tabletima. Izvor: Evropska komisija, Rječnik

mjera u kojoj pojedinac može ili ne može donositi odluke u vezi s korištenjem njegovih ličnih podatka i digitalnog ponašanja.

cjelokupan način života, na materijalnom, intelektualnom i duhovnom planu, koji utiče na društvenu izgradnju i historijsku transformaciju značenja i definicija, pri čemu književnost i umjetnost predstavljaju samo jednu, privilegiranu vrstu društvene komunikacije. Izvor: Raymond Williams, Culture and Society

sredstva masovnog saopćavanja, grupni naziv za komunikaciona sredstva, sredstva javnoga saopćavanja i ustanove koje djeluju na velik broj čitatelja, slušatelja i gledatelja.

Razlikuju se prema tipu: knjiga, štampa (novine), film, televizija, radio, nosači zvuka i slike (video, CD, DVD); nivou i dosegu: lokalni, nacionalni, međunarodni; obliku vlasništva: privatni, javni, državni, komunalni ili asocijativni; programu i načinu privređivanja (ponajviše kod radija i televizije): javni ili komercijalni. Simbolička dobra, uobičajeno nazvana poruke, mogu se posredstvom masovnih medija reproducirati u neograničenu broju, namijenjena su prodaji i dostupna su svim članovima društva.

vid autonomnog učenja i razvojna tehnika UI osmišljena zbog unapređenja kvaliteta automatiziranog odlučivanja na osnovu prepoznavanja obrazaca i „pravilnosti“ kako bi se određeni zadaci obavljali bez
intervencije čovjeka.

neprofitni mediji koji su u vlasništvu zajednice ili odgovorni prema društvu kojem žele da služe. Otvoreni su za učestvovanje u kreiranju programa i upravljanje od strane članova zajednice. U obavezi su da ostanu neprofitni i nezavisni od političkih utjecaja, da budu angažovani u aktivnostima koje se tiču javnog i društvenog interesa i da budu otvoreni za učešće članova određene društvene zajednice. Imaju važnu ulogu u jačanju kulturne i jezičke raznolikosti, društvene uključenosti i lokalnih identiteta, identiteta specifičnih društvenih grupa i interkulturalnog dijaloga. Izvor: Evropski parlament, Rezolucija o medijima zajednice

kultura visoke tehnologije koju čine medijski sadržaj i sredstva njegovog emitiranja. Sa pojavom televizije poslije Drugog svjetskog rata, medijska kultura postaje dominantna sila u oblasti kulture, socijalizacije, politike i društvenog života. Kao takva, medijska kultura učestvuje u oblikovanju dominantnih shvatanja o svijetu i najvišim vrijednostima; definira šta se smatra dobrim ili lošim, pozitivnim ili negativnim, moralnim ili zlim. U socijalne subjekte koji oblikuju sadržaje medijske kulture ubrajamo ideologiju (političku i vjersku), društvene promjene, javnost, društvene pokrete, klase, rase, države, ekonomske i naučne centre moći, crkvu i vjerske organizacije, pri čemu se kao dominantni socijalni subjekti medijske kulture izdvajaju ekonomski (država, politike, krupne ekonomije, centri moći i utjecaja, vlasnici medija i oglašivači) i naučni centri moći. Pored navedenih socijalnih subjekata, medijsku kulturu determiniraju i ekonomski i industrijski faktori, kao što su novac, vrijeme, tehnologija i deregulacija. Na pojavu globalne medijske kulture utjecali su razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija, medijski imperijalizam, monopolizacija medijskog vlasništva, dominacija američke nacionalne ideologije i kulture te vrijednosti neoliberalnog kapitalizma. Izvor: Dragana Rašević, Medijska kultura i medijska pismenost

sposobnost pristupanja medijima, razumijevanja i kritičkog procjenjivanja različitih aspekata medija i medijskih sadržaja, te ostvarivanja komunikacije u različitim kontekstima. Podrazumijeva znanje o strukturi, ekonomiji i funkciji sistema masovnih medija u društvu kao i analitičke vještine da „čitamo“ estetski i ideološki sadržaj poruka masovnih medija. Obuhvata vještine, znanje i razumijevanje koji omogućavaju konzumentima da medije koriste efikasno i sigurno. Medijski pismene osobe u stanju su da izvrše izbor na osnovu informacija, razumiju prirodu sadržaja i usluga i da iskoriste puni raspon mogućnosti koje im nude nove komunikacione tehnologije. One su bolje osposobljene da zaštite sebe i svoje porodice od štetnog ili uvredljivog materijala. Zbog toga se treba unapređivati razvoj medijske pismenosti u svim segmentima društva, i njen razvoj se treba pažljivo pratiti. Izvor: Evropska komisija, A European Approach to Media Literacy in the Digital Environment; Evropska unija, Direktiva o audiovizuelnim medijskim uslugama; Elizabeth Thoman, UNESCO Convenes International Media Literacy Conference in Toulouse

odnosi se na sve poruke koje se proizvode, koriste i prenose pomoću medijskih i komunikacionih platformi (SMS poruke, filmovi, fotografije, televizijski i radijski program, videoigre, poruke na forumima, vijesti, blogovi, audio i videomaterijal, reklame i e-knjige). Izvor: Lev Manovich, Jezik novih medija

učenje i znanje o svim medijima: printanim, elektronskim i novim, digitalnim medijima. Nikako ga ne treba miješati sa učenjem uz pomoć medija, što predstavlja medijsku didaktiku. Dakle, medijsko obrazovanje odnosi se na nastavu i učenje o medijima, a ne na nastavu i druge predmete uz korištenje medija. Medijsko obrazovanje može biti zaseban predmet, dio jednog predmeta, dio više različitih predmeta ili slobodna aktivnost. Izvor: RAK i Mediacentar Sarajevo, Smjernice o korištenju medija, informaciono-komunikacionih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom

kovanica sastavljena od prefiksa meta („nakon“, „dalje“) i skraćenog oblika imenice „universe“ (svemir). Upućuje na nadolazeću etapu u razvoju informaciono-komunikacionih tehnologija, na ono „šta dolazi nakon interneta“. Metaverzum je digitalni prostor kojem bilo ko, bilo kada i bilo gdje može da pristupi putem interneta. Metaverzum se određuje i kao digitalna stvarnost koja kombinuje elemente društvenih mreža, online igara, proširene stvarnosti (AR), virtuelne stvarnosti (VR) i kriptovaluta u svrhu uspostavljanja virtuelne interakcije. Dok proširena stvarnost kombinuje vizuelne, zvučne i druge čulne podražaje sa fizičkim okruženjem, dotle se virtuelna stvarnost zasniva isključivo na fiktivnim (virtuelnim) elementima. Interakcije korisnika u metaverzumu su višedimenzionalnije nego što to postojeće tehnologije omogućavaju. Umjesto pukog gledanja digitalnog sadržaja, metaverzum omogućava korisnicima da urone u prostor u kojem se fizičko i digitalno stapaju. Izvor: Jean Folger, What is the Metaverse?

proces praćenja, procjene, odabira i distribucije sadržaja zasnovan na praksama profiliranja i nadzora.

podsticanje i povećavanje društvene nejednakosti i diskriminatornih praksi u digitalnom prostoru, čime se dodatno marginaliziraju obespravljene zajednice i društva koja prolaze kroz poslijeratni
period (npr. intersekcionalna diskriminacija, pojačana cenzura, praznine u informiranju, manipulacija informacijama velikih razmjera).

špekulacije, glasine i druge nepotvrđene tvrdnje koje se predstavljaju kao činjenice. Posebno su problematične one informacije koje nisu samo neprovjerene, već i neprovjerljive. Takav  primjer nalazimo u vijestima koje se temelje na “anonimnim izvorima”, a za koje se ne pruža nikakav dodatni dokaz. Ukoliko se tvrdi da je određenom događaju “svjedočio anonimni izvor” i nitko drugi, takva informacija je zapravo neprovjerljiva – to jest, nemoguće je dokazati je li istinita ili neistinita. No, u najvećem broju slučajeva, iza neprovjerljivih informacija uglavnom se kriju lažne vijesti, kojima “anonimni izvor” služi samo kao pokriće. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

jedan od najčešćih oblika digitalnog nasilja, koje može biti usmjereno kako na pojedinca, tako i na grupu ljudi, ili pak čitavu organizaciju, a koristi se u svrhu klevete, zastrašivanja, prijetnji, vrijeđanja putem interneta, pa i krađe identiteta. Često se takvo uznemiravanje ne prepoznaje na samom početku, kada se određene negativne poruke doživljavaju kao bezazlene ili čak zabavne. Uskoro, ukoliko je zaista riječ o cyberstalkingu, one postaju otvoreno uznemiravajuće, prijeteće, pa i zastrašujuće. Na meti cyberstalkinga mogu se naći svi. Najčešće su to osobe koje nasilnici lično poznaju: članovi porodice, emotivni ili poslovni partneri, prijatelji i poznanici, ili osobe čiju pažnju žele da privuku. Motivi takvog ponašanja mogu biti različiti: od mentalnih problema počinioca, preko osvete, romantičnih težnji, finansijske dobiti, do želje za ostvarivanjem potpune kontrole nad životom žrtve. Cyberstalkeri mogu vrebati i potpuno nepoznate osobe, npr. poznate i slavne ličnosti. Veoma ih je teško identificirati, jer se često pojavljuju kao anonimne osobe, koriste lažne identitete i mijenjaju svoje internet adrese.

mediji koji koriste računar za proizvodnju, distribuciju, prikazivanje i pohranjivanje medijskih sadržaja. Predstavljaju rezultat spajanja (konvergencije) računarstva i medijske tehnologije. U nove medije ubrajamo internet, web-stranice, računarske multimedije, videoigre, CD-ROM, DVD itd. Izvor: Lev Manovich, Jezik novih medija

svaka komercijalna komunikacija koja na bilo koji način, uključujući i predstavljanje, dovodi u zabludu ili bi mogla dovesti u zabludu osobe kojima je namijenjena ili do kojih dopire, te koja zbog svoje obmanjujuće prirode može utjecati na njihovo ekonomsko ponašanje ili koja, zbog istih razloga, šteti ili može naštetiti konkurentu. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

oblik socijalizacije koji podrazumijeva sistematski proces formiranja, razvoja i unapređenja potencijala i sposobnosti djeteta (senzomotornih, intelektualnih, emocionalnih, moralnih) u smjeru vjerovanja, mišljenja i ponašanja koja su prihvatljiva sa aspekta razvoja civilizacije i društvene kulture kojoj pojedinac ili grupa pripada. U stručnoj javnosti se pojmovi odgoja i obrazovanja ponekad objedinjuju u pojmu edukacija, a ponekad se razdvajaju u smislu da odgajanje podrazumijeva utjecaj na etička, estetska i vrijednosna shvatanja, a obrazovanje podrazumijeva razvoj znanja i saznajnih funkcija. Međutim, neminovno su oba procesa međusobno uvjetovana. Izvor: Društvo psihologa Republike Srpske, Vodič za novinare i medijske radnike

oblast koja nudi smjernice za projektiranje, razvoj i korištenje UI-ja u skladu s etičkim standardima i standardima ljudskih prava.

bilo kakav oblik saopćenja u vezi s trgovinom, djelatnošću, zanatom ili strukom, koji se emitira u cilju unapređenja ponude dobara ili usluga, uključujući nepokretnu imovinu, te prava i obaveze javnog ili privatnog pravnog ili fizičkog lica, u zamjenu za novčanu nadoknadu, odnosno sličnu protuuslugu, ili u svrhu samopromocije. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

oglašavanje koje se prikazuje istovremeno ili paralelno sa uredničkim sadržajem. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

javna ili privatna pravna ili fizička osoba koja naruči oglašavanje s namjerom da time promovira svoje proizvode, usluge, nekretnine, prava i obveze, te unaprijedi pravni promet istih, odnosno s namjerom da promovira svoje ime, ličnost, ideje i aktivnosti i time pridobije poslovne partnere ili osigura ugled. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

sadržaj, usluga ili aplikacija koja se pruža krajnjem korisniku putem otvorenog interneta. Izvor: RAK, Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektroničkim

komunikacijskim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

označava bilo koji oblik audiovizuelne komercijalne komunikacije ili komercijalne komunikacije u medijskim uslugama radija koji sadrži ili u kojem se poziva na proizvod, uslugu ili robnu marku, a koji se prikazuje u okviru programa u zamjenu za novčanu nadoknadu ili sličnu protuuslugu. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

uspon platforme kao dominantnog infrastrukturnog i ekonomskog modela društvene mreže i posljedice širenja platformi društvenih medija na druge online prostore.

digitalna datoteka koja sadržava audio ili audiovideo zapis koji se distribuira putem interneta koristeći RSS tehnologiju, a namijenjen je gledanju (ili slušanju) na računaru, digitalnom prijenosnom playeru poput iPoda ili putem televizije koristeći uređaje poput Apple TV-a. Naziv podcast je složenica riječi POD (Playable On Demand) i engleske riječi broadcast. Video podcast naziva se još i vidcast, a osobe koje se bave podcastingom se nazivaju podcasteri.

imenica i pridjev koji se odnose i ukazuju na okolnosti u kojima objektivne činjenice slabije utječu na oblikovanje javnog mnjenja od pozivanja na emocije i uvjerenja pojedinca. Izvor: Oksfordski rječnik

pravno sredstvo i adekvatan način zaštite od objavljivanja informacija koje uključuju netačne činjenice o fizičkom ili pravnom licu, uključujući činjenice i mišljenja koja predstavljaju narušavanje privatnog života ili napad na dostojanstvo pojedinca. Pravo na odgovor je od izuzetne važnosti za zdrave odnose između medija i javnosti jer se na taj način, pored zaštite zainteresovanih lica od objavljivanja netačnih informacija, jača kredibilitet medija i povjerenje u njih. Osim Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, odredba kojom se reguliše pravo na odgovor sadržana je i u zakonima o Javnim RTV servisima, te zakonima o zaštiti od klevete FBiH i RS. Izvor: RAK, Smjernice za primjenu Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

praksa prikupljanja ličnih uvida o ponašanju i preferencijama pojedinaca zbog izrade ciljanih i
personaliziranih oglasa.

označavaju predstavljanje, riječima, zvukom ili slikom, proizvoda, usluga, imena, robne marke ili aktivnosti proizvođača proizvoda ili pružaoca usluge u programima, koje pružalac medijskih usluga koristi u svrhu oglašavanja, s namjerom da navede javnost da stekne pogrešnu sliku o prirodi tog predstavljanja bez obzira na to da li je ovo predstavljanje izvršeno u zamjenu za novčanu nadoknadu ili sličnu protuuslugu. Namjera takvog predstavljanja će se smatrati posebno istaknutom ukoliko je izvršena u zamjenu za novčanu nadoknadu ili sličnu protuuslugu. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

standardi ponašanja i govora koji se smatraju prihvatljivim u kontekstu prosječnog gledaoca ili slušaoca. Kreatori programa dužni su imati u vidu činjenicu da publika, pored djece, uključuje ljude različitih godina, različite kulture i osjetljivosti. Odgovornost pružalaca medijskih usluga ogleda se u razmatranju mogućeg utjecaja programa na širu publiku i preuzimanja kontrole u slučajevima kada su potencijalno neprimjereni sadržaji dostupni široj publici. Izvor: RAK, Smjernice za korištenje Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

medijski izvještaji čija osnovna namjera nije da prenesu određenu informaciju, već da određenu osobu, grupu, ili instituciju predstave u pozitivnom ili negativnom svjetlu. Takvi izvještaji po pravilu favoriziraju činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, dok se istovremeno zanemaruje ili iskrivljava sve što se u njega ne uklapa. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

jedno od osnovnih načela UN-ove Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom. Konvencija u članu 9. (Pristupačnost) propisuje da „države potpisnice ove Konvencije poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osobama sa invaliditetom osigurale pristup, na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, izgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama, uključujući informacione i komunikacione tehnologije i sisteme, kao i ostaloj opremi, prostorima i uslugama namijenjenim javnosti, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima.

Pristupačan televizijski program i sadržaj podrazumijeva osiguran titl, prijevod na znakovni jezik, zvučni opis ili sinhronizaciju. Servisi pristupačnosti se mogu napraviti svima dostupnim ili mogu imati ograničenu dostupnost. U većini slučajeva, pristupačna analogna televizija podrazumijeva otvoreni, svima dostupni servis pristupačnosti, što znači da titlovani tekst svi vide, da prijevod na znakovni jezik svi vide i zvučni opis svi čuju. U slučaju digitalne distribucije, postoje mogućnosti da se servisi pristupačnosti mogu uključiti ili isključiti.

Pitanje pristupačnosti interneta, web-stranica i servisa odnosi se na niz osoba sa različitim vrstama invaliditeta ili teškoća. Pristupačnost web-stranica za slijepe i slabovidne osobe podrazumijeva da su web-stranice kompatibilne sa čitačima ekrana koji čitaju tekst naglas, da daju tekstualnu i/ili zvučnu alternativu kako bi se opisala slika, da omogućavaju izmjenu veličine teksta, slika i rasporeda sadržaja na web-stranici, da osiguravaju alternativna pomagala za web-navigaciju. Pristupačnost web-stranica za gluhe osobe znači da web-stranica ima titl-tekst za bilo koji izgovoreni ili videosadržaj. Za osobe sa teškoćama u kretnjama kojima treba dodatno vrijeme kako bi obavile neku radnju na web-stranici, pristupačnost podrazumijeva jednostavnu navigaciju preko tastature bez upotrebe miša i posebne funkcije na web-stranici koje omogućavaju korištenje dodatnih uređaja. Osobama sa invaliditetom treba se omogućiti pretraživanje i interakcija sa web- stranicama, nezavisno od uređaja preko kojeg se koristi web (kompjuter, mobilni telefon, tablet). Izvor: ICVA, Prilagođeni medijski sadržaj kao zakonska i moralna obaveza

pojam privatnosti obuhvata nekoliko sfera čovjekovog života, odnosno podatke o njima: intimnu sferu, u koju, načelno, niko drugi nema pristupa, pa to vrijedi i za podatke o njoj; privatnu sferu, koju dijeli sa porodicom, ukućanima, doktorom, advokatom i sl. ali se podaci te sfere ne smiju, načelno, bez posebnog odobrenja onoga o čijoj se privatnosti radi, dijeliti trećim osobama; privatno-javnu sferu, koja se odnosi na privatni život, ali koji se odvija na javnim mjestima te podaci iz te sfere nisu tajni, no ne smije ih se koristiti preko granice u kojoj bi se neka osoba isticala s obzirom na druge koji su u javnosti. Izvor: Ilija Musa, Medijsko pravo

praćenje i prikupljanje ličnih i ostalih podataka pojedinca u više različitih digitalnih prostora i platformi za određenu svrhu koji se u kasnijoj fazi koriste za druge namjene.

tehnologija koja omogućava da putem aplikacije kroz zaslon nekog uređaja, najčešće mobilnog telefona ili posebnih naočala, vidimo elemente koji ne postoje u stvarnom životu. Ti elementi proširuju stvarnost oko nas, ali samo ako je gledamo kroz zaslon. Aplikacija omogućuje gledanje bez mogućnosti mijenjanja elemenata koje vidimo, tj. bez mogućnosti ikakve interakcije s njima. Izvor: RAK, Šta su dezinformacije i kako im se suprotstaviti?

izvođenje ličnih podataka i obrazaca ponašanja iz naizgled nezanimljivih podataka pomoću tehnologija UI-ja kako bi se proizveli digitalni profili koji se koriste za informiranje budućih odluka
pojedinaca.

nastojanje da se direktno pridobivaju ili pozivaju gledaoci/slušaoci da pristupe nekoj crkvi ili vjerskoj zajednici. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

nastojanje da se direktno pridobivaju ili pozivaju gledaoci/slušaoci da pristupe nekoj crkvi ili vjerskoj zajednici. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

program koji prikazuje određene autentične ili izmišljene životne situacije, čiji je fokus na dramatizaciji i konfliktima, prema unaprijed utvrđenom scenariju, npr. rekonstrukcije događaja koje mogu da uključuju ali nisu ograničene na bračne prevare, krivična djela, teške životne situacije. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

podrazumijeva razvoj djetetovog organizma, psihičkih funkcija (mišljenja, emocija, govora i dr.), osobina i crta ličnosti tijekom djetinjstva. To razdoblje uobičajeno traje do 12. godine, nakon čega započinje razdoblje adolescencije. Razdoblje psihičkog razvoja djeteta dijeli se na nekoliko faza razvoja, a jedna od podjela koja je utemeljena na razvoju psihičkih osobina dijeli se na faze: prenatalnog razdoblja, razdoblja novorođenčeta, dojenčeta, ranog djetinjstva, predškolsku dob, kasno djetinjstvo i predadolescentsko razdoblje. Psihološki razvoj djeteta uvjetovan je kako nasljednim, tako i čimbenicima sredine. Jasna distinkcija utjecaja nasljeđa i sredine je teško odrediva, jer sve što se naslijedi razvija se pod utjecajem procesa socijalizacije i djelovanja njezinih čimbenika. Izvor: Društvo psihologa Republike Srpske, Vodič za novinare i medijske djelatnike

linearna medijska usluga radija pružena u svrhu slušanja programa na osnovu programske sheme. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

socijalno i/ili zdravstveno insuficijentno lice, uključujući, između ostalog, lica s poteškoćama u učenju, zdravstveno-mentalnim problemima, psihičkim oboljenjima ili lica koje pate od gubitka pamćenja, bolesna lica, lica koja su preživjela traumu, žrtve nasilja i porodice nestalih. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

označava televizijski žanr, obično bez detaljno razrađenog scenarija, u kojem se prikazuje život grupe učesnika u izolovanom prostoru koji se stalno nalaze u kadru videokamere i u zoni mikrofona, a koji pokušavaju pobijediti i osvojiti nagradu. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

bilo koji čin, gesta, vizuelno predstavljanje, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje, zasnovani na ideji da je osoba ili grupa osoba inferiorna zbog njihovog spola, koji se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo online ili offline, sa sljedećom svrhom ili posljedicom:

• da povrijedi dostojanstvo ili prava osobe ili grupe osoba; ili
• da dovede do fizičke, seksualne, psihičke ili socioekonomske štete ili patnje osobe ili grupe osoba; ili
• da stvori zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje; ili
• da predstavlja prepreku za autonomiju i potpuno ostvarivanje ljudskih prava od strane osobe ili grupe osoba; ili
• da održava i jača rodne stereotipe. Izvor: Vijeće Evrope, Sprečavanje i suzbijanje seksizma

razmjena ili slanje provokativnih ili seksualno eksplicitnih slika, poruka i videomaterijala putem elektronskih uređaja (telefona, kompjutera ili tableta) i može se odnositi na razmjenu tekstualnih poruka sa seksualnim sadržajem, a nerijetko se razvije do razmjene seksualno eksplicitnih fotografija i snimaka bilo slanjem fotografija ili razodijevanjem i drugim seksualiziranim ponašanjima pred web-kamerom (live streaming – Cam sex).

spada u prvu skupinu ljudskih prava, širu skupinu građanskih i političkih prava. U tu skupinu prava, osim slobode izražavanja, svrstavamo i slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, pravo na mirno okupljanje, zabranu zagovaranja rata i nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, pravo slobodnog udruživanja i pravo na učestvovanje u vršenju javnih službi, aktivno i pasivno biračko pravo, ali i dostupnost javnih službi pod jednakim uvjetima. Sva ta prava zagarantovana su brojnim međunarodnim dokumentima čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina.  Ugovor o Evropskoj uniji predviđa da će Unija poštovati osnovna prava kako je propisano Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Vijeća Evrope, naročito u članu 10. o pravu na slobodu izražavanja. EU Povelja o osnovnim pravima u članu 11. koji se tiče slobode izražavanja i informiranja garantuje zaštitu istih tih prava, kao i prava na slobodu i pluralizam medija. Nadzakonska snaga Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda određena je članom drugim, stavom drugim Ustava Bosne i Hercegovine – Ljudska prava i osnovne slobode, što je istaknuto na sljedeći način: „U Bosni i Hercegovini direktno se primjenjuju prava i slobode zagarantovani Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kao i njezinim protokolima.“ Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima.

medijski izvještaj koji nastoji da skrene pažnju javnosti sa nekog drugog sadržaja ili činjenice koji su u tom trenutku u fokusu javnosti. Ova vrsta manipulacije se uvijek javlja kao reakcija na neki drugi izvještaj ili događaj, sa ciljem da poništi ili umanji negativne efekte koje taj izvještaj ili događaj ima, ili bi mogao imati, za javne aktere/ke, uglavnom one iz svijeta politike. Spin  je engleska riječ koja znači “zaokret” ili “okretanje”, a u političkom i medijskom kontekstu izraz se koristi da označi “okretanje priče”. Izvještaji sa elementima spina mogu pretendovati i da umanje ili promijene negativan odnos javnosti prema nekom trenutnom događaju, vijesti, osobi, organizaciji i sl. i kada oni nisu isključivo vezani za političku sferu, u kontekstu izgradnje odnosa sa javnošću (popularno poznatih kao “PR”) vezanih za medijsku industriju ili poslovne interese komercijalnih kompanija. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

svako javno ili privatno pravno ili fizičko lice koje učestvuje u finansiranju audiovizuelnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno programa sa ciljem promoviranja svog imena, robne marke, imidža, aktivnosti ili proizvoda. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

učešće javnog ili privatnog pravnog ili fizičkog lica koje se ne bavi pružanjem audiovizuelnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno proizvodnjom audio ili audiovizuelnih djela, u finansiranju audiovizuelnih medijskih usluga ili medijskih usluga radija, odnosno programa sa ciljem promoviranja svog imena, robne marke, imidža, aktivnosti ili proizvoda. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

– spyware i malware su vrste zlonamjernog softvera koji omogućavaju pristup skrivenim informacijama o aktivnostima određenog korisnika i računara te slanje tih podataka neovlaštenim osobama. Izvor: brošura Sigurna škola u digitalnom okruženju – End Violence Against Children, Save the Children/ MFS Emaus/ UNICEF

oblici medijskog predstavljanja pomoću kojih se odmah prepoznate karakteristike koriste za označavanje članova društvenih ili kulturnih skupina. Iako su često negativni, stereotipi mogu sadržavati element istine i mediji ih koriste za uspostavljanje trenutnog približavanja publici. U širem značenju, često ponavljan, neizvoran postupak ili djelo, klišej.

UI-je su napisali, stvorili i programirali ljudi. Računski kod i baze podataka koje pokreću algoritme, a koji su gradivni elementi UI-ja, odraz su ljudskih vrijednosti, subjektivnosti, potreba i želja.

vijesti i informacioni servisi koji se prenose u obliku teksta i grafike pomoću rezervnog kapaciteta postojećih televizijskih kanala na odgovarajuće prijemnike. Izvor: RAK, Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektronskim komunikacionim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

direktna ponuda koja se objavljuje javnosti u svrhu nabavke roba ili usluga uključujući i nepokretnu imovinu, te prava i obaveze, u zamjenu za novčanu nadoknadu. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

redoslijed pokretnih slika sa ili bez zvuka, koji predstavlja zasebni element u programskoj shemi koju je uspostavio pružalac audiovizuelne medijske usluge, a čiji oblik i sadržaj je uporediv s oblikom i sadržajem televizijskog emitiranja. Izvor: RAK, Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektronskim komunikacionim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

linearna audiovizuelna medijska usluga pružena u svrhu gledanja programa na osnovu programske sheme. Izvor: RAK, Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

promoviranje interesa jedne strane u audiovizuelnim i radijskim programima kroz, naprimjer, selektivan pristup izvještavanju, konstantno tretiranje favoriziranih ljudi i grupa u pozitivnom kontekstu, kroz unaprijed dogovoreni sadržaj intervjua, “mekana” pitanja koja reporter/voditelj postavlja, ili kroz blagi i popustljiv stav reportera/voditelja – dok se istovremeno ostali tretiraju konstantno u negativnom kontekstu, što se odražava kroz npr. skeptična ili ironična pitanja, izraze lica ili ton glasa. Naročito se ne smije dozvoliti da prevlada jedno mišljenje ili stanovište kada se radi o kontroverznim političkim, privrednim i drugim temama od javnog interesa. Tendenciozno izvještavanje se može ogledati i u načinu prezentacije, naprimjer, montažama u kojima se, namjernim skraćivanjem ili uklanjanjem ključnih dijelova snimka, te manipuliranjem slikom ili tonom, iskrivljuje osnovni smisao saopćenog. Izvor: RAK, Smjernice za korištenje Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

medijsko određivanje i nametanje aktuelnih pitanja, problema i tema široj javnosti. Vezuje se uz čuvenu Koenovu (Choen) opasku da „mediji možda ne mogu uvijek nametnuti ljudima određeno mišljenje o nečemu, ali im zato s nevjerovatnim uspjehom mogu sugerisati o čemu da uopće misle.“ Prema MekKomsu i Šou (McCombs i Shaw) teorija o postavljanju dnevnog reda zasniva se na pretpostavci da mediji utječu na javno mnjenje naglašavanjem jednih i zapostavljanjem drugih tema. Količina medijske pažnje ili isticanja usmjerenih na pojedine teme utječe na stepen u kojem će date teme postati predmetom javne pažnje.

neistinit ili neprovjerljiv medijski opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljen kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Medijsko izvještavanje koje iznosi tvrdnje o postojanju takvog djelovanja, ali za to ne pruža kredibilne dokaze. Teorije zavjere uglavnom tvrde da otkrivaju tajne planove i aktivnosti vlada, institucija, korporacija, religijskih grupa, medija, te drugih grupa i organizacija koje se vezuju za neki oblik političke, vojne, društvene ili ekonomske moći. Činjenica da su ovakve grupe standardni subjekti teorija zavjere ne znači, naravno, da je svaka tvrdnja o njihovom tajnom štetnom djelovanju netačna. Neke od najčuvenijih novinarskih priča bavile su se upravo razotkrivanjem raznih oblika zloupotrebe moći, političkog položaja ili utjecaja. Do stvaranja teorija zavjere dolazi onda kada se sama pretpostavka o takvom štetnom djelovanju predstavlja kao činjenica. Izvor: www.raskrinkavanje.ba

jedna od teorija masovnog komuniciranja prema kojoj prioritete medijske, javne i političke agende određuju glavni i odgovorni urednici, vlasnici medija, vladini stručnjaci za odnose s javnošću, politički i privredni subjekti, korporacije i druge interesne grupe. „Vratari“ odlučuju koji će događaji postati javni, a koji neće, i tako pridonose oblikovanju slike društva, odnosno svijeta recipijenata. U tom procesu vijesti se ne samo prihvataju ili odbijaju nego se prihvaćene vijesti najčešće još obrađuju i dodatno modificiraju. Walter Gieber (1972) formulirao je to riječima: „Vijest je ono što od nje naprave novinari.“ Izvor: Kunczik i Zipfel, Uvod u znanost o medijima i komunikologiju

jedan od načina prilagođavanja sadržaja gluhim osobama. Javlja se u formi dosljednog zapisa ili sažete verzije izrečenog. Titlovi mogu različitim bojama označiti da dvoje ili više ljudi govori istovremeno. Titlovi mogu dodatno uključiti imena, reakcije onih koji govore ili opis drugih zvukova koji se čuju na originalnom zvučnom zapisu. Titlovanje može biti unaprijed pripremljeno sa već snimljenim programom ili titlovanje uživo (simultano) sa zadrškom od nekoliko sekundi. U informativnim emisijama se u pravilu koristi prijevod na znakovni jezik, a u drugim emisijama titl. Izvor: ICVA, Prilagođeni medijski sadržaj kao zakonska i moralna obaveza

osoba koja namjerno pokreće sukob na mreži ili vrijeđa druge korisnike kako bi ih zbunio i odvratio od teme rasprave objavljujući nevezane, eksplicitne ili besmislene informacije. Cilj trolova je izazivanje emotivne reakcije i onemogućavanje rasprave. Trol se razlikuje od bota po tome što iza trola stoji živa osoba, dok za botove znamo da su automatizirani. Međutim, trolanje je aktivnost koja nije rezervisana isključivo za trolove. Izvor: https://www.cert.hr/NCBBT

online uznemiravanje na forumu, chatu ili blogu kad osoba namjerno šalje uznemirujuće poruke koje vrijeđaju ljude i nanose im bol.

skup nauka, teorija i tehnika koje imaju za cilj da reproduciraju, pomoću mašine, kognitivnesposobnosti ljudskog bića.

jedna od kulturocentričnih teorija proizvodnje značenja prema kojoj mediji odabiranjem i naglašavanjem određenih činjenica i odbacivanjem drugih, stvaraju okvire koji mogu snažno utjecati na oblikovanje javnog mišljenja i na način na koji ljudi interpretiraju različite događaje. Prema Kunziku i Cipfelu (Kunczik, M. i Zipfel, A.) „frame je interpretacijski okvir, kognitivna struktura u svijesti novinara, zasnovana na prijašnjim iskustvima, koja utječe na selekciju i obradu informacija. Okviri određuju: 1) koja će zbivanja novinar shvatiti kao događaj, 2) koje će aspekte nekog događaja odabrati za izvještavanje, 3) u koji će tematski kontekst taj događaj smjestiti i 4) kako će odrediti vrijednost vijesti događaja.“ Izvor: Uvod u znanost o medijima i komunikologiju

označavaju svaku komercijalnu komunikaciju koja eksplicitno ili neeksplicitno identificira konkurenta, odnosno proizvode ili usluge koje on nudi. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

video i audiomaterijal kojeg generira UI i kojim se stvara „alternativna realnost“ ili „sintetički medij“ u kojem izgleda da neko govori ili radi nešto što nije rekao ili uradio.

zajednički internetski događaj/sastanak, koji se može organizirati za potrebe zaposlenika jedne organizacije, ali i za potrebe velikog broja prostorno udaljenih učesnika. U videokonferencijama učesnici su aktivni i angažovani u svim segmentima sastanka. Tokom njihovog trajanja nije nužno koristiti kameru, moguća je istovremena interakcija među učesnicima, koji putem istog softvera mogu dvosmjerno komunicirati, dijeliti ekrane, datoteke, chat, video i zvuk u realnom vremenu. Videokonferencije dozvoljavaju učešće velikog broja učesnika, s tim da taj broj može biti ograničen softverom koji se koristi. Za razliku od webinara čija priprema ne podrazumijeva složenu tehničku podršku, organiziranje videokonferencija zahtijeva integriranje većeg broja uređaja uz korištenje raznih alata za rad i komuniciranje.

nelinearna audiovizuelna medijska usluga za gledanje programa u trenutku koji odabere korisnik na svoj zahtjev. Izvor: Pravilo 90/2018 o pružanju usluga upravljanja elektronskim komunikacionim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji

igre koje se igraju na elektronskim platformama poput ličnih računara i konzola za videoigre, a koje podrazumijevaju interaktivnost i vizuelnu povratnu informaciju. Postoji više vrsta i tipova videoigara (offline/online, za jednog ili više korisnika itd.). Izvor: Evropska komisija, Rječnik

vidljivi (površinski) web čine web-sadržaji koje pretraživači indeksiraju u svojim bazama podataka. Pristup ovim sadržajima jednostavan je za svakog informaciono pismenog korisnika. Nevidljivi ili duboki web čine sadržaji koje pretraživači ne indeksiraju u svojim rezultatima i koji zahtijevaju poseban status korisnika – registraciju ili plaćanje. Smatra se da ovaj dio weba ima mnogo više sadržaja nego površinski web, kao i da je kvalitet tog sadržaja mnogo puta bolji. Za prosječnog korisnika interneta, ovo su teško dostupni mrežni prostori. Pretraživanje u ovim dijelovima weba zahtijeva od korisnika upotrebu naprednijih opcija pretraživanja i viši nivo informacione i računarske pismenosti. Nevidljivi web pod neprekidnom je kontrolom mnogih svjetskih država, a komunikacija korisnika na granici je legalnosti ili u potpunosti nelegalna. Izvor: Tatjana Tapavički Duronjić, Digitalni informacioni sistemi

tehnika oglašavanja kojom se u programu koji se emitira mijenja postojeći oglas, a koji je u obliku reklamnih panoa i sl. ili dodaje novi oglas na mjestu na kojem u stvarnom programu isti ne postoji, tako da virtuelno oglašavanje djeluje kao sastavni dio originalnog prijenosa programa. Izvor: RAK, Kodeks o komercijalnim komunikacijama

sposobnost razumijevanja i korištenja slika, fotografija, grafikona, ilustracija, s ciljem komuniciranja. Izvor: Dragana Trninić, Konceptualni okvir medijske pismenosti

blog koji sadrži videosadržaj ili se prikazuje u videoformatu. Autor vlogova se naziva vloger. Svjetski poznati vlogeri imaju po više miliona pratilaca na YouTubeu ili drugim videosharing platformama, gdje postavljaju svoje filmove o modi, tehnikama šminkanja, videoigrama, hrani, putovanjima itd.

jedna od teorija masovnog komuniciranja prema kojoj prioritete medijske, javne i političke agende određuju glavni i odgovorni urednici, vlasnici medija, vladini stručnjaci za odnose s javnošću, politički i privredni subjekti, korporacije i druge interesne grupe. „Vratari“ odlučuju koji će događaji postati javni, a koji neće, i tako pridonose oblikovanju slike društva, odnosno svijeta recipijenata. U tom procesu vijesti se ne samo prihvataju ili odbijaju nego se prihvaćene vijesti najčešće još obrađuju i dodatno modificiraju. Walter Gieber (1972) formulirao je to riječima: „Vijest je ono što od nje naprave novinari.“ Izvor: Kunczik i Zipfel, Uvod u znanost o medijima i komunikologiju

mrežni događaj koji se odvija u realnom vremenu putem tekstovne, audio i/ili videokomunikacije i koji prati koncept klasičnog seminara. Koristi se za održavanje online predavanja, prezentacija, radionica, ali i većih događaja, sa unaprijed određenim datumom, vremenom održavanja i temom webinara. Webinar organizira i vodi domaćin/voditelj webinara, učestvuju prezenter/i i polaznici (najčešće do 50 polaznika), koji putem zajedničkog audio/videozaslona prisustvuju događaju. Polaznici sa domaćinom uglavnom imaju jednosmjernu komunikaciju u kojoj mogu postavljati pitanja, “uživo” ili putem chata i ispunjavati ankete i upitnike. Iako određeni softveri nude mogućnost međusobne interakcije među polaznicima, ona je  na većini webinara ograničena i polaznici su pasivni posmatrači koji gledanjem i slušanjem prezentacije usvajaju nova znanja. Moguće je snimiti i ponovo pogledati događaj, što ponekad umanjuje broj prisutnih na događaju “uživo”. Pri organiziranju webinara unaprijed treba izvršiti tehničke pripreme za održavanje događaja (dobra internetska veza, kamera i mikrofon), odrediti vremenski period njegovog održavanja, kao i stručno obraditi i prezentirati temu događaja.

zaštita podataka odnosi se na bezbjedno prikupljanje i procesuiranje ličnih podataka. Pravne norme vezane za zaštitu podataka i privatnost sadržane su u EU legislativi (95/46/EK Direktiva i 2002/58/EK Direktiva uz amandman iz 2009.). Premda se zaštita podataka i privatnost prepliću, oni nisu istoznačni. Pravo na privatnost sastavni je dio Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (član 12.), Evropske povelje o osnovnim pravima (čl. 7. i 8.) kao i Evropske konvencije o ljudskim pravima (član 8.). Evropski parlament i Vijeće razmatraju donošenje nove legislative u vezi sa zaštitom podataka i privatnost. Izvor: Evropska komisija, Rječnik

tačne informacije, kreirane sa namjerom da nanesu štetu pojedincu, organizaciji ili državi. U njih svrstavamo curenje informacija, uznemiravanje i u izvjesnoj mjeri govor mržnje. Izvor: RAK, Šta su dezinformacije i kako im se suprotstaviti

svi oblici fizičkog i/ili emocionalnog zlostavljanja, seksualnu zloupotrebu, zanemarivanje ili nemaran postupak, kao i komercijalnu ili drugu eksploataciju, što dovodi do stvarnog ili potencijalnog narušavanja djetetovog zdravlja, egzistencije, razvoja ili dostojanstva u okviru odnosa koji uključuje odgovornost, povjerenje ili moć.

vrsta novinarstva u kojem se javnost informira o znanstvenim otkrićima. Kvalitetno i pouzdano znanstveno novinarstvo počiva na interakciji znanstvenika, novinara i javnosti. Znanstveni novinari obično nisu znanstvenici. Zanimanjem za određenu oblast, oni populariziraju određene znanstvene teme i otkrića i to prenose javnosti na razumljiv način. Medijski prostor sve više koriste i sami znanstvenici za širenje svojih ideja, otkrića i popularizaciju znanosti. S obzirom na sve veću količinu kako informacija, tako i dezinformacija, o različitim društvenim i znanstvenim pitanjima u medijskom prostoru, sve je veća potreba za znanstvenim novinarstvom. Razvitkom interneta znanstveni novinari uglavnom objavljuju svoje radove putem novih medija, znanstvenih portala, blogova te znanstvenih časopisa.