Za izvještavanje o temama vezanih za mentalno zdravlje, koje su okružene stigmom i nerazumijevanjem javnosti, od ključne je važnosti istinito, tačno i odgovorno novinarstvo.
Svjetska zdravstvena organizacija – SZO (World Health Organization – WHO) mentalno zdravlje definiše kao osnovno ljudsko pravo i „stanje mentalnog blagostanja, koje ljudima omogućava da se nose sa životnim stresovima, ostvare svoje sposobnosti, dobro uče, dobro rade, te doprinose svojoj zajednici“. U „Svjetskom izvještaju o mentalnom zdravlju: Transformacija mentalnog zdravlja za sve“ SZO navodi da su u svim zemljama problemi mentalnog zdravlja u porastu, te da jedna od osam osoba u svijetu živi sa mentalnim poremećajem. Pandemija virusa COVID-19 dovela je do dramatičnog povećanja oboljelih od mentalnih bolesti i već u prvoj godini pandemije zabilježen je rast broja oboljelih od depresije i tjeskobe za više od 25%.
Mentalno zdravlje je izuzetno važno u svakoj fazi ljudskog života i utiče na razmišljanja, osjećanja i djelovanja svakog pojedinca. Ukoliko se stanje narušenog mentalnog zdravlja ne liječi, može rezultirati invalidnošću, nezaposlenosti, socijalnoj isključenosti i u najtežem slučaju suicidom.
Međutim, mitovi i zablude o mentalnom zdravlju su globalno rašireni i jedan od razloga iskrivljenih stajlišta o mentalnim bolestima je izvještavanje medija o ovoj izuzetno osjetljivoj temi.
Prikaz mentalnih poremećaja u medijima
Mnogi ljudi nemaju stvarno životno iskustvo sa osobama narušenog mentalnog zdravlja i u nedostatku iskustvenih saznanja svoju percepciju o njima isključivo grade na osnovu medijskih prikaza. Međutim, mediji, skloni senzacioanlizmu i podilaženju industriji zabave, probleme mentalnog zdravlja često prikazuju netačno i neistinito i uveliko doprinose njihovoj stigmatizaciji i trivijalizaciji. Medijsko širenje negativnih stereotipa i netačnih opisa osoba sa problemima mentalnog zdravlja izuzetno pogađa i diskriminiše oboljele osobe. Najčešći negativni oblici prikazivanja u medijima, a posebno u filmovima i TV programima, kako bolesti, tako i bolesnih osoba su:
- Stigmatizacija, predrasude i generalizacija – mentalne bolesti su neizlječive, oboljeli su „ludi“, nepredvidivi, bespomoćni, kriminalci, nasilni i opasni po okolinu, a osobe sa određenom psihičkom bolešću pokazuje iste simptome i karakterizaciju bolesti. Izgledaju neuredno, zapušteno i ekstremno su bolesni i nesposobni da upravljaju svojim životom;
- Iskrivljeno i netačno prikazivanje uzroka i liječenja mentalnih bolesti, kao i stručnjaka i zdravstvenih usluga;
- Trivijalizacija – mentalne bolesti se minimizaraju, pojednostavljuju i prikazuju manje „teškim“ nego što to stvarno jesu;
- U medijima se najčešće prikazuju mentalne bolesti koje će proizvesti veći dramaturški učinak u javnosti, (npr. šizofrenija), a rjeđe anksioznost i depresija kao najčešći poremećaji mentalnog zdravlja.
Ovakvi stigmatizirajući i stereotipni prikazi poremećaja mentalnog zdravlja doprinose negativnom stavu javnosti prema osobama sa psihičkim smetnjama, a neke od njih su:
- Za oboljele osobe – samostigma koja ozbiljno narušava samopoštovanje i dovodi do osjećanja stida i izolacije, što onemogućava cjelokupni oporavak. Neodgovorno izvještavanje kod obojelih osoba može izazvati uznemirenost i potaći ih na štetna ponašanja;
- Netačne informacije javnost navode da pogrešno tumače simptome, dijagnosticiranje i liječenje mentalnih bolesti, posebno samodijagnosticiranje putem interneta;
- Trivijalizacija i minimiziranje mentalnih bolesti u javnosti može spriječiti osobe koje osjećaju simptome da potraže pomoć u liječenju.
Liza Summer/Pexels
Kako odgovorno i etički izvještavati o mentalnom zdravlju?
Uticaj medija na uvjerenja široke javnosti je ogroman i nemjerljiv. Stoga, odgovorno i etičko izvještavanje o mentalnom zdravlju doprinosi informisanijem i saosjećajnijem društvu koje će pružiti podršku oboljelim od mentalnih bolesti i potaći ih da bez stida i straha potraže pomoć. Odgovorno izvještavanje može poboljšati komunikaciju između medijskih i zdravstvenih profesionalaca sa oboljelim osobama, što može dovesti do pozitivnog ishoda bolesti i smanjenja patnje. Pri izvještavanju o mentalnom zdravlju, trebalo bi voditi računa o sljedećem:
- Prvenstveno se u potpunosti edukovati o temi mentalnog zdravlja koja se prikazuje i temelji isključivo na činjenicama i tačnim podacima, a ne na predrasudama i stereotipima. U suprotstavljanju mitovima i pogrešnim vjerovanjima o mentalnom zdravlju, razvijanje medijske pismenosti je od ključne važnosti.
- Pažljivo birati riječi i jezik u prikazu i izbjegavati stigmatizirajuću i stereotipizirajuću terminologiju koja obezvrjeđuje, marginalizuje i izoluje oboljele osobe;
- Konsultovati medicinske stručnjake i relevantne resurse pri izvještavanju;
- Izvještavati na pozititivan i proaktivan način kojim će se oboljele osobe potaći da potraže pomoć i dati im nadu u uspješan oporavak.
U Bosni i Hercegovini često se koristi neprihvatljiva i stigmatizujuća terminologija i pristup mentalnom zdravlju. Priručnik Etičko izvještavanje o mentalnom zdravlju grupe autora, koji je nastao u okviru „Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini“, medijskim i zdravstvenim profesionalcima pruža korisne smjernice u smislu etičkog i odgovornog izvještavanja o temama mentalnog zdravlja, gledano sa pravnog, medicinskog i novinarskog aspekta.
