Uredila: Anida Sokol
Iako tehnologija u svojoj bazičnoj osnovi nije diskriminatorna, pristup i korištenje tehnologija i medija se razlikuju ako ste muškarac ili žena, a naročito ako ste u poziciji višestruke diskriminacije, primjera radi, žena iz ruralnog područja ili pripadnica etničke manjine.
Digitalne vještine u savremenom dobu su neizostavan alat u svakodnevnim aktivnostima svake osobe, no pristup tehnologijama nije omogućen na jednak način muškarcima i ženama. UNESCO-ova evidencija o edukaciji pokazuje da žene i djevojčice zaostaju za muškarcima i dječacima u toj oblasti što dovodi do nejednakosti u pristupu i korištenju tehnologija – odnosno do rodnog digitalnog jaza. Rodni digitalni jaz označava isključenost žena i manjinskih zajednica iz procesa tehnološkog razvoja što dovodi do, kako informacijskog jaza, tako i do jaza raznolikosti. Pristup i korištenje digitalnih tehnologija je preduslov za potpuno uživanje ljudskih prava i neophodan je alat za promociju rodne ravnopravnosti. Rezolucija Evropskog parlamenta od 21. januara 2021. o premošćivanju digitalnog jaza između spolova naglašava da digitalna tranzicija ne bi smjela nikoga zapostaviti.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, digitalni jaz se očituje kao nejednak pristup za žene profesijama u digitalnom i povezanim sektorima. Postoji i određena rodna diferencijacija u pogledu izvora informacija od javnog značaja. Prema studiji Vijeća Evrope i Regulatorne agencije za komunikacije iz 2021. istaknuto je da žene manje posjećuju novinske portale od muškaraca (42 posto naspram 48 posto), manje koriste otvoreni internet (35 posto naspram 41 posto). Korištenje društvenih mreža za javne rasprave je više zastupljeno kod muškaraca.
Kao jedan od odgovora na neravnopravan položaj žena formiran je 2017. godine u obliku Pokreta za feministički internet. Njihova misija je da se internet učini ravnopravnijim i to kombiniranjem feminizma, tehnologije, umjetnosti i dizajna, te uvođenjem mladih ljudi u razvoj etičke tehnologije. Mnogo je prepreka koje stoje na putu smislenog pristupa žena i djevojčica digitalnom sektoru i samostalnom djelovanju u njemu. Prema studiji OECD-a iz 2018. neke od prepreka su nedostatak obrazovanja i inherentne predrasude i društveno kulturne norme koje ženama i djevojčicama umanjuju mogućnost da iskoriste ono što nudi digitalna transformacija. To dalje dovodi do ograničavanja učešća žena u svim sektorima, uključujući i one koji su vezani za inženjerstvo ili proizvodnju, što pokazuje i izvještaj UN Women iz 2021. u kome je naveden podatak da samo 10 posto žena u BiH imaju obrazovanje iz mašinstva i elektrotehnike. O nedovoljnoj zastupljenosti žena u sektoru tehnologija govori i podatak iz studije Vijeća Evrope “Mediji i rod” da na polju programiranja i konstruisanja tehnologija većinom rade muškarci.
Rastući globalni problem koji se bilježi u digitalnom okruženju je povećana stopa nasilja nad ženama na internetu, a nedostatak zaštite ženama koje preživljavaju nasilje na internetu se takođe očituje kao rodna pristrasnost u tehnologijama, što u konačnici, potiče dalju rodnu diskriminaciju.
Da postoji potreba za rodno osjetljive tehnologije te smisleno uključivanje žena na svim nivoima tehnološkog razvoja i upotrebe tehnologija govori i primjer internetskog pretraživača Googlea. Trenutni jezički model koji se u tom pretraživaču koristi za programiranje reproducira štetne stereotipe o ženama i djevojčicama.
Ukoliko društvene mreže i platforme za video streaming dopuštaju pristranost koja šteti korisnicima, to se može disproporcionalno odraziti na žene i druge marginalizovane zajednice, posebno u zemljama koje su već uskratile prostor i samostalnost ovim grupama i gdje osnaživanje žena nije u skladu sa političkim interesima.
Da bi se premostio digitalni jaz i omogućio jednak pristup digitalnim tehnologijama ženama i muškarcima, UN Women u svojim politikama navodi preporuke u vidu izrade i provođenja nacionalne digitalne strategije te subvencioniranje izgradnje kapaciteta i tehnoloških alata za žene u ruralnim područjima i žene koje su podložnije siromaštvu.
Važno je podizati svijest i educirati javnost o poboljšanju pristupa žena tehnologijama kao i njihovog položaja u ovom sektoru kako bi se zaustavilo ugrađivanje rodne pristranosti u tehnologije, jer ukoliko ne dođe do smislenog uključivanja žena u procese tehnološkog dizajna i implementacije, njihove potrebe i iskustva će i dalje biti nevidljivi.
Neki od korisnih izvora koji se tiču pristupa tehnologiji i digitalnog jaza navedeni u studiji Vijeća Evrope “Mediji i rod” su:
- Girls who code i Women who code;
- Resursi za feministički internet;
- Rod i online učešće žena;
- Kursevi i resursi za urodnjavanje: UNESCO, Rod, mediji, IKT i Rodno osviještene politike u obrazovanju Vijeća Evrope;
- Izgradnja inkluzivnih redakcija i digitalnih prostora, praktikum i materijali.
Ovaj tekst je proizveden uz podršku Vijeća Evrope i projekta “Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju”, u okviru Akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu 2018-2021. Finansiranje Akcionog plana osigurale su Norveška i Luksemburg. Mišljenja izražena u ovom tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju nužno službenu politiku Vijeća Evrope.
