Koliko u eri internet-platformi i mreža, umjetne inteligencije i influensera vjerujemo medijima i tradicionalnim kanalima izvještavanja i gdje nas vode nove navike, najbolje prikazuje novi Izvještaj o digitalnim vijestima i navikama publike Digital News Report 2024, koji je izradio Reutersov Institut za studij novinarstva.
Jedan od glavnih zaključaka ovogodišnjeg Izvještaja jeste da sve veći broj ljudi prestaje pratiti vijesti, opisujući ih kao depresivne, surove i dosadne. Tome u prilog ide podatak kako se četvero od deset ljudi ili 39% svjetskog stanovništva trudi izbjegavati vijesti.
Ovo je porast od 3% u odnosu na prošlogodišnji prosjek ‒ sa značajnijim porastima u Brazilu, Španiji, Njemačkoj i Finskoj. Otvoreni komentari ispitanika upućuju na to da su sukobi u svijetu, politička previranja i negativne vijesti možda imali određen uticaj na ovakav stav ispitanika.
S druge strane, izbori su povećali interes za vijesti u nekoliko zemalja, uključujući SAD (+3), ali ukupni trend ostaje opadajući. Interes za vijesti u Argentini, na primjer, pao je sa 77% u 2017. godini na 45% danas. U Ujedinjenom Kraljevstvu se zanimanje za vijesti gotovo prepolovilo od 2015. godine. U obje zemlje promjena se ogleda u sličnom padu interesa za politiku.
Pored zasićenosti vijestima, povjerenje u medije ostaje stabilno.
Ovaj segment istraživanja pokazuje kako je 40% ispitanika iskazalo povjerenje u vijesti koje im se plasiraju. To je i dalje 4% manje nego što je bilo na vrhuncu pandemije koronavirusa. Finska je i dalje zemlja s najvišim nivoom povjerenja (69%), dok Grčka (23%) i Mađarska (23%) imaju najniži nivo povjerenja, uslijed političkog i poslovnog uticaja na medije.
Vijesti se svele na politiku i sport
Do zasićenosti i izbjegavanja došlo je dijelom i zbog sadržaja koji se publici plasira. Podaci Izvještaja sugeriraju da se izdavači previše trude publici ponuditi najvažnije i najnovije vijesti i ne troše dovoljno vremena na pružanje različite perspektive, životnih priča, optimističnih tema, drugog viđenja. Što se tiče tema, Izvještaj pokazuje da publika dobija dovoljno vijesti o politici i sportu, ali postoje praznine oko lokalnih vijesti u nekim zemljama, kao i vijesti iz zdravstva i obrazovanja.
Pored zasićenosti politikom i sportom, korisnici su zabrinuti i zbog tačnosti informacija i plasiranja lažnih vijesti na internetu. Kada su u pitanju online vijesti, zabrinutost je porasla za 3% u odnosu na prošlogodišnji Izvještaj, pri čemu je oko šest od deset ispitanika (59%) izjavilo da je zabrinuto. Broj je znatno veći u Južnoj Africi (81%) i Sjedinjenim Američkim Državama (72%), zemljama u kojima se ove godine održavaju izbori.
Brige oko toga kako razlikovati pouzdane i nepouzdane sadržaje na online platformama najveće su za TikTok i X u poređenju s drugim online mrežama. Na ovim platformama širile su se dezinformacije ili zavjere oko tema poput rata u Gazi i zdravlja princeze od Walesa, kao i deepfake slike i videozapisi.
Izvještaj pokazuje široko rasprostranjenu sumnju o upotrebi vještačke inteligencije za sadržaj vijesti, posebno za vijesti kao što su politika ili rat. Ispitanici imaju više pouzdanja da se vještačka inteligencija (AI) upotrebljava u zadacima kao što su transkripcija i prevođenje vijesti, ali ne da AI zamijeni novinare.
Platforme važnije od stranica online medija kao izvori vijesti
Kada su u pitanju novi mediji i načini izvještavanja zapaža se da video postaje sve važniji izvor internetskih vijesti, posebno kod mlađih grupa. Videozapisima kratkih vijesti pristupa dvije trećine (66%) ispitanika svake sedmice, a duži formati privlače otprilike polovicu (51%). Glavni dio potrošnje videozapisa s vijestima su internetske platforme (72%), a ne internetske stranice izdavača (22%).
Na svim tržištima samo oko petine ispitanika (22%) identificira web-lokacije ili aplikacije s vijestima kao svoj glavni izvor internetskih vijesti, što je pad od 10% u odnosu na 2018. godinu.
U mnogim zemljama zabilježen je pad korištenja Facebooka za praćenje vijesti i sve veće oslanjanje na niz alternativnih platformi, među kojima su i aplikacije za privatne poruke i platforme za videosadržaje. Upotreba Facebooka za praćenje vijesti pala je za 4% u svim zemljama u prošloj godini.
Publika sve više prati vijesti na različitim platformama. Gotovo jedna trećina ispitanika (31%) koristi YouTube jednom sedmično da prati vijesti, WhatsApp jedna petina (21%), dok je prvi put TikTok (13%) pretekao Twitter (10%) kao izvor vijesti.
Ispitanici sve više koriste pristrasne komentare, influensere i mlade kreatore sadržaja, posebno na YouTubeu i TikToku, kao izvore vijesti. Na društvenim mrežama kao što su Facebook i X, tradicionalni medijski brendovi i novinari ipak i dalje igraju važnu ulogu kao izvori informacija.
Izvještajem nije obuhvaćena teritorija Bosne i Hercegovine, no podaci i zaključci mogu služiti medijima za strateško planiranje, razvoj sadržaja i načina njihove distribucije.
Cijelo istraživanje možete pogledati ovdje.
