Sa pojavom društvenih mreža, online platformi i kanala za video streaming drastično su porasli količina i dostupnost video-sadržaja djeci i mladima. Osim toga, mnogi od tih sadržaja kreirani su bez odgovarajućih politika zaštite mladih i podrške njihovom zdravom razvoju. Kako takvo izobilje video-sadržaja utiče na fizičko, psihičko i moralno zdravlje adolescenata?
Izvještaj Američkog udruženja psihologa iz novembra 2024. polazi od brojnih naučnih studija koje potvrđuju da određeni video-sadržaji mogu biti korisni za razvoj adolescenata, dok drugi opet mogu biti štetni. Govoreći o zaštiti mladih od potencijalno štetnih uticaja video-sadržaja, u izvještaju se ističe kako je to odgovornost brojnih aktera, uključujući online platforme i kanale za hostovanje i distribuciju sadržaja, kreatore sadržaja, roditelje, staratelje, nastavnike, kreatore politika i tehnološke kompanije.
Izvještaj ukazuje na različite moguće pozitivne i negativne uticaje video-sadržaja na adolescente:
Video-sadržaji mogu uticati na mlade bez obzira na format i medij preko kog se prenose.
Video-materijali javljaju se u raznim formatima: filmovi u bioskopima, televizijski sadržaji, kratki video-klipovi dostupni na internetu putem video-dijeljenja, strimovanja, uživo prenošenja i društvenih mreža itd. Istraživanja pokazuju da nije toliko važno na kojem mediju se sadržaj emituje, koliko je bitan sam sadržaj.
Adolescencija je individualan proces i ne prolaze svi kroz iste promjene u istom uzrastu.
Iako nauka može dati opšte preporuke o prikladnosti različitih tipova sadržaja, ne postoje tačno definisane starosne granice za pojedine vrste video-materijala.
Video-sadržaji mogu blagotvorno djelovati na razvoj adolescenata.
Kvalitetan sadržaj može pomoći mladima u razvoju njihove ličnosti, samosvijesti i identiteta, njihovih socijalnih veština i sposobnosti kritičkog razmišljanja.
Ne reaguju svi adolescenti jednako na iste video-sadržaje.
Emocionalno osjetljivije ili anksioznije osobe mogu biti podložnije negativnim efektima određenih sadržaja. Takođe, oni koji su već izloženi nasilju, stresu ili diskriminaciji potencijalno su u većem riziku od negativnih posljedica.
Roditelji, staratelji i druge odgovorne odrasle osobe imaju važnu ulogu u tome kako će video-sadržaji uticati na mlade ljude.
Roditelji i ostali koji brinu o djeci pozvani su da razgovaraju sa mladima o medijskim sadržajima i da uspostave jasan set pravila, očekivanja i ograničenja u vezi sa gledanjem video-sadržaja. Na taj način, pomoćiće mladima da maksimalno iskoriste sve prednosti koje donose medijski sadržaji i smanjiti mogućnost njihovog izlaganja štetnim sadržajima i prekomjernu upotrebu medija.
Naročito je važno razgovarati sa mladima ukoliko je odgledani sadržaj štetan, jer izostanak razgovora može djelovati kao prećutna saglasnost za viđeno.
Najzad, studije potvrđuju da medijske navike roditelja i njihove reakcije na online sadržaje mogu značajno uticati na oblikovanje stavova adolescenata i njihov odnos prema medijima.
Izvještaj sadrži i brojne preporuke (roditeljima, online platformama, kreatorima politika, kreatorima sadržaja i sl.) koje se tiču mladih i njihove izloženosti video-sadržajima:
- Ograničiti izloženost sadržajima koji podstiču nasilje, rizične oblike ponašanja i osnažuju negativne stereotipe.
- Smanjiti kontakt sa sadržajima koji promovišu nasilje, agresivnost, govor mržnje, rizično ponašanje, samopovređivanje, nerealne standarde lepote, kao i sa pornografskim sadržajima.
- Roditelji, nastavnici i ostali koji brinu o djeci treba da razgovaraju sa mladima o potencijalnim opasnostima takvih sadržaja.
- Podsticati pristup video-sadržajima koji promovišu učenje, emotivnu stabilnost i radost.
- Izloženost navedenim sadržajima podstiče empatiju i prosocijalno ponašanje, poboljšava međuljudske odnose i emocionalni razvoj mladih, uvećava optimizam i osjećanje životne radosti.
- Roditelji, ostali koji brinu o djeci, online platforme i kreatori sadržaja pozvani su da proizvode, odnosno podstiču mlade ljude da biraju ovakve video-sadržaje.
- Učiti mlade da prepoznaju kvalitetan i tačan sadržaj, naročito kad je riječ o sadržajima koji se bave zdravljem.
- Mlade treba obučiti da razlikuju vjerodostojne izvore informacija od dezinformacija i manipulativnih sadržaja.
- Vizuelna pismenost, podvrsta medijske pismenosti, treba biti sastavni dio formalnog obrazovanja na svim nivoima.
- Preporučivati adolescentima video-sadržaje koji pomažu u izgradnji zdravih odnosa.
- Adolescencija je ključni period za razvoj socijalnih i emocionalnih vještina. Rad na ovim vještinama u periodu adolescencije odražava se na uspjeh u međuljudskim odnosima decenijama kasnije – na poslu, u romantičnim vezama i roditeljstvu.
- Nadzirati i potencijalno ograničiti izloženost adolescenata pojedinim “influenserima”.
- Mladi su naročito podložni uticajima koji dolaze od vršnjaka. Istraživanja pokazuju da influenseri mogu izuzetno snažno uticati na oblikovanje uvjerenja i ponašanja adolescenata. Mladi su potencijalno izuzetno podložni uticaju reklamnih poruka koje dolaze od influensera, između ostalog i usljed toga što smatraju da se radi o autentičnim preporukama, a ne o plaćenom oglašavanju.
- Obrazovati adolescente da pametno koriste i proizvode digitalne sadržaje.
- Škole, biblioteke i drugi omladinski centri trebaju prenositi mladima znanja i vještine iz oblasti digitalne pismenosti, kako bi mladi znali pronaći pouzdane informacije, prepoznati lažne ili vještački generisane slike i video-sadržaje, kako bi stekli uvid u načine na koji algoritmi utiču na njihove digitalne izbore i sl.
- Online platforme za distribuciju video-sadržaja trebaju modifikovati funkcije koje bi mogle negativno uticati na psihofizičko zdravlje adolescenata.
- Sporne funkcije uključuju autoplay, algoritamsku aktivnost koja daje prednost zadržavanju mladih pred ekranom u odnosu na njihov zdrav rast i razvoj, slanje velikog broja notifikacija, mogućnost lajkovanja video-sadržaja koje objavljuju tinejdžeri, slanje noćnih promptova i sl. Navedene funkcije mogu dovesti do pretjeranog zadržavnja mladih ispred ekrana i izloženosti sadržajima koji ne odgovaraju njihovim razvojnim potrebama.
- Voditi računa o ukupnom vremenu koje mladi provode gledajući video-sadržaje.
- Prekomjerna izloženost video-sadržajima može ostaviti dugoročne negativne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje adolescenata i njihove socijalne odnose.
- Upoznati adolescente sa rizicima koje dolaze od AI generatora sadržaja.
- Ova grupa rizika uključuje promovisanje nedostižnih i idealizovanih tjelesnih karakteristika putem AI generisanih slika, “deep fake” fotografije i video-snimke, proliferaciju netačih informacija i sl.
- Ograničiti izloženost reklamnim porukama i zalagati se za to da online platforme koje koriste adolescenti ne sadrže reklame.
- Istraživanja pokazuju da oglašavanje materijalnih dobara i nezdravih proizvoda doprinosi formiranju nezdravih potrošačkih navika.
Integralni tekst izvještaja na engleskom jeziku dostupan je na https://www.apa.org/topics/social-media-internet/healthy-teen-video-viewing.
