Rodno senzitivno izvještavanje u medijima znači biti senzitivan na pitanja rodnih nejednakosti i prikazati i odnositi se prema ženama i muškarcima na jednak način pri izvještavanju.
Pitanje rodne ravnopravnosti je odgovornost na svim nivoima bez obzira koji je posao u pitanju, ali u medijskom prostoru je posebno važno da bude zastupljen ovakav način djelovanja i to od rukovodećih mjesta gdje se donose opšta pravila, zatim na uređivačkom nivou gdje se donose odluke o pričama koje su tema izvještavanja, na mjestu gdje se informacije dobijaju i prikupljaju, kao i u desku medijskih kuća gdje se vrši selekcija informacija. Jednak ili fer način prikazivanja muškarca i žene je profesionalna i etička tendencija poput pravičnosti i poštenja, te na značajan način doprinosi kreiranju rodno izbalansiranih društava.
Rodnu neravnopravnost možemo posmatrati i kroz seksizam, oblik izražavanja koji se od čina preko riječi, slika ili gestova temelji na ideji da su neke osobe, najčešće je u pitanju ženski pol, inferiorne upravo zbog svog pola.
Medijska (samo) regulativa i rodno senzitivno izvještavanje
Regulacija i samoregulacija medija u BiH pomažu osiguravanju rodno senzitivnog izvještavanja. Određeni zakoni i preporuke sadrže opšte odredbe uglavnom vezane za generalnu zabranu diskriminacije i stereotipnog prikazivanja, te osiguravanje ravnopravnosti spolova u upravljačkim strukturama kao što su:
- Zakon o komunikacijama BiH
- Zakoni o javnom RTV Sistemu i zakoni o javnim RTV servisima u BiH
- Pravila i propisi Regulatorne agencije za komunikacije BiH
- Kodeks za štampane i online medije BiH Vijeća za štampu i online medije BiH
- Brojni standardi, ali i inicijativa Vijeća Evrope posvećeni su borbi protiv seksizma, u svim sferama, pa i medijima.
Preporuke za medije – tretiranje rodnih sadržaja u medijima
UNESCO-ove preporuke kako doprinijeti adekvatnom prikazivanju žena i muškaraca u medijima, upućuju da je za precizno oslikavanje naših društava potrebno imati prakse cjelovitog i raznolikog izvještavanja, te da je ključno da vijesti odražavaju svijet kakav se vidi očima žena i muškaraca. Žene bi trebale biti dio svih nivoa medijskih organizacija, uključujući reportere i donosioce odluka. Imati više žena u redakciji nije dovoljno da bi se osiguralo rodno osjetljivo izvještavanje. Priroda vijesti, odluke o tome šta je vrijedno izvještavanja, moraju se također promijeniti. Žene se moraju više koristiti kao izvori i predmeti priča. Treba ih intervjuisati kao komentatorice i stručnjakinje. Žene su zainteresovane, brinu se i pišu o temama koje zanimaju muškarce. Međutim, važno je da se oba pola ne izoliraju u rodnim getoima i da izbjegavaju svako razdvajanje po rodnim linijama u smislu ko piše o čemu. Svi novinari i novinarke mogu igrati ulogu u promjeni stava prema ženama i rodnim stereotipima.
46173/Pixabay
Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, Udruženje/Udruga BH novinari, Društvo novinara Bosne i Hercegovine, Udruga hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini i Udruženje novinara Republike Srpske donijeli su 2006.godine konkretne Preporuke o tretiranju rodnih sadržaja i upotrebi rodno osjetljivog jezika u medijima Bosne i Hercegovine u kojima se kaže da će urednici i urednički kolegiji štampanih i elektronskih medija u Bosni i Hercegovini kroz uređivačku politiku nastojati osigurati poštivanje ravnopravnosti na osnovu pola, roda, polnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i seksualne orijentacije na sljedeće načine:
Kroz prikazivanje pozitivnih primjera nediskriminacije i poštivanja ljudskih prava u javnoj i privatnoj sferi života.
- Kroz prikazivanje svih osoba na ravnopravan i nestereotipan način, s punim poštivanjem njihove osobenosti i ljudskog dostojanstva.
- Kroz podizanje svijesti o ravnopravnom učešću žena i muškaraca u ekonomskom i društvenom razvoju.
- Eliminisanjem seksizma, rodofobije, homofobije, bifobije, transfobije i drugih predrasuda i stereotipa u medijskom jezik
- Kroz označavanje funkcija, zvanja i titula osoba o kojima se piše ili govori, korištenjem rodno osjetljivog jezika.
- Kroz podizanje svijesti javnosti o problemu seksualnog nasilja, incesta, obiteljskog nasilja, ekonomskog nasilja, trgovine ljudskim bićima i posljedicama toga nasilja na žrtve i društvo u cjelini.
- Putem podizanja svijesti javnosti o prisutnosti različitih oblika nasilja na osnovu spola, roda i seksualne orijentacije, te pogubnog uticaja toga nasilja na žrtve.
- Kroz edukaciju novinara i novinarki o ravnopravnosti na osnovu pola, roda, polnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja, seksualne orijentacije, te o upotrebi rodno osjetljivog jezika u svakodnevnoj novinarskoj praksi.
- Kroz promovisanje ravnopravnog učešća i zastupljenosti osoba različitih polnih i rodnih identiteta na pozicijama odlučivanja u medijima, naročito u upravljačkim, programskim i regulatornim tijelima.
Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine donijeli su također Preporuku u vezi rodnih stereotipa i seksističkih stavova i jezika u medijima u BiH koja poziva medije da:
- Kroz razvoj svojih profesionalnih standarda ustanove mjere koje bi spriječile reprodukciju rodnih stereotipa i predrasuda u svom radu.
- Da razvijaju svijest novinara i novinarkikroz njihovo profesionalno usavršavanje kako bi se uključila dimenzija rodne ravnopravnosti u novinarstvo i medije.
- Da teže ka uravnoteženijem predstavljanju žena u medijima.
- Da se uzdrže od reprodukcije rodnih stereotipa i predrasuda, seksizma, mizoginije i govora mržnje u svom radu i da se uzdrže od javnog prikazivanja i predstavljanjabilo koje osobe na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na pol.
Kako izbjeći stereotipno prikazivanje u medijima?
Rodna ravnopravnost u i izvještavanje medijima se postiže kroz precizan izbor izvora i priča, eliminisanjem stereotipa, odnosno kroz pravičan način prikazivanja žena i muškaraca na sljedeće načine:
Tretirati svaku osobu kao individuu, bez pridodavanja osobina skupine kojoj pripada (žena majka, nježna, krhka, emocionalna i sl, muškarac snažan, hrabar, aktivan i sl.).
- Truditi se da se žene i muškarci gdje god je to moguće podjednako koriste kao izvori za različite teme: od pomoći može biti vođenje evidencije o tome kao i korištenje baze podataka stručnjaka i stručnjakinja za različite oblasti.
- Ne koristiti seksistički i rodno naglašen opis žena.
- Koristiti rodno senzitivan jezik kao važno društveno i ideološko pitanje koje doprinosi većoj vidljivosti žena i ženskog rada.
- Promovisati rodnu ravnopravnost u okviru medijskih organizacija.
Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine izražava podršku inicijativama za uspostavljanje ravnopravnosti polova u upravljačkim strukturama u medijima i drugim aktivnostima na uređenju medijskog sektora na principima rodne ravnopravnosti.
