Da li vam se ikad učinilo da ne možete da razlučite neprijatnu od uznemiravajuće ili čak prijeteće poruke? Kako biste bili u stanju da digitalno nasilje pravovremeno prepoznate i adekvatno mu se suprotstavite, potrebno je da znate šta ja to digitalno nasilje i koji su njegovi pojavni oblici.
Razvojem digitalne tehnologije i uređaja bez kojih ne možemo zamisliti našu svakodnevicu, komunikacijski kanali postali su sve brojniji i dostupniji. Olakšana i intenzivirana komunikacija pomogla je u rješavanju mnogih problema, ali je isto tako stvorila ili intenzivirala neke druge probleme. To su, između ostalog, različiti oblici digitalnog nasilja među kojima je i neželjeno kontaktiranje i uznemiravanje (cyberstalking).
Digitalno nasilje, nasilje na internetu ili cyberbullying predstavlja korištenje digitalnih uređaja u cilju uznemiravanja, uhođenja, zastrašivanja ili ponižavanja drugih. Nerijetko biva propraćeno i drugim oblicima nasilja u stvarnom životu. Premda se odvija u digitalnom/virtuelnom prostoru, može proizvesti brojne negativne posljedice u stvarnom životu i utjecati na psihičko i fizičko stanje žrtve. Najčešće se odvija na društvenim mrežama, putem elektronske pošte, chat soba, web-stranica, blogova i internet foruma u vidu slanja uznemiravajućih poruka/slika, neželjene pošte i virusa, širenja laži, krađe elektronskog identiteta, objavljivanja privatnih podataka, uključujući eksplicitan seksualni sadržaj i sl.
Ukoliko se sticajem okolnosti nađete u ulozi žrtve digitalnog nasilja, najbolje što možete da učinite jeste da o tome obavijestite neku odraslu osobu od povjerenja: roditelja/staratelja, osobu blisku porodici, nastavnika, školskog psihologa, pedagoga, upravu škole ili nekog drugog ko će znati kako da postupi u datoj situaciji i zaštiti vas od daljnjeg uznemiravanja. Ukoliko su nasilnici djeca, učenici iste škole koju pohađate, o tome je potrebno obavijestiti školu.
U Bosni i Hercegovini postoje brojni načini na koje možete prijaviti digitalno nasilje, između ostalih Centar za sigurni internet, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Plavi telefon itd. Ukoliko je riječ o porukama koje ugrožavaju vašu ili sigurnost vama bliske osobe, potrebno je o svemu obavijestiti policiju.
Cyberstalking
Jedan od najčešćih oblika digitalnog nasilja jeste neželjeno kontaktiranje ili uznemiravanje – cyberstalking koje može biti usmjereno kako na pojedinca, tako i na grupu ljudi, ili pak čitavu organizaciju, a koristi se u svrhu klevete, zastrašivanja, prijetnji, vrijeđanja putem interneta, pa i krađe identiteta. Često se takvo uznemiravanje ne prepoznaje na samom početku, kada se određene negativne poruke doživljavaju kao bezazlene ili čak zabavne. Uskoro, ukoliko je zaista riječ o cyberstalkingu, one postaju otvoreno uznemiravajuće, prijeteće, pa i zastrašujuće.
Na meti cyberstalkinga mogu se naći svi. Najčešće su to osobe koje nasilnici lično poznaju: članovi porodice, emotivni ili poslovni partneri, prijatelji i poznanici, ili osobe čiju pažnju žele da privuku. Motivi takvog ponašanja mogu biti različiti: od mentalnih problema počinioca, preko osvete, romantičnih težnji, finansijske dobiti, do želje za ostvarivanjem potpune kontrole nad životom žrtve.
Cyberstalkeri mogu vrebati i potpuno nepoznate osobe, npr. poznate i slavne ličnosti. Veoma ih je teško identificirati, jer se često pojavljuju kao anonimne osobe, koriste lažne identitete i mijenjaju svoje internet adrese.
Izvor: HaticeEROL/Pixbay
Kako biste izbjegli da postanete žrtva cyberstalkinga, poželjno je da činite sljedeće:
- redovno ažurirajte softver;
- smanjite količinu dostupnih ličnih podataka na internetu i po mogućnosti dodajte i određenu količinu lažnih podataka;
- sakrijte svoju IP adresu;
- obavijestite se o načinima zaštite privatnosti na društvenim mrežama.
Šta treba da učinite ukoliko postanete žrtva cyberstalkinga?
- Ne reagujte i ne upuštajte se u interakciju, zato što nasilnik upravo želi to: da svojim ponašanjem izazove vašu
- Po mogućnosti, „povucite“ se na izvjestan vremenski period sa mreže, ili barem smanjite vrijeme boravka na mreži.
- Promijenite sve svoje lozinke, e-mail adresu i pokušajte da zaštitite svoje lične i profesionalne podatke.
- Blokirajte i prijavite nasilnika svim društvenim mrežama putem kojih ste izloženi digitalnom nasilju, sakupivši prethodno dokaze putem screenshota ili sl.
- Nipošto ne pristajte na lični kontakt sa nasilnik
Koji su ostali oblici digitalnog nasilja?
- Lažno predstavljanje na internetu – neovlašteno korištenje tuđeg imena na internetu i lažno predstavljanje na mreži u cilju prijetnje, prevare, zastrašivanja ili krađe identiteta.
- Catfishing – stvaranje lažnog identiteta na društvenim mrežama u cilju upoznavanja na mreži. Često se radi o novim i nepotpunim profilima, čiji vlasnici potenciraju brzo upoznavanje na mreži, bez ličnog kontakta.
- Trolling – davanje neželjenih, provokativnih i manipulativnih komentara na mreži, najčešće na internetskim forumima, koji mogu izazvati svađe, ili uznemiriti ljude.
- Doxxing – objavljivanje tuđih ličnih podataka na mreži u cilju pozivanja drugih na uznemiravanje date osobe.
- Seksualno uznemiravanje na mreži – razni oblici uznemiravanja kao što su objavljivanje eksplicitnih fotografija ili videosnimaka, slanje nepoželjnih seksualnih zahtjeva i dr.
