Živimo u svijetu koji demografski stari. Ukupan broj ljudi starijih od 60 godina već je premašio broj djece mlađe od pet godina. Do 2030. jedna od šest osoba u svijetu imaće više od 60 g. U Evropi je prosječan životni vijek 2018. bio 81 godina, a prognoze su da će djeca rođena nakon 2000. godine živjeti oko 100 godina. No, ključno pitanje danas nije koliko dugo živimo, već kako živimo. Produžen život ima smisla samo ako se produži i period zdravog, aktivnog i smislenog života. Kako informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) mogu doprinijeti zdravom starenju?
Zdravo starenje, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), znači „razvijanje i očuvanje sposobnosti koje omogućavaju dobrobit u starosti”. To uključuje sposobnost da osoba:
- zadovolji osnovne potrebe,
- uči, napreduje i donosi odluke,
- održava pokretljivost,
- gradi i održava odnose,
- doprinosi društvu.
Ujedinjene nacije proglasile su Dekadu zdravog starenja (2021–2030) pozivajući vlade, nevladin sektor, medije, industriju i akademsku zajednicu da unaprijede kvalitet života starijih osoba.
Decenijama su starije generacije smatrane ranjivom grupom, pa čak i teretom za mlađe. SZO definiše ovu pojavu kao starosnu diskriminaciju (ageizam) tj. kao skup stereotipa (šta mislimo), predrasuda (šta osjećamo) i ponašanja prema drugima ili prema sebi, zasnovan na starosnoj dobi.
Danas, zahvaljujući strategijama zdravog starenja i posebno IKT/digitalnim tehnologijama, ovaj stereotip može da se promijeni. Starije osobe mogu postati aktivni učesnici i pokretači ekonomskog razvoja, ukoliko vlade i industrije prepoznaju potencijale tzv. srebrne ekonomije.
Srebrna ekonomija i digitalna inkluzija
Srebrna ekonomija obuhvata sve ekonomske aktivnosti, proizvode i usluge namijenjene osobama starijim od 50 godina – od zdravstva i turizma, do obrazovanja i tehnologije. Posljednjih godina srebrna ekonomija bilježi veliku stopu rasta, međutim svoj puni potencijal može ostvariti samo uz jačanje digitalne pismenosti i digitalne inkluzije starijih.
Digitalna inkluzija ključni je faktor omogućavanja socijalne i ekonomske uključenosti u tokove informacijskog društva, naročito starijih osoba. Digitalna inkluzija predstavlja sposobnost pojedinaca i grupa da pristupe i koriste IKT bez obzira na pol, uzrast ilil mjesto stanovanja. Da bi se to omogućilo neophodno je osigurati digitalnu infrastrukturu, pristupačne IKT i usvajanje novih tehnologija.
Modeli prihvatanja tehnologije počivaju na dva osnovna koncepta: percepciji koristi i percepciji jednostavnosti upotrebe. Prvo se odnosi na to u kojoj mjeri osoba vjeruje da će joj korištenje određene tehnologije poboljšati radne performanse, produktivnost ili kvalitet života, dok se percepcija jednostavnosti upotrebe odnosi na to koliko osoba smatra da je korištenje te tehnologije lako, intuitivno i bez napora.
Širom svijeta postoje IKT standardi pristupačnosti. Najvažniji među njima su Smjernice za pristupačnost veb-sadržaja (Web Content Accessibility Guidelines – WCAG), koje su globalno priznate kao osnovni okvir u ovoj oblasti. WCAG predstavlja principe univerzalnog dizajna primijenjene u digitalnom okruženju. Oni opisuju dizajnerske i programske karakteristike koje IKT sistemi treba da imaju kako bi bili upotrebljivi za što širi spektar ljudi – sa različitim osobinama i sposobnostima – i kako bi omogućili ostvarenje određenog cilja u konkretnom kontekstu.
Bez digitalne inkluzije, starijim generacijama prijeti rizik od digitalne podjele i marginalizacije. Kao što IKT imaju potencijal da smanje društvene i ekonomske nejednakosti koje pogađaju starije, isto tako imaju potencijal i da ih prodube. Zato je neophodno da javne politike podstiču pozitivnu ulogu novih tehnologija i omogućavaju starijima punu participaciju u digitalnom društvu.
Digitalna inkluzija starijih osoba
U kontekstu Agende održivog razvoja 2030 i njenog načela „da niko ne ostane isključen“, Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU), uz podršku SZO, objavila je 2021. godine izvještaj „Starenje u digitalnom dobu – od ranjivosti do vrijednosti“. Ovo je prvi ITU dokument koji podiže svijest o važnosti IKT sektora u kontekstu zadovoljavanja potreba starije populacije.
Izvještaj naglašava kako IKT moraju biti pristupačne i dizajnirane u skladu sa potrebama i mogućnostima starijih osoba kako bi postale snažan alat njihove društvene inkluzije.
Globalne inicijative ITU-a
ITU aktivno učestvuje u zajedničkoj inicijativi UN-a Mainstreaming Knowledge on Ageing, koja predstavlja platformu za razmjenu stručnosti i jačanje globalnog znanja o starenju. Inicijativa ima za cilj osnaživanje društava i podsticanje partnerstava radi boljeg života sadašnjih i budućih generacija.
U cilju unapređenja primjene pristupačnosti IKT, ITU je izradio izvještaj „Ka izgradnji inkluzivnih digitalnih zajednica: ITU alat i samoprocjena za implementaciju pristupačnosti IKT“. Ovaj alat predstavlja dragocjen resurs vladama, kompanijama i organizacijama osmišljen da pomogne u razumijevanju osnovnih principa „šta, zašto i kako“ u oblasti pristupačnosti IKT, kao i u sagledavanju njegove pokretačke uloge u izgradnji inkluzivnih digitalnih zajednica i društava.
Korisnicima pruža:
- brz uvid u nivo primjene pristupačnosti IKT/digitalnih tehnologija u njihovoj zemlji ili organizaciji,
- stručne savjete prilagođene potrebama konkretnih institucija,
- vrijedne smjernice koje podržavaju razvoj odgovarajućih politika i strategija u ovoj oblasti.
Pored toga, ITU nudi online obuke o zdravom starenju i digitalnim vještinama putem platforme ITU Academy.
Više informacija o ITU programima digitalne inkluzije dostupno je na
🔗 ITU Digital Inclusion Service
Kako podstaći digitalnu inkluziju starijih osoba?
ITU izvještaj “Starenje u digitalnom dobu: od ranjivosti do vrijednosti” donosi preporuke vladama, IKT kompanijama, finansijskim institucijama i akademskoj zajednici kako da prepoznaju digitalne mogućnosti i iskoriste ih za socio-ekonomski i politički napredak kroz razvoj digitalnog okruženja prilagođenog starijima. Slijede neke od preporuka:
Vlade
- Revidiranje postojećih politika i legislative u cilju promovisanja digitalne inkluzije starijih;
- Oblikovanje politika i programskih mjera u cilju stimulisanja privrede da omogući zapošljavanje starijih;
- Saradnja sa industrijom i akademskom zajednicom u cilju podizanja svijesti i provjere standarda pristupačnosti i upotrebljivosti;
Poslovni sektor
- Podizanje svijesti pripadnika poslovnog sektora o višestrukoj koristi razvoja proizvoda i usluga koji su upotrebljivi i pristupačni za sve. Analize ukazuju da unaprijeđivanjem odnosa sa starijim korisnicima, IKT industrija može ostvariti pristup tržištu čija se vrijednost procjenjuje na 17 biliona američkih dolara.
- Organizovanje kampanja podizanja svijesti o pitanjima privatnosti i sigurnosti u saradnji sa drugim akterima u cilju stvaranja okruženja povjerenja u digitalnom svijetu.
- Razvoj proizvoda i usluga dostupnih svima, koji su finansijski pristupačni i jednostavni za korištenje.
Akademska zajednica
- Organizovanje kurseva digitalne pismenosti i cjeloživotnog učenja u okviru univerziteta i škola.
- Uključivanje starijih osoba sa različitim obrazovnim i profesionalnim iskustvom u programe vršnjačke obuke i vođenje kurseva.
- Korištenje obrazovnih resursa i kapaciteta u ciju podsticanja promjene načina razmišljanja i promovisanja digitalne inkluzije starijih.
- Razvoj novih i inovativnih IKT rješenja koja doprinose digitalnoj inkluziji svih građana.
Mogli bismo zaključiti da savremeno doba karakterišu dva globalna megatrenda: demografsko starenje stanovništva i eksponencijalni rast digitalnih tehnologija. Digitalnim uključivanjem i osnaživanjem starije populacije povećaće se prilike za zdravo starenje i aktivan doprinos starijih društvu.
