Online mediji i društvene mreže najznačajniji su izvori informacija za mlade u BiH. Za razliku od online medija, tradicionalni bh. mediji nude malo specijaliziranih sadržaja za mlade. Ipak, više od polovine ispitanika nije zadovoljno sadržajem online medija u BiH (66%) kao ni sadržajem domaćih radijskih i televizijskih programa (66%). Istraživanje je takođe pokazalo da su popularni informativni bh. portali omiljeni online mediji među ispitanicima. Ispitanici u fokus grupama i upitniku pokazali su određeni nivo znanja o medijima kao i spremnost da nastave učiti o medijima.
Pored prikupljanja podataka o medijskim navikama, stavovima i potrebama mladih po pitanju medijskih sadržaja, istraživanje „Mladi za bolje medije: stavovi, navike i potrebe mladih za medijskim sadržajima u BiH“ ispitivalo je šta mladi u BiH znaju o novinarskim standardima i medijskim slobodama, kao i načine na koje mediji zadovoljavaju potrebe mladih za specijaliziranim sadržajima.
Podaci su prikupljeni metodama upitnika, na koji je odgovor dao 321 ispitanik iz BiH uzrasta od 18 do 30 godina, fokus grupa, upitnika za medije, polustrukturiranih intervjua sa predstavnicima medija i omladinskih organizacija, te metodom konsultiranja sekundarnih istraživanja i relevantnih zakona i propisa.
Rezultati istraživanja pokazali su da online mediji (65%) i društvene mreže (28%) predstavljaju najznačajnije izvore informacija za mlade u BiH. Neuporedivo manji broj ispitanika navodi porodicu i prijatelje (2%), televiziju (1,25%), štampu i radio (po 0,62%) kao dominantne izvore informacija.
Teme/sadržaji koji najviše privlače mlade su događaji iz zemlje i svijeta (oko 50%), filmovi i muzika (42%), školovanje, prilike za stažiranje i zaposlenje (oko 40%), informacije iz oblasti šou-biznisa, mode, životnog stila i tjelovježbe (oko 31%), događaji i informacije iz lokalne sredine (oko 30%), politika (oko 29%) i sport (25,5%).
Većina ispitanika navela je da su im omiljeni online mediji neki od popularnih informativnih bh. portala. Ohrabruje činjenica da su mladi za svoje omiljene online medije rijetko navodili online portale bez impresuma.
Kad je riječ o društvenim mrežama, mladi u BiH najviše vremena provode na Instagram-u (56%), zatim na Facebook-u (22%) i YouTube-u (oko 11%), dok su Tiktok s 5% i Twiter s 2% manje popularni.
Mladi na društvenim mrežama najčešće prate objave, fotografije i statuse prijatelja, a najmanje komentarišu objave medija. Više od polovine ispitanika (60%) ponekad objavljuje sadržaje, fotografije i statuse, oko 32% njih često to čini, a samo oko 7% ispitanika takav sadržaj nikad ne objavljuje. Najviše objavljuju lične fotografije s putovanja, s prijateljima, umjetničke fotografije, statuse koji zavise od trenutne situacije i raspoloženja, te dijele interesantan sadržaj koji je aktuelan i već dostupan na društvenim mrežama: muziku, prilike za stažiranje i zaposlenje, vijesti, edukativni sadržaj i članke, te šaljivi sadržaj i mimove. Nešto više od polovine ispitanika (53%) kaže da ponekad ukazuje na nekorektan sadržaj na društvenim mrežama, a samo 15% ispitanika to čini često. Veliki broj ispitanika nema omiljenu grupu ili nalog na društvenoj mreži, što potencijalno upućuje na procese skrolinga, ali i praćenje sadržaja prijatelja.
Interesovanje mladih za audiovizuelne i radijske sadržaje zaostaje za interesovanjem koje pokazuju prema online medijima. Dok je spisak omiljenih YouTube i podcast kanala dug i raznovrstan, dotle samo rijetki navode specifične televizijske emisije kao omiljene. Uz to, ispitanici su naveli da vole da prate i različite kanale influensera. Riječ je uglavnom o zabavnom, ležernijem i ličnom sadržaju, često u formi vloga, videobloga influensera ili intervjua s poznatim ličnostima. Ovakvi kanali često su iz susjednih zemalja i sa engleskog govornog područja, što upućuje na to da podcast i YouTube scena u BiH i dalje nije dovoljno razvijena.
Svega oko 37% ispitanika navodi omiljene novinare/novinarke, voditelje/voditeljice, dok samo 34% ispitanika navodi omiljene influensere, što može upućivati na nedostatak uzora u tradicionalnim i novim medijima, ali i na neselektivno praćenje medijskog sadržaja.
Kad je riječ o omiljenim formatima, rezultati upitnika pokazali su da mladi najviše vole multimedijalni sadržaj, prevashodno kraće tekstove s fotografijama i ilustracijama (oko 70%), kratka videa (67%), te slike s kratkim opisima (oko 50%).
Za razliku od online medija, tradicionalni bh. mediji nude malo specijaliziranih sadržaja za mlade. Ipak, više od polovine ispitanika nije zadovoljno sadržajem online medija u BiH (66%) kao ni sadržajem domaćih radijskih i televizijskih programa (66%). Teme, sadržaji i formati za koje mladi kažu da bi voljeli da su zastupljeniji kako u online medijima, tako na televiziji i radiju u BiH su priče o uspjesima mladih ljudi, pozitivne priče, razgovori sa mladima i predstavljanje njihovih stavova i mišljenja, te objektivni i kritički osvrt na političku situaciju u zemlji.
Premda su mediji dobar alat kako za obrazovanje i informiranje mladih, tako za podsticanje na učešće u javnom životu i donošenju odluka, omladinske politike u BiH još uvijek nisu prepoznale navedene medijske potencijale. Istraživanje je pokazalo da mediji i medijsko obrazovanje nisu dio omladinskih politika u BiH.
Ispitanici u fokus grupama i upitniku pokazali su određeni nivo znanja o medijima, ali i veoma negativne stavove o medijima, medijskom sadržaju i bh. publici. Mladi u fokus grupama izrazili su zainteresiranost za obuke iz medijske i informacijske pismenosti.
Polazeći od rezultata istraživanja, autori publikacije izradili su i odgovarajući set preporuka za medije i nastavnike.
Autori publikacije su Anida Sokol i Senad Alibegović. Publikacija je objavljena u okviru projekta “Mladi za bolje medije” koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih EU.
Kompletnu publikaciju možete pronaći ovdje.
