Novost

Sveprisutni seksizam u medijima

Print Friendly, PDF & Email

Uredila: Anida Sokol

 

Da bi se seksizam mogao tretirati, potrebno je educirati i senzibilizirati širu javnost o tome kako ga prepoznati i prijaviti.

Seksizam, objektifikacija, stereotipi i ponižavajući prikazi žena koje pronalazimo u medijima u suprotnosti su sa načelom rodne ravnopravnosti, te nanose dugoročnu štetu cjelokupnom demokratskom društvenom razvoju. Posebno su štetni ponižavajući i seksistički prikazi koji mogu imati još izraženije posljedice na žene iz manjinskih i/ili marginalizovanih zajednica i potlačenih grupa, te uzrokuje dodatnu stigmatizaciju i diskriminaciju. Unatoč uzastopnim upozorenjima na seksističko predstavljanje žena u medijima, Bosna i Hercegovina još uvijek nema sveobuhvatnu strategiju za ukidanje diskriminatornih stereotipa koji prožimaju seksističke i mizoginističke stavove u društvu, navodi UN CEDAW u posljednjem objavljenom Periodičnom izvještaju za BiH iz 2019. godine.

U Preporuci Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv seksizma, CM/Rec (2019)1, seksizam je definisan kao bilo koji čin, gesta, vizualni prikaz, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje temeljeno na ideji da je osoba ili skupina osoba podređena zbog svog  spola. Seksizam se, navode se u Preporuci, javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo na mreži ili van nje (online ili offline) sa svrhom ili učinkom, između ostalog, kršenja urođenog dostojanstva ili prava osobe ili skupine osoba, rezultata u obliku tjelesne, seksualne, psihološke ili društvenoekonomske štete ili patnje osobe ili skupine osoba, stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja, te očuvanja ili jačanja rodnih stereoripa. Poseban dio ovih preporuka upućuje na medije, pri čemu se seksizam u medijima prepoznaje kao proces normalizacije diskriminacije. Seksizam u medijima se očituje kroz seksualne, seksualizirane i rasno određene prikaze i objektivizaciju žena, muškaraca, djevojčica i dječaka, pogrdno ili trivijalizirajuće izvještavanje o izgledu, oblačenju i ponašanju žena, umjesto uravnotežene i informirane rasprave o njihovim stavovima i mišljenjima, kroz izvještavanje i prikazivanje žena i muškaraca u stereotipnim ulogama unutar obitelji i zajednice. Seksizam u medijima je prepoznat i kao neuravnotežena zastupljenost i nedostatak značajnog sudjelovanja žena u različitim profesionalnim i informativnim ulogama poput stručnjakinja i komentatorica. Seksizam nije ograničen samo na jezik, nego je prisutan i vizuelnim elementima, ali namjera mu je uvijek ista – pojačavati uvjerenje o superiornosti jednog spola prema drugom.

Seksizam je sveprisutan u medijima u Bosni i Hercegovini. U istraživanju Vijeća Evrope i Evropske unije o slobodi izražavanja u Bosni i Hercegovini  navodi se da je Vijeće za štampu i online medije u BiH u periodu od 2015. do 2019. godine razmatralo 14 primjedbi vezanih za član 4. govor mržnje i huškanje na osnovu spola i seksualne orijentacije. Istraživanja Mediacentra Sarajevo o štetnim narativima tokom Generalnih izbora 2022. pokazuju da se rodni stereotipi koriste i za diskreditaciju kandidatkinja na izborima i da su prisutni u medijima. Meta seksizma u medijima tokom COVID-19, naprimjer, bile su i stručnjakinje, a novinarke su često meta mizoginih komentara na internet portalima.

Zbog ovakvih praksi potrebno je kontinurano raditi na edukaciji novinara i novinarki o seksizmu i ravnopravnom predstavljanju žena i muškaraca u medijima.

Pored toga potrebno je educirati i senzibilizirati širu javnost o tome kako prepoznati i prijaviti seksizam. Preporuka 1555 (2002) Vijeće Evrope o prikazu žene u medijima poziva vlade država članica da uvedu koncept “seksizma”, te da, između ostalog, implementiraju programe koji omogućuju veći pristup žena komunikacijskim sredstvima i znanju, posebice novim komunikacijskim tehnologijama.

 

Ovaj tekst je proizveden uz podršku Vijeća Evrope i projekta “Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju”, u okviru Akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu 2018-2021. Finansiranje Akcionog plana osigurale su Norveška i Luksemburg. Mišljenja izražena u ovom tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju nužno službenu politiku Vijeća Evrope.