Rezultati istraživanja o digitalnim kompetencijama stanovništva Bosne i Hercegovine pokazuju da je BiH na samom začelju Evrope po pitanju digitalne pismenosti. Samo 5,35% građana BiH od 16 do 74 godine posjeduje digitalne vještine iznad osnovnog nivoa, oko 30% posjeduje osnovne digitalne vještine, 41% stanovništva je ispod osnovnog nivoa digitalne pismenosti, dok četvrtina građana BiH nije koristila internet najmanje tri mjeseca.
Udruženje za digitalnu transformaciju u Bosni i Hercegovini, na osnovu prikupljenih podataka o stanju digitalne pismenosti stanovništva BiH, objavilo je 2024. godine studiju Digitalna pismenost stanovništva Bosne i Hercegovine: Analiza indikatora digitalnih vještina kako bi predstavili podatke o osnovnim digitalnim kompetencijama građana BiH i identifikovali mogućnosti za napredak.
Podaci su prikupljeni putem Digital Skills Indicatora 2.0. (DSI) za 2021. godinu. DSI koristi podatke EUROSTAT-a i pokazatelj je koji se koristi za praćenje napretka u razvoju digitalnih vještina država članica Evropske unije, ocjenjujući digitalnu pismenost pojedinaca od 16 do 74 godine u pet različitih domena:
- Informacijska i podatkovna pismenost
- Komunikacija i saradnja
- Kreiranje digitalnog sadržaja
- Digitalna sigurnost
- Rješavanje problema
Na osnovu ponuđenih odgovora, ispitanici se razvrstavaju u dvije glavne grupe: osnovne digitalne vještine i digitalne vještine iznad osnovnog nivoa.
Analizirana je ukupna digitalna pismenost, digitalna pismenost građana prema spolu i godinama, prema radnom statusu, te digitalna pismenost studenata.
Ukupna digitalna pismenost građana BiH
Analiza pokazuje da samo nešto više od 5% građana posjeduje digitalne vještine koje premašuju osnovni nivo. Osnovni nivo posjeduje oko 30% stanovništva, dok je najveći segment stanovništva, njih oko 40% ispod osnovnog nivoa digitalnih vještina.
Zabrinjava podatak da skoro četvrtina stanovništva BiH nije koristila internet u posljednja tri mjeseca. To ukazuje na evidentno prisustvo digitalnog jaza, koji je vjerovatno uzrokovan nedostatkom pristupa, vještina i/ili interesa za korištenje digitalnih tehnologija.
Ovi podaci otvoreno pokazuju da su među različitim segmentima bosanskohercegovačkog stanovništva zastupljeni različiti nivoi digitalne pismenosti. Prepoznavanje ovih nivoa predstavlja dobru osnovu koja će kreatorima politika i obrazovnim ustanovama omogućiti da kreiraju programe digitalne pismenosti koji su prilagođeni specifičnim potrebama svake grupe. Time bi se promovirala digitalna inkluzija i osnažilo aktivno učešće pojedinaca u digitalnom dobu.
Digitalna pismenost građana BiH prema spolu i godinama
Rezultati istraživanja pokazali su da su ispitanici oba spola od 16 do 24 godine digitalno pismeniji od starijih ispitanika, pri čemu je veći udio žena koje imaju osnovne i digitalne vještine iznad osnovnih. Ispitanici oba spola od 25 do 35 godina pokazuju relativno visok nivo digitalnih vještina, dok je kod ispitanika od 34 do 44 godine udio pojedinaca koji posjeduju samo osnovne digitalne vještine znatno veći u odnosu na mlađe starosne grupe.
Analiza je otkrila trend smanjenja nivoa digitalne pismenosti sa starenjem, zastupljen kod pripadnika oba spola, kao i to da se rodna razlika u nivou digitalne pismenosti povećava sa godinama.
Evidentna je rodna razlika i u digitalnom angažmanu, prisutna u svim starosnim grupama, koja se ogleda u većem procentu žena koje u odnosu na muškarce nisu koristile internet u posljednja tri mjeseca. Ovakva nejednakost povećava se sa starenjem, posebno za one na osnovnom ili iznad osnovnog nivoa digitalnih vještina.
Digitalna pismenost građana BiH prema radnom statusu
Studija je pokazala vezu između radnog statusa i nivoa digitalne pismenosti.
Kad je riječ o ispitanicima koji nisu koristili internet u posljednja tri mjeseca, procenat nezaposlenih (20,38%) znatno je veći od procenta zaposlenih (4,68%). Jednako, udio nezaposlenih čiji je nivo digitalnih vještina ispod osnovnog (33,62%) znatno je veći od udjela zaposlenih (20,38%).
Procenat zaposlenih osoba (47,70%) koje posjeduju osnovne digitalne vještine nešto je veći u odnosu na nezaposlene (43,27%). Jednako, zaposleni pojedinci (14,01%) nadmašuju nezaposlene (2,74%) kad je riječ o ispitanicima sa digitalnim vještinama iznad osnovnih.
Navedeni podaci naglašavaju važnost poboljšanja digitalnih vještina na tržištu rada i sugerišu potrebu kreiranja programa digitalnog opismenjavanja nezaposlenih pojedinaca, kako bi se povećala njihova konkurentnost u sferi zapošljavanja.
Digitalna pismenost studenata
Ohrabruju podaci da više od polovine studenata u BiH posjeduje osnovne digitalne vještine (55,19%), dok 18,75% studenata posjeduje vještine kategorizirane „iznad osnovnog nivoa“. Ipak, nivo digitalnih kompetencija kod nešto više od četvrtine studenata ocijenjen je sa „ispod osnovnog nivoa“ (26,06%).
Komparativna analiza digitalne pismenosti građana BiH
Nakon detaljne analize digitalnih kompetencija građana BiH, studija pruža komparativnu analizu položaja BiH u poređenju sa zemljama Evrope i zemljama u regionu, a rezultati su sljedeći:
- U poređenju sa EU prosjekom, BiH pokazuje značajno niži nivo informacijske i podatkovne pismenosti, dok je unutar regiona na dnu ljestvice i zaostaje za Crnom Gorom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom.
- U području vještina komunikacije i saradnje BiH zaostaje za zemljama u regionu i u tom segmentu nalazi se na dnu EU ljestvice.
- BiH je na samom začelju EU i u pogledu vještina potrebnih za kreiranje digitalnog sadržaja, čime je vidljiv jaz u digitalnoj kreativnosti i produktivnosti.
- Posebno je zabrinjavajući aspekt nivoa vještina digitalne sigurnosti među građanima BiH, koji je izuzetno nizak u poređenju sa prosjekom EU, što ukazuje na potencijalne ranjivosti u ličnoj i nacionalnoj cyber
- Evidentan je jaz u sposobnosti građana da efikasno riješavaju probleme korištenjem digitalnih alata, s obzirom da BiH zaostaje za EU prosjekom i u pogledu udjela pojedinaca koji koriste osnovne ili digitalne vještine iznad osnovnih u ove svrhe.
Preporuke
Studija je pokazala da je Bosna i Hercegovina na samom začelju Evrope kada je u pitanju digitalna pismenost stanovništva. Predložena je sveobuhvatna, višedimenzionalna strategija efikasnog prevazilaženja ovog izazova, koja, pored razvoja digitalnih kompetencija stanovništva, uključuje i uspostavljanje infrastrukture i inkluzivne politike, uz prihvatanje digitalnih inovacija. Strategija uključuje djelatnosti ključnih dionika: institucija obrazovanja i vlasti, privatnih preduzeća, organizacija civilnog društva u smislu strateških ulaganja koja obuhvataju sljedeće kategorije:
- reformu obrazovanja i razvoj vještina,
- infrastrukturu i pristup,
- javnu svijest i inkluziju,
- angažman privatnog sektora i obuku radne snage,
- politiku, upravljanje i finansiranje,
- nadzor, evaluaciju i međunarodno upoređivanje,
- digitalnu kulturu i inovacije.
Posebnu pažnju treba posvetiti prevazilaženju digitalnog jaza među različitim demografskim grupama, posebno među starijom populacijom, nezaposlenim i ženama.
Cilj ovog strateškog okvira je sistemsko podizanje digitalne pismenosti građana Bosne i Hercegovine. Postojanje kohezivne nacionalne i entitetske strategije, usklađene sa EU standardima, koja bi podsticala inkluzivno digitalno okruženje za sve građane BiH, postavilo bi čvrst temelj za održivi ekonomski rast i društveni razvoj zemlje.
Aktivnosti na izradi studije realizirali su eksperti Udruženja za digitalnu transformaciju u BiH: prof. dr. Lejla Turulja, dr. sc. Amra Alagić i prof. dr. Kemal Kačapor.
