Prema podacima sa konferencije koju je organizirala Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) pod nazivom ˝ITU: Pristupačna Evropa – informacijsko–komunikacijske tehnologije za sve – 2021˝, oko 15% svjetske populacije (milijardu stanovnika Zemlje) živi sa nekom vrstom invaliditeta, od čega 80 miliona u Evropi. U Bosni i Hercegovini svaki deseti građanin posjeduje neku vrstu invaliditeta, a nivo pristupačnosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija i medijskih sadržaja je veoma nizak.
Pristupačnost predstavlja stepen u kojem su proizvod, uređaj, servis ili okruženje dostupni što većem broju ljudi. Pristupačnost se može tumačiti i kao ˝sposobnost da se pristupi˝ i ostvari korist od nekog sistema ili jedinice. Ovaj pojam često se koristi u okviru diskursa o osobama sa invaliditetom ili specifičnim potrebama i njihovog prava da pristupe uslugama i sadržajima uz pomoć asistivnih tehnologija ili pristupačnih servisa i usluga. Pristupačnost se ostvaruje, između ostalog, tumačenjem na znakovni jezik, titlovanjem, zvučnim opisima, zvučnom sinhronizacijom i sl. U skladu sa članom 9. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba sa invaliditetom, države su obavezne osobama sa invaliditetom osigurati dostupnost medijskih i kulturnih sadržaja u pristupačnom formatu, kao i pristupačnost komunikacijama i komunikacijskim tehnologijama.
Uloga Regulatorne agencije za komunikacije u promoviranju pristupačnosti
Pitanje pristupačnosti medijima i medijskim sadržajima za osobe sa različitim vrstama invaliditeta, uključujući oštećenje sluha i/ili vida, sastavni je dio regulatornog okvira. Pravilom o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (Pravilo o AVM) i Pravilom o pružanju medijskih usluga radija (Pravilo o radiju) određeni su programski uvjeti kojih se svaki korisnik dozvole mora pridržavati. Premda posebne programske kvote za ovakve programe ne postoje, Pravilom o AVM propisano je da će korisnici dozvole nastojati da svoje usluge učine dostupim osobama sa oštećenjem sluha i/ili vida. Za korisnike dozvole u javnom vlasništvu, pravila Agencije uključuju viši nivo programskih obaveza, dok su programske obaveze javnih RTV servisa još razrađenije, budući da je njihov primarni zadatak da služe interesima javnosti i zadovolje komunikacijske potrebe svih kategorija stanovništva, uključujući djecu i mlade, pripadnike manjina, ranjive osobe, osobe sa invaliditetom ili specifičnim potrebama itd. U skladu sa tim, javni servisi obavezni su da emitiraju vijesti, kulturni, obrazovni i zabavni program na način dostupan ljudima oštećenog sluha, te osobama sa drugim posebnim potrebama. U Dozvoli Sistema za javne RTV servise Bosne i Hercegovine (BHRT, RTRS i RTV FBiH) stoji da su „javni RTV servisi dužni, na sedmičnoj osnovi, redovno emitirati informativni, kulturni, obrazovni, zabavni, igrani i dokumentarni program na način pristupačan osobama s invaliditetom i poteškoćama u razvoju, posebno osobama s oštećenjem sluha ili vida, uključujući djecu.“ U Dozvoli je navedeno i to da se „pristupačnost ostvaruje, između ostalog, tumačenjem na znakovni jezik, titlovanjem i audiodeskripcijom“ kao i to da najmanje jedna informativna emisija dnevno u udarnom terminu (od 17:00 do 23:00) mora biti na znakovnom jeziku.
Agencija je 2019. godine napravila analizu dječijih i obrazovnih programa, programa koji se bave ili su namijenjeni ranjivim grupama stanovništva i manjinama, te programa prilagođenih osobama s invaliditetom/oštećenjem sluha i/ili vida koji se emitiraju u audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija u Bosni i Hercegovini. Analiza je, između ostalog, pokazala da su programi namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programi prilagođeni osobama sa invaliditetom izuzetno malo zastupljeni. Posebno je loša situacija po pitanju kvantiteta i kvaliteta programa prilagođenog osobama s invaliditetom, čija je zastupljenost u ukupnom trajanju emitiranog televizijskog programa u analiziranom periodu iznosila svega 0,3%, odnosno 0,008% kad je riječ o ukupnom trajanju emitiranog radijskog programa u analiziranom periodu.
U toku je stvaranje pretpostavki za ostvarivanje obaveze prema kojoj će udio programa javnih RTV servisa prilagođenog osobama sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju u narednih pet godina porasti na minimalnih 25% ukupnog emitiranog programa.
Globalna inicijativa za izvještavanje o pristupačnosti – GARI
Telefoni i tableti kontinuirano rade na unapređivanju postavki za pristupačnost Globalna inicijativa za izvještavanje o pristupačnosti (Global Accessibility Reporting Initiative – GARI) nudi bazu podataka koja pomaže potrošačima da saznaju koji uređaji posjeduju karakteristike koje mogu pomoći u zadovoljavanju njihovih specifičnih potreba.
Inicijativa i civilna akcija (ICVA)
Misija bosanskohercegovačke nevladine organizacije “Inicijativa i civilna akcija”(ICVA) jeste koordinacija rada vladinih tijela i nevladinih organizacija u cilju usvajanja politika, zakona i praksi koji se odnose na marginalizirane grupe u bh. društvu. Jedan od aktuelnih projekata na kojima ICVA radi u partnerstvu sa udruženjem „Ja bih u EU“, a koji finansira Evropska unija, ima za cilj podizanje nivoa pristupačnosti medijskih sadržaja i servisa osobama sa invaliditetom. Projekt je zasnovan na prethodno provedenom istraživanju potreba i kapaciteta osoba sa invaliditetom i medija, istraživanju zakonskog okvira i prakse, i iniciranom dijalogu sa nosiocima dužnosti u ovoj oblasti. ICVA također provodi projekt koji ima za cilj razvijanje obavezujućih koraka svih nosilaca dužnosti u postizanju pristupačnosti medijskih sadržaja i servisa osobama sa invaliditetom kroz dijalog relevantnih učesnika (udruženja osoba sa invaliditetom, ministarstava, Regulatorne agencije za komunikacije BiH, medijskih kuća) koji projekt finansira Ambasada Kraljevine Nizozemske.
ICVA je u saradnji sa organizacijom JaBiHEU izradila “Vodič za prilagođavanje medijskih sadržaja osobama sa invaliditetom” koji se nalazi ovdje:
