MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

medijska pismenost
Tag:

medijska pismenost

Istraživanja, analize i strategije

Medijska i informacijska pismenost – ideje za rad u školi: priručnik za nastavno osoblje

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Priručnik za nastavno osoblje „Medijska i informacijska pismenost – ideje za rad u školi“, autora Namira Ibrahimovića, nastao je kao praktični odgovor na potrebe nastavnika i nastavnica osnovnih i srednjih škola u Tuzlanskom kantonu. Tematski se oslanja na prethodnu „Analizu prisustva elemenata medijske i informacijske pismenosti (MIP) u osnovnom i srednjem obrazovanju Tuzlanskog kantona“, istog autora.

Analiza je ukazala na ozbiljan nedostatak sistemske podrške razvoju medijske i informacijske pismenosti u školama ovog kantona. Uz to, nastavno osoblje se svakodnevno suočava s ogromnom količinom raznolikog sadržaja, ograničenim resursima i zastarjelim udžbenicima. Ovaj priručnik nudi konkretna rješenja i primjere kako se, uprkos navedenim izazovima, može raditi s učenicima na temama medija i kritičkog promišljanja medijskih sadržaja.

Priručnik je prvenstveno namijenjen nastavnicima i nastavnicama, ali i bibliotekarima, kao podrška u osmišljavanju i provođenju nastavnih sadržaja vezanih za MIP. Nastao je kao rezultat dviju radionica održanih u junu i septembru 2024. godine, tokom kojih su učesnici zajednički istraživali mogućnosti za primjenu predloženih aktivnosti u nastavi.

Šta priručnik sadrži?

Publikacija je bogata praktičnim prijedlozima, vježbama i zadacima koje učenici mogu odmah primijeniti u učionici. Teme koje obuhvata uključuju:

Kreiranje novinarske sekcije u školi – kroz teme kao što su mediji i informacije, društvene mreže, teorije zavjere, analiza portala, pisanje vijesti i komentara.

Vođeno istraživačko učenje – osam jasno definiranih faza procesa od ideje do evaluacije naučenog.

Analiza fotografija – prepoznavanje manipulativnih elemenata, analiza konteksta i poruka.

Razlikovanje činjenica i mišljenja – vježbe prepoznavanja netačnih informacija i kritičkog promišljanja pročitanog.

Mediji i stereotipi – osvještavanje rodnih i drugih stereotipa prisutnih u medijima.

Komunikacijske vještine – posebno u kontekstu radnog mjesta i profesionalnog okruženja.

Prepoznavanje lažnih informacija – kritička analiza, procjena vjerodostojnosti i razlikovanje istine od manipulacije.

Priručnik je vrijedan resurs koji nastavnicima i bibliotekarima omogućava da kroz vlastite predmete i nastavne jedinice razvijaju kod učenika medijsku pismenost i sposobnost kritičkog mišljenja.

Izdavač priručnika je organizacija „Centri civilnih inicijativa (CCI) Tuzla“, a izdat je tokom 2024. godine.

Priručnik preuzmite ovdje:

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

DA LI SU VLOGERI/INFLUENSERI PREDMET REGULACIJE?

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Stručnjaci iz nizozemskog regulatornog tijela, Commissariaat voor de Media, održali su radionicu 20. i 21. februara 2025. godine u sjedištu Regulatorne agencije za komunikacije u Sarajevu. Tom prilikom, zaposlenicima Agencije i predstavnicima Mreže za medijsku pismenost, prenijeli su svoja iskustva u oblasti regulacije usluga na zahtjev (video on demand), stavivši poseban akcenat na regulaciju vlogera. Ova ekspertska misija realizirana je na zahtjev Regulatorne agencije za komunikacije, u okviru Instrumenta tehničke podrške i razmjene informacija (TAIEX) Evropske komisije. Tema dvodnevne radionice bila je i uloga regulatora u promoviranju medijske pismenosti i zaštiti maloljetnika u medijskom prostoru.

Vlogeri (influenseri, uploaderi, kreatori sadržaja) su pojedinci ili pravna lica koja distribuiraju videosadržaje uredničkog karaktera putem platformi za razmjenu video-sadržaja kao što su YouTube, TikTok i Instagram.  Sadržaj najčešće kreiraju samostalno, produkcijom originalnog sadržaja, ili editovanjem odabranog postojećeg sadržaja, kojem daju svoj lični pečat i potom objavljuju kao urednički videosadržaj. Vlogeri grade svoj lični brend pružajući sadržaje na različite teme, kao što su obrazovanje, zabava, životni stilovi i sl. Na taj način, pojedini vlogeri uspijevaju privući brojnu publiku, postajući u sadržajnom i komercijalnom smislu, konkurenti klasičnom emitiranju i uslugama strimovanja.

Zašto je važno regulirati videosadržaje koje objavljuju vlogeri?

S pojavom društvenih medija, navike gledanja, posebno kod mlađe publike, znatno su  se promijenile, u smislu da se audiovizuelni medijski (AVM) sadržaji sve manje prate putem tradicionalnih televizijskih, a sve više putem mobilnih uređaja. To je dovelo do enormnog porasta društvenog i ekonomskog uticaja tzv. novih medija. Imajući to u vidu, Evropska unija (EU) je 2011. godine uključila AVM usluge na zahtjev u svoj regulatorni okvir, usvajanjem EU direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama (Direktiva). Krajem 2018. godine dolazi do revizije Direktive i od tada se stavlja još veći akcenat na regulaciju AVM usluga na zahtjev, uključujući i vlogere. Razlozi za to leže u potrebi da se zaštite osnovne vrijednosti medijske regulacije i stvore ravnopravni tržišni uslovi za različite tipove AVM usluga, koje se sve više usmjeravaju prema istoj publici.

Prema Direktivi, AVM usluga na zahtjev označava videosadržaje koje korisnici mogu gledati kad god žele, za razliku od tradicionalne televizije koja se emitira u određenom vremenskom okviru. Primjeri AVM usluga na zahtjev uključuju usluge poput Netflixa, i naloga na platformama za dijeljenje videozapisa poput YouTubea i sl.

Vloger se smatra pružaocem AVM usluge na zahtjev samo ako kumulativno ispunjava sedam ključnih uslova propisanih zakonima EU.

Audiovizuelne medijske usluge na zahtjev predmet su regulacije u Bosni i Hercegovini od kraja 2011. godine, odnosno od početka primjene odredaba Direktive u regulatornom okviru Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu sve veću prisutnost i uticaj različitih oblika AVM usluga na zahtjev i u Bosni i Hercegovini, Agencija je, u saradnji s nizozemskim regulatorom, koji je između ostalog zadužen i za regulaciju platformi kao što su Netflix, Disney, BBC, Discovery i sl. inicirala TAIEX ekspertsku misiju, s ciljem da dobije odgovore na brojna pitanja i identificira izazove koji se tiču regulacije AVM usluga na zahtjev, a posebno vlogera.

Kakva su iskustva holandskog regulatornog tijela po pitanju regulacije vlogera?

CvdM je započeo regulaciju vlogera 2022. godine usklađivanjem nizozemskih pravila s novom evropskom regulativom koja je propisala ovu obavezu. Nakon toga, CvdM započinje aktivno nadgledanje aktivnosti vlogera, sprovodeći istovremeno informativnu kampanju u cilju njihovog upoznavanja s novom regulativom i minimalnim obavezama koje odatle proističu. Budući da na platformama postoji veliki broj vlogera, nizozemski regulator odlučio je isprva regulirati isključivo aktivnost vlogera s najvećim brojem pratilaca (preko 500 000), smatrajući da potencijalno najveći društveni rizici dolaze upravo od njih. Tek nakon dvije godine, svoj djelokrug proširili su i na rizike koji proističu od manjih vlogera, tj. onih koji imaju minimalno 100 000 pratilaca.

Početke nizozemske regulacije vlogera obilježilo je i sprovođenje istraživanja koje je imalo za cilj utvrđivanje aktuelnog stanja i najvećih problema i izazova vezanih za ovu oblast.

Osnovni cilj regulacije vlogera jeste zaštita gledalaca, naročito onih mlađih, od komercijalnih uticaja. S tim u vezi, CvdM zahtijeva od vlogera da poštuju tri minimalna zahtjeva:

  • da oglašavanje, koje je često sastavni dio vlogerskog uredničkog sadržaja, bude transparentno, to jest da sve komercijalne komunikacije budu propisno obilježene;
  • da se ne objavljuje sadržaj koji bi mogao nanijeti štetu maloljetnicima;
  • da budu dostupni podaci o identitetu vlogera najmanje objavljivanjem imena i prezimena, e-mail adrese i napomene da je vloger registriran pri CvdM-u.

Predstavnici Agencije imali su priliku u drugom dijelu ovog projekta posjetiti Nizozemsku i na licu mjesta naučiti više o mapiranju i identifikaciji vlogera, razvoju regulatornog okvira za regulaciju vlogera, načinu saradnje i edukacije vlogera, te mehanizmima zaštite maloljetnika.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Medijske teme i dileme

„Medijska pismenost za stariju generaciju“ – videoserijal portala Radiosarajevo.ba

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Sve veći broj osoba starijih od 65 godina otkriva prednosti koje donosi korištenje interneta. Ovaj moćni alat može biti vrijedan saveznik u procesu zdravog starenja – prvenstveno kao sredstvo za komunikaciju s porodicom i prijateljima, ali i kao izvor informacija, te pristup kulturi i umjetnosti, bez obzira na fizičku udaljenost.

Ipak, korištenje interneta ne donosi samo prednosti. Pitanja istinitosti informacija, prisutnost komercijalnog sadržaja, te rizik od online prevara samo su neki od izazova koji zabrinjavaju stariju populaciju. U svakodnevnom snalaženju u digitalnom okruženju, mnogi se susreću s brojnim nejasnoćama i nedoumicama. Iako je upravo ova generacija često izložena stereotipima, nerijetko ostaje izvan fokusa kada je riječ o edukaciji iz oblasti medijske i digitalne pismenosti.

Upravo iz tog razloga, portal Radiosarajevo.ba pokrenuo je edukativni serijal „Medijska pismenost za stariju generaciju“. Kroz pet kratkih i zanimljivih epizoda, istaknuti pripadnici starije populacije iz Bosne i Hercegovine dijele svoja lična iskustva, znanja i izazove s kojima se susreću u svijetu savremenih medija. Njihove priče su autentične, korisne i inspirativne – a posebno su dragocjeni njihovi savjeti koji mogu biti od pomoći svima koji žele sigurnije i samopouzdanije koristiti internet.

Pozivamo vas da pogledate ovaj poučni serijal i otkrijete kako digitalni svijet može postati prijatelj i saveznik i u trećoj životnoj dobi.

Epizoda 1. Ekrem Dupanović

Koliko su starije osobe svjesne opasnosti lažnih vijesti i oglasa na internetu, odavanja ličnih podataka, te kako se zaštititi na mreži, govori međunarodno priznati marketinški stručnjak, Ekrem Dupanović, ovdje: Medijska pismenost za stariju generaciju: Ekrem Dupanović prenosi sopstvena iskustva – Radiosarajevo.ba

Epizoda 2. Jasna Diklić

O svojim pozitivnim i negativnim online iskustvima govori istaknuta dramska umjetnica, Jasna Diklić, ovdje: Medijska pismenost za stariju generaciju: Jasna Diklić prenosi svoja iskustva – Radiosarajevo.ba

Epizoda 3. Halid Kuburović

Koje su prednosti društvenih mreža, prvenstveno Facebooka, ali i mogući rizici prilikom online komuniciranja, iz svog iskustva za serijal govori istaknuti hroničar kulturnih dešavanja, nekadašnji direktor Koncertne agencije Sarajevo, Halid Kuburović, ovdje: Medijska pismenost za stariju generaciju: Halid Kuburović, hroničar kulturnih zbivanja – Radiosarajevo.ba

Epizoda 4. Anto Domazet

O važnosti obrazovanja starijih osoba o digitalnim medijima i medijskoj pismenosti, koje čine važan segment socijalne uključenosti ove populacije u online svijetu, govori Emeritus Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Anto Domazet, ovdje: Medijska pismenost za stariju generaciju: Anto Domazet i ekonomski potencijal digitalizacije – Radiosarajevo.ba

Epizoda 5. Ismet Nuno Arnautalić

O prednostima interneta za stariju generaciju, važnosti opreza pri njegovom korištenju i svojim ličnim, pozitivnim iskustvima, za serijal govori Ismet Nuno Arnautalić, priznati producent, autor i muzičar, ovdje: Medijska pismenost za stariju generaciju: Ismet Arnautalić prenosi svoja iskustva – Radiosarajevo.ba

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

UNESCO pokreće obuku za kreatore digitalnog sadržaja: “Kako biti pouzdan glas na internetu?”

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

KAKO BITI POUZDAN GLAS NA INTERNETU? ‒ Prijavite se na UNESCO-ovu obuku i naučite nove vještine u digitalnom svijetu

Prelazak s tradicionalnih medija, koji su ranije činili dominantnu industriju vijesti, na kreatore digitalnog sadržaja koji danas dosežu milionske preglede, preoblikovao je ne samo način na koji se konzumiraju vijesti nego i sam uticaj na informativno okruženje. Dok se s jedne strane ovakva nova stvarnost ubrzano razvija, s druge strane potražnja za etičkim, vjerodostojnim i profesionalnim sadržajem nikada nije bila kritičnija.

Kako bi pomogli kreatorima digitalnog sadržaja i novinarima u ovom novom dobu digitalnog informiranja, UNESCO u saradnji s The Knight centrom za novinarstvo u Americi će obezbijediti četverosedmičnu online obuku za kreatore digitalnog sadržaja i novinare pod nazivom „Kreatori digitalnog sadržaja i novinari: Kako biti pouzdan glas na internetu?“.

Saradnja između novinara i kreatora digitalnog sadržaja u vremenu digitalnog informiranja postaje sve važnija. Iako se kreatori sadržaja izvrsno snalaze u izgradnji autentičnih veza sa svojim sljedbenicima, često im nedostaje formalna obuka za verifikaciju i etičko izvještavanje. Nasuprot tome, tradicionalni novinari, poznati po rigoroznoj provjeri činjenica, ponekad se bore da se prilagode platformama na kojima lična veza pokreće angažman.

„Ovaj kurs nastoji premostiti ova dva svijeta, osposobljavajući novinare i kreatore digitalnog sadržaja vještinama za izgradnju povjerenja publike, snalaženje u etičkim odgovornostima oblikovanja javnog mnijenja i kreiranje uvjerljivih sadržaja tokom sukoba i kriza, a sve to istovremeno promovirajući i medijsku i informatičku pismenost“, navode organizatori.

Cilj online obuke je kreatore digitalnog sadržaja i novinare podučiti bitnim vještinama i obezbjediti znanjem za snalaženje u digitalnim izazovima, ojačati im vještine profesionalne komunikacije i zagovaranje transparentnosti, temeljene na ljudskim pravima online prakse.

Obuka će se provoditi na engleskom, francuskom, španskom i portugalskom jeziku, a svake sedmice će se održavati moduli u trajanju od 90 minuta. Svi polaznici će dobiti certifikate na kraju obuke.

UNESCO, osnažujući digitalne kreatore, radi na informiranijem, povezanijem i medijski pismenijem društvu, usklađujući se sa svojom širom misijom odbrane slobode izražavanja, promoviranja ljudskih prava i njegovanja etičkih praksi u digitalnoj eri.

Kursu možete pristupiti putem sljedećeg linka.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Počinje kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Četvrta po redu kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti“ koju organizuje Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji i uz učešće organizacija i institucija okupljenih u Mrežu za medijsku i informacijsku pismenost počinje 26. oktobra i trajaće do 5. novembra 2024. godine širom Bosne i Hercegovine pod sloganom „Digitalno snažni“.

„Dani medijske i informacijske pismenosti“ obilježiće se u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Tuzli, Doboju, Ugljeviku i Zvorniku organizovanjem radionica, predavanja, izložbi, konkursa, debata i drugih događaja koji će se baviti različitim temama iz domena medijske i informacijske pismenosti, kao što su primjena vještačke inteligencije, prepoznavanje i suzbijanje dezinformacija, uloga biblioteka u 21. vijeku, razvijanje zdravih medijskih navika itd.

Centralni događaj kampanje je konferencija „Agenda za digitalnu sigurnost na Zapadnom Balkanu“ namijenjena relevantnim institucijama i organizacijama iz regije i članicama Mreže za MIP, koju organizuju Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji sa TikTokom i CRCA.

Zahvaljujući činjenici da sve veći broj institucija i organizacija prepoznaje aktuelnost i značaj tema povezanih sa korištenjem digitalnih tehnologija, ovogodišnja kampanja okupila je veliki broj domaćih i međunarodnih organizacija i institucija, tehnoloških kompanija, medija, udruženja građana i stručnjaka među kojima su univerziteti u Istočnom Sarajevu, Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, JU OŠ “Brčanska Malta” iz Tuzle, Asocijacija za medijsku edukaciju, demokratizaciju i društvena istraživanja “MEDIANA”, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Sekretarijat OSCE-a u Beču, JU RTV TK, Mediacentar Sarajevo, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Državna organizacija za podršku eTwinning-u u BiH, Propulsion, JU Biblioteka Sarajeva, Koalicija za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja, UG „Zašto ne“, UNICEF, CCI, JaBiH u EU, M:tel a.d. Banjaluka, UG „Nova generacija“ (Plavi telefon), TikTok i CRCA.

Kampanja završava dvodnevnim događajem „Sajam medijske i informacijske pismenosti“ koji će se održati 4. i 5. novembra u Europe House u Sarajevu, u sklopu kojeg će se prezentovati materijali, publikacije, audio-vizuelni sadržaji, aplikacije, kvizovi i drugi materijali koje su izradile organizacije i institucije u BiH na različite teme iz oblasti MIP. Sajam je prilika za roditelje, djecu, studente, nastavnike i bibliotekare da kroz radionice i predavanja steknu nova znanja i vještine iz oblasti medijske i informacijske pismenosti.

Ovogodišnja kampanja nastoji istaknuti važnost digitalnog osnaživanja i medijskog opismenjavanja bosanskohercegovačkog društva, ali i promovisati projekte različitih aktera u ovoj oblasti, po uzoru na tematske kampanje u drugim državama, ali i regionalne i globalne kampanje kao što su EU Media Literacy Week ili UNESCO-va Globalna sedmica medijske i informacijske pismenosti.

Detaljan program kampanje pogledajte ovdje. Program “Sajma medijske i informacijske pismenosti“ dostupan je ovdje.

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kritičko mišljenje

Zašto je važno biti vizuelno pismen?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Fotografija, film, televizija, društvene mreže, videoigre, Netflix itd. različite su manifestacije istog fenomena tipičnog za 21. vijek, a to je da slika i vizuelni mediji imaju ključnu ulogu u oblikovanju ne samo individualnih svjetova, nego i savremenih društava i društvenih tokova. Mađarski teoretičar filma, Béla Balázs, pisao je još 1924. godine kako će nove vizuelne tehnike iznjedriti kulturu koja će biti radikalno drugačija od kulture zasnovane na tehnologiji štampe. Budući da gledanje/posmatranje predstavlja vještinu koja se stiče učenjem, integriranje kritičke vizuelne medijske pismenosti u formalni i neformalni sistem obrazovanja postalo je demokratski imperativ.

Vizuelna pismenost ‒ umijeće čitanja slika

Vizuelna pismenost, kao sastavni dio medijske i informacijske pismenosti, uči nas da je svaka slika složen konstrukt, te da sam proces gledanja/posmatranja nije puka mehanička aktivnost, već kompleksan, kulturološki uslovljen, kognitivni proces. Vizuelni mediji imaju sposobnost da prenose složene ideje, osjećanja i informacije na koncizan i vizuelno dopadljiv način u tolikoj mjeri da je sposobnost kritičke interpretacije slika postala osnovna vještina u savremenoj kulturi, redefinirajući sam pojam obrazovanosti.

Čemu nas uči kritička vizuelna pismenost?

  • Slike nisu vjerne predstave stvarnosti već vještački proizvodi prožeti političkim i drugim idejama i afinitetima koje treba razotkriti i interpretirati;
  • Iza svake slike stoji kreativni pojedinac koji u datu sliku usađuje određenu poruku: vrijednosti, vjerovanja i stavove, s namjerom da ta poruka dopre do svoje publike i bude interpretirana kao validna;
  • Način na koji gledalac interpretira sadržaj neke slike zavisi od njegovog kulturnog, etičkog i estetskog identiteta;
  • Kontekst (npr. prateći tekst slike ili širi historijski ili društveni kontekst i sl.) u kojem se određena slika predstavlja, bitno utiče na njenu interpretaciju;
  • Slike mogu uticati na formiranje javnog mnijenja, osnaživanje stereotipa, preispitivanje društvenih normi, kao i na podsticanje političkih i kulturnih pokreta;
  • Slike igraju ključnu ulogu u kreiranju našeg kolektivnog pamćenja, kulturnog identiteta i društvenih interakcija;
  • Slike se pohranjuju u vizuelnim arhivama i kao takve predstavljaju svjedoke naše prošlosti.

Kako definiramo vizuelnu pismenost?

Profesorica Suzanne Stokes s Univerziteta u Chicagu definira vizuelnu pismenost kao sposobnost čitanja, interpretacije i razumijevanja informacija iskazanih putem slika ili grafičkih prikaza. Stokes podsjeća da, historijski gledano, vizuelna pismenost prethodi verbalnoj pismenosti i čini osnovu misaonih procesa na kojima počiva čitanje i pisanje.

S druge strane, Konzorcij evropskih istraživačkih infrastuktura (European Research Infrastructure Consortium ‒ ERIC) definira vizuelnu pismenost kao skup vještina koje čovjeka osposobljavaju da razlikuje i interpretira aktivnosti, predmete i simbole, prirodne ili konstruirane, iz okruženja, koji se daju opaziti čulom vida.

Prema Udruženju istraživačkih biblioteka za koledže (Association of College Research Libraries ‒ ACRL), vizuelna pismenost, u eri digitalnih tehnologija, uključuje alate za interpretaciju i dešifriranje vizuelnih i medijskih sadržaja, kao i posebne alate za produkciju i širenje samostalno kreiranih vizuelnih materijala. Vizuelno pismena osoba u stanju je, stoga, ne samo da kritički preispituje, već i da samostalno kreira vizuelne sadržaje.

Kojim znanjima i vještinama raspolaže vizuelno pismena osoba?

Prema smjernicama pomenutog Udruženja istraživačkih biblioteka za koledže vizuelno pismen učenik/ca tokom školovanja trebao/la bi biti osposobljen da:

  • određuje prirodu i obim potrebnih vizuelnih materijala;
  • uspješno pronalazi i pristupa potrebnim slikama i vizuelnim medijima;
  • tumači i analizira značenja slika i vizuelnih medija;
  • procjenjuje slike i njihove izvore;
  • efikasno koristi slike i vizuelne medije;
  • dizajnira i kreira smislene slike i vizuelne medije;
  • odgovorno koristi i razumije mnoga etička, pravna, društena i ekonomska pitanja koja se tiču kreiranja i upotrebe slika i vizuelnih medija.

Šta je CLIP?

Riječ CLIP nastala je od Critical Visual Media Literacy and Empowerment (Kritička vizuelna medijska pismenost i osnaživanje), i naziv je projekta Evropske unije koji ima za cilj promoviranje uključivanja kritičke vizuelne pismenosti u kompletan sistem formalnog i neformalnog obrazovanja, s akcentom na razvijanje kompetencija vizuelne pismenosti evropskih učenika i studenata. U relizaciji projekta učestvovali su UNIMED (Unija mediteranskih univerziteta), Helenski otvoreni univerzitet (Hellenic Open University), IULM univerzitet u Milanu i ALL DIGITAL, panevropska mreža aktera za razvoj digitalnih kompetencija.

U okviru projekta izrađena su dva dokumenta: Izvještaj o stanju vizuelne medijske pismenossti u Evropi i Smjernice i preporuke za nastavu kritičke vizuelne medijske pismenosti, kao i online kurs kritičke vizuelne medijske pismenosti koji je realiziran u oktobru i novembru 2023. godine.

Osnovni ciljevi obrazovanja u domenu vizuelne medijske pismenosti definirani u Izvještaju i Smjernicama su: promoviranje nepristrasne vizuelne komunikacije, razvijanje otpornosti na dezinformacije u vizuelnoj komunikaciji, povećanje digitalne pismenosti i kritičke svijesti evropskih studenata, učenika, građana i obrazovnih institucija u odnosu na sadržaje vizuelnih medija, razvijanje svijesti o važnosti slike u savremenom društvu, razvijanje praktičnih vještina prepoznavanja pristrasnosti i stereotipa u vizuelnim artefaktima.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Važnost razumijevanja slobode medija: OSCE-ov izvještaj o unapređenju medijske pismenosti

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Sloboda medija, medijski pluralizam i pristup pouzdanim informacijama temelji su javne debate i demokratije. Međutim, sve veća prisutnost dezinformacija, govor mržnje, tehnološki filteri i eho komore, kao i koncentracija vlasništva nad medijima, ozbiljno ugrožavaju ove vrijednosti.

U cilju jačanja otpornosti zemalja članica OSCE-a na ove izazove, Teresa Ribeiro, predstavnica za slobodu medija, inicirala je izradu izvještaja „Ka boljem razumijevanju koncepta medijskih sloboda u zemljama OSCE-a“ (Fostering Media Freedom Literacy across the OSCE region). Izvještaj uvodi pojam „razumijevanje koncepta medijskih sloboda“ (MFL), ključnog za podršku demokratskim principima. MFL obuhvata specifične vještine koje su bitne za razumijevanje demokratskih funkcija medija, procjenu medijskog pluralizma i odgovorno stvaranje medijskih sadržaja.

MFL objedinjava različite vrste nastojanja da se pruži otpor sve većim napadima na slobodu medija, medijski pluralizam, kao i na kvalitet informacija dostupnih javnosti. Premda je ovaj pojam novijeg datuma, vještine i znanja koje MFL uključuje, u velikoj mjeri integrirane su u zakonodavni i regulatorni okvir zemalja članica OSCE-a kroz koncept MIP-a.

Prema radnoj definiciji OSCE-ovog predstavnika za slobodu medija, MFL predstavlja skup znanja i vještina koje pomažu građanima da bolje razumiju i vrednuju demokratske funkcije tradicionalnih i novih medija i drugih izvora informacija, bolje razumiju i vrednuju značaj medijskog pluralizma u službi javnog interesa, kritički procijenjuju i odgovorno kreiraju informacije i medijske sadržaje.

Izvještaj detaljno razmatra zakonodavne i regulatorne okvire zaštite MFL-a na međunarodnom nivou, kao i primjere usvojenih pristupa u zemljama članicama OSCE-a. Kroz devet područja aktivnosti, uključujući obuku, razvoj, obrazovanje, podršku mrežama i istraživanja, izvještaj identificira najuspješnije prakse i projekte koji podržavaju MFL.

Prema istraživanju, projekti fokusirani na obuku i razvoj dominiraju, s visokim angažmanom učitelja, novinara i roditelja. Izvještaj, dalje, preporučuje razvoj MFL-a kroz cjeloživotno učenje, partnerstva i transparentnost, te ističe važnost promocije medijskih sadržaja u javnom interesu i podizanja svijesti o medijskom pluralizmu.

Osam ključnih preporuka za razvoj MFL-a koje donosi izvještaj predstavlja jasne smjernice akterima kao što su državne agencije, obrazovne institucije, mediji i nevladine organizacije kako da osiguraju sprovođenje principa medijske pismenosti na globalnom nivou. Navedene preporuke počivaju na principima i smjernicama koje su ustanovili Vijeće Evrope, OSCE, UNESCO i različiti EU organi.

Osam preporuka za bolje razumijevanje koncepta medijskih sloboda (MFL):

  1. Razvijati MFL u okviru koncepta cjeloživotnog učenja;
  2. Razvijati MFL kroz partnerstvo velikog broja aktera;
  3. Blagovremeno upoznati javnost s potrebom uvođenja novih zakonskih i regulatornih mehanizama kontrole online medija;
  4. Zahtijevati transparentnost svih relevantnih aktera u promociji MFL-a;
  5. Promovirati medijske sadržaje koji služe javnom interesu;
  6. Kreirati bazu podataka koja će objedinjavati različite prakse i iskustva na polju MFL-a;
  7. Omogućiti građanima pristup kvalitetnim medijima i medijskim sadržajima;
  8. Podizati svijest javnosti o značaju medijskog pluralizma i opasnostima od koncentracije medijskog vlasništva.

Izvještaj, koji su pripremile Martina Chapman i Asja Rokša-Zubčević, objavljen je u aprilu 2024. godine, kao doprinos jačanju medijske slobode i demokratskih normi unutar OSCE-a.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Priključite se kampanji “Dani medijske i informacijske pismenosti 2024”

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Ovogodišnja kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti“ održat će se pod motom „Digitalno snažni“ od 26. oktobra do 5. novembra 2024. godine u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Kampanju od 2020. godine organizira Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji i uz učešće članica Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.

Kampanja je pokrenuta s ciljem isticanja društvenog značaja medijske i informacijske pismenosti i promocije projekata različitih aktera u ovoj oblasti, po uzoru na slične tematske kampanje u drugim državama, ali i regionalne i globalne kampanje kao što su EU Media Literacy Week ili UNESCO-ova Globalna nedjelja MIP-a.

Svrha kampanje je zajednička promocija medijske i informacijske pismenosti, podsticanje društvene rasprave o značaju ove teme, pogotovo u oblasti obrazovanja, te promocija konkretnih resursa izrađenih u ovoj oblasti, kao što su različite studije, materijali za kreatore politika, nastavnike, djecu i roditelje, ali i sve građane.

U kampanju se možete uključiti na sljedeće načine:

  • organiziranjem događaja kao što su radionice, diskusije, predavanja, prezentacije, takmičenja na teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti,
  • učešćem na stručnim konferencijama, radionicama, predavanjima i sl.,
  • učešćem na „Sajmu medijske i informacijske pismenosti“ 04. i 05. 11. u Europe Houseu u Sarajevu,
  • animiranjem drugih aktera da sami održavaju aktivnosti uz pomoć raspoloživih materijala – npr. nastavnici, bibliotekari, vaspitači itd.,
  • kreiranjem i distribucijom medijskih sadržaja na različite teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti,
  • dostavljanjem materijala iz ove oblasti koji se mogu promovirati na Facebook stranici „Medijska i informacijska pismenost u BiH“ i internet-stranici www.medijskapismenost.ba,
  • podrškom kampanji.

Ovogodišnja kampanja ponovo će okupiti brojne partnere iz Mreže za MIP i kompanije za pružanje informacijsko-komunikacijskih usluga koji će organiziranjem niza događaja nastojati privući pažnju učenika, nastavnika, roditelja, starijih osoba, medija, ali i predstavnika političkog života i šire javnosti na sve veći značaj koji medijska i informacijska pismenost ima u svakodnevnom životu građana.

Za više informacija o tome kako da se priključite kampanji, kontaktirajte nas putem elektronske pošte: medijskapismenost@rak.ba.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Kako se škole mogu uključiti u kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Ovogodišnja kampanja Dani medijske i informacijske pismenosti održat će se pod motom „Digitalno snažni“ od 26. oktobra do 05. novembra 2024. godine širom zemlje. Kampanju od 2020. godine organizira Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji i uz učešće članica Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.

Kampanja je pokrenuta s ciljem isticanja društvenog značaja medijske i informacijske pismenosti i promocije projekata različitih aktera u ovoj oblasti, po uzoru na slične tematske kampanje u drugim državama, ali i regionalne i globalne kampanje kao što su EU Media Literacy Week ili UNESCO-ova Globalna sedmica MIP-a.

U kampanju se škole mogu uključiti na različite načine:

  • organiziranjem posjete učenika medijskoj kući ili kompaniji koja se bavi pružanjem informacijsko-komunikacijskih usluga,
  • organizacijom predavanja ili diskusije na neku od aktuelnih i učenicima interesantnih tema iz domena medijske i informacijske pismenosti u okviru nastave ili vannastavnih aktivnosti, a za šta se mogu koristiti i resursi s web-stranice www.medijskapismenost.ba,
  • projekcijom filma ili drugih edukativnih audiovizuelnih medijskih sadržaja kao osnova za diskusiju na teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti u prostorijama škole,
  • animiranjem učenika da izrade jednominutni videoklip sa svojim pogledom na online rizike i metodama zaštite koje koriste i objave ga na društvenim mrežama koristeći hashtag #GlobalMILWeek,
  • kreiranjem medijskih sadržaja različitih formata, kao što su tekstovi za školske novine, web-stranicu škole, naloge na društvenim mrežama škole, za web-stranicu medijskapismenost.ba, posteri, mimovi i sl. na temu ovogodišnje kampanje „Digitalno snažni“ uz mentorsku pomoć nastavnika,
  • animiranjem učenika, članova novinarskih ili sličnih sekcija da napišu tekst za web-stranicu medijskapismenost.ba u kojem bi svojim vršnjacima preporučivali kvalitetne medijske sadržaje namijenjene njihovom uzrastu, kao što su prikazi filmova, videoigara, podcasta, aplikacija i drugih edukativnih sadržaja,
  • organiziranjem izložbe likovnih radova, fotografija, postera i sl. na teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti u holu škole,
  • animiranjem školskih sekcija da kreiraju sadržaje ili organiziraju aktivnosti na teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti,
  • podsticanjem učenika da jednu sedmicu vode dnevnik svojih medijskih navika, analiziraju ih, kao i emocije vezane za korištenje i kreiranje medijskih sadržaja,
  • nastavnici se mogu uključiti na Evropsku obrazovnu platformu za škole (ESEP) i najveću zajednicu nastavnika u Evropi eTwinning platformu koje podržava Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i profesionalno se usavršavati kroz učešće u eTwinning projektima, webinarima i seminarima,
  • učenici se mogu podsticati na kritičko razmišljanje na eTwinning platformi, kroz projekte i saradnju, pri čemu nastavnici igraju ključnu ulogu u podučavanju učenika kako da razlikuju pouzdane informacije od lažnih vijesti i dezinformacija,
  • organizacijom tematskog predavanja za roditelje, nastavnike ili tematskog roditeljskog sastanka na temu djeca i mediji,
  • animiranjem školskih biblioteka da se uključe u obilježavanje kampanje,
  • organiziranjem debate na temu primjene vještačke inteligencije u obrazovanju po uzoru na UNESCO-ovu seriju MIP debata za mlade 2024 u školama koje imaju debatne klubove,
  • posjetom „Sajmu medijske i informacijske pismenosti“ 04. i 05. 11. u Europe Houseu u Sarajevu.
0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Potreban jači angažman medija u području medijske pismenosti

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Koliko i na koji način radio i TV-stanice u Bosni i Hercegovini doprinose unapređenju medijske pismenosti publike? Kako bismo dobili odgovor na ovo pitanje, ali i ideje kako dodatno podstaknuti medije na veći angažman u ovoj oblasti, Regulatorna agencija za komunikacije provela je „Istraživanje o aktivnostima pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u oblasti medijske pismenosti i emitiranim sadržajima na različite teme iz oblasti medijske pismenosti u periodu od aprila 2023. do marta 2024. godine“.

Aktivnosti koje poduzima medijska industrija smatraju se jednim od ključnih faktora unapređenja medijske pismenosti građana. U ovom kontekstu, od posebnog značaja je Direktiva Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama (Direktiva), koja jasno definira potrebu da i pružaoci medijskih usluga i pružaoci platformi za razmjenu videozapisa promoviraju razvoj medijske pismenosti u svim dijelovima društva, za građane svake dobi i za sve medije, u saradnji sa svim relevantnim akterima i uz pomno praćenje napretka s tim u vezi.

Istraživanje RAK-a je za cilj imalo dati kvalitativni i kvantitativni uvid u aktivnosti pružalaca medijskih usluga u području medijske i informacijske pismenosti.

Rezultati ukazuju na to da je većina korisnika dozvola za pružanje audiovizuelnih medijskih (AVM) usluga i medijskih usluga radija, oko četiri petine, u protekloj godini učestvovala u različitim aktivnostima s ciljem unapređenja medijske pismenosti. Uglavnom se radilo o jednoj aktivnosti u toku godine. Međutim, samo nešto više od trećine korisnika dozvola za pružanje AVM usluga i medijskih usluga radija provodilo je vlastite aktivnosti usmjerene ka unapređenju medijske pismenosti.

Istraživanje pokazuje kako je u kampanji Agencije i Mreže za medijsku i informacijsku pismenost „Dani medijske i informacijske pismenosti u BiH“ u oktobru 2023. godine aktivno učestvovalo malo više od polovine pružalaca AVM usluga i medijskih usluga radija. Glavninu medijskih sadržaja koji su emitirani tokom kampanje činili su audiovizuelni materijali o edukaciji mladih o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, kreirani u okviru projekta Agencije „Zaštita djece na internetu u sistemima korisnika dozvola RAK-a“.

Gotovo dvije trećine pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga, te četiri petine pružalaca medijskih usluga radija u protekloj godini organizirale su posjete različitih ciljnih grupa njihovom mediju.

Programske sadržaje s temama iz područja medijske i informacijske pismenosti, kao što su emisije, prilozi, serijali, dokumentarni program, oglasi i slično, u analiziranom periodu emitiralo je oko četiri petine pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Меđu temama dominirale su zaštita i dobrobit maloljetnika, te online sigurnost. U audiovizuelnim medijskim uslugama ovakvi programi emitiraju se uglavnom u promotivnom i dječijem programu, a u radijskim uslugama u informativnom i promotivnom programu. Najčešće se radi o kupljenom ili nabavljenom programu, dok vlastite produkcije ima vrlo malo.

Četiri petine pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija stava su da medijski prostor ne posvećuje dovoljno pažnje temama iz područja medijske i informacijske pismenosti.

Iako su javni RTV-servisi imali određene aktivnosti u području medijske i informacijske pismenosti, nužno je na odgovarajući način jasnije definirati njihove obaveze, u skladu s dobrom evropskom praksom, u pogledu posebne uloge javnih RTV-servisa u promociji medijske i informacijske pismenosti za sve građane.

Istraživanjem se zaključuje kako je potrebno da se mediji značajnije angažiraju u provođenju vlastitih inicijativa unapređenjа medijske pismenosti, daju veći doprinos u provođenju nacionalne kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti u BiH“, te povećaju udio, kontinuitet i raznolikost medijskih sadržaja iz područja medijske i informacijske pismenosti. S obzirom na ulogu javnih RTV-servisa, potrebno je na odgovarajući način definirati njihove zakonske obaveze promicanja naprednih vještina medijske pismenosti za građane svih dobi.

Cijeli izvještaj možete pročitati na sljedećem linku:

https://medijskapismenost.ba/wp-content/uploads/2024/09/M-BOS.pdf

Izvještaj na engleskom jeziku je dostupan ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH