MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

medijska pismenost
Tag:

medijska pismenost

Mreža za MIP

Počinje kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Četvrta po redu kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti“ koju organizuje Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji i uz učešće organizacija i institucija okupljenih u Mrežu za medijsku i informacijsku pismenost počinje 26. oktobra i trajaće do 5. novembra 2024. godine širom Bosne i Hercegovine pod sloganom „Digitalno snažni“.

„Dani medijske i informacijske pismenosti“ obilježiće se u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Tuzli, Doboju, Ugljeviku i Zvorniku organizovanjem radionica, predavanja, izložbi, konkursa, debata i drugih događaja koji će se baviti različitim temama iz domena medijske i informacijske pismenosti, kao što su primjena vještačke inteligencije, prepoznavanje i suzbijanje dezinformacija, uloga biblioteka u 21. vijeku, razvijanje zdravih medijskih navika itd.

Centralni događaj kampanje je konferencija „Agenda za digitalnu sigurnost na Zapadnom Balkanu“ namijenjena relevantnim institucijama i organizacijama iz regije i članicama Mreže za MIP, koju organizuju Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji sa TikTokom i CRCA.

Zahvaljujući činjenici da sve veći broj institucija i organizacija prepoznaje aktuelnost i značaj tema povezanih sa korištenjem digitalnih tehnologija, ovogodišnja kampanja okupila je veliki broj domaćih i međunarodnih organizacija i institucija, tehnoloških kompanija, medija, udruženja građana i stručnjaka među kojima su univerziteti u Istočnom Sarajevu, Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, JU OŠ “Brčanska Malta” iz Tuzle, Asocijacija za medijsku edukaciju, demokratizaciju i društvena istraživanja “MEDIANA”, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Sekretarijat OSCE-a u Beču, JU RTV TK, Mediacentar Sarajevo, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Državna organizacija za podršku eTwinning-u u BiH, Propulsion, JU Biblioteka Sarajeva, Koalicija za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja, UG „Zašto ne“, UNICEF, CCI, JaBiH u EU, M:tel a.d. Banjaluka, UG „Nova generacija“ (Plavi telefon), TikTok i CRCA.

Kampanja završava dvodnevnim događajem „Sajam medijske i informacijske pismenosti“ koji će se održati 4. i 5. novembra u Europe House u Sarajevu, u sklopu kojeg će se prezentovati materijali, publikacije, audio-vizuelni sadržaji, aplikacije, kvizovi i drugi materijali koje su izradile organizacije i institucije u BiH na različite teme iz oblasti MIP. Sajam je prilika za roditelje, djecu, studente, nastavnike i bibliotekare da kroz radionice i predavanja steknu nova znanja i vještine iz oblasti medijske i informacijske pismenosti.

Ovogodišnja kampanja nastoji istaknuti važnost digitalnog osnaživanja i medijskog opismenjavanja bosanskohercegovačkog društva, ali i promovisati projekte različitih aktera u ovoj oblasti, po uzoru na tematske kampanje u drugim državama, ali i regionalne i globalne kampanje kao što su EU Media Literacy Week ili UNESCO-va Globalna sedmica medijske i informacijske pismenosti.

Detaljan program kampanje pogledajte ovdje. Program “Sajma medijske i informacijske pismenosti“ dostupan je ovdje.

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kritičko mišljenje

Zašto je važno biti vizuelno pismen?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Fotografija, film, televizija, društvene mreže, videoigre, Netflix itd. različite su manifestacije istog fenomena tipičnog za 21. vijek, a to je da slika i vizuelni mediji imaju ključnu ulogu u oblikovanju ne samo individualnih svjetova, nego i savremenih društava i društvenih tokova. Mađarski teoretičar filma, Béla Balázs, pisao je još 1924. godine kako će nove vizuelne tehnike iznjedriti kulturu koja će biti radikalno drugačija od kulture zasnovane na tehnologiji štampe. Budući da gledanje/posmatranje predstavlja vještinu koja se stiče učenjem, integriranje kritičke vizuelne medijske pismenosti u formalni i neformalni sistem obrazovanja postalo je demokratski imperativ.

Vizuelna pismenost ‒ umijeće čitanja slika

Vizuelna pismenost, kao sastavni dio medijske i informacijske pismenosti, uči nas da je svaka slika složen konstrukt, te da sam proces gledanja/posmatranja nije puka mehanička aktivnost, već kompleksan, kulturološki uslovljen, kognitivni proces. Vizuelni mediji imaju sposobnost da prenose složene ideje, osjećanja i informacije na koncizan i vizuelno dopadljiv način u tolikoj mjeri da je sposobnost kritičke interpretacije slika postala osnovna vještina u savremenoj kulturi, redefinirajući sam pojam obrazovanosti.

Čemu nas uči kritička vizuelna pismenost?

  • Slike nisu vjerne predstave stvarnosti već vještački proizvodi prožeti političkim i drugim idejama i afinitetima koje treba razotkriti i interpretirati;
  • Iza svake slike stoji kreativni pojedinac koji u datu sliku usađuje određenu poruku: vrijednosti, vjerovanja i stavove, s namjerom da ta poruka dopre do svoje publike i bude interpretirana kao validna;
  • Način na koji gledalac interpretira sadržaj neke slike zavisi od njegovog kulturnog, etičkog i estetskog identiteta;
  • Kontekst (npr. prateći tekst slike ili širi historijski ili društveni kontekst i sl.) u kojem se određena slika predstavlja, bitno utiče na njenu interpretaciju;
  • Slike mogu uticati na formiranje javnog mnijenja, osnaživanje stereotipa, preispitivanje društvenih normi, kao i na podsticanje političkih i kulturnih pokreta;
  • Slike igraju ključnu ulogu u kreiranju našeg kolektivnog pamćenja, kulturnog identiteta i društvenih interakcija;
  • Slike se pohranjuju u vizuelnim arhivama i kao takve predstavljaju svjedoke naše prošlosti.

Kako definiramo vizuelnu pismenost?

Profesorica Suzanne Stokes s Univerziteta u Chicagu definira vizuelnu pismenost kao sposobnost čitanja, interpretacije i razumijevanja informacija iskazanih putem slika ili grafičkih prikaza. Stokes podsjeća da, historijski gledano, vizuelna pismenost prethodi verbalnoj pismenosti i čini osnovu misaonih procesa na kojima počiva čitanje i pisanje.

S druge strane, Konzorcij evropskih istraživačkih infrastuktura (European Research Infrastructure Consortium ‒ ERIC) definira vizuelnu pismenost kao skup vještina koje čovjeka osposobljavaju da razlikuje i interpretira aktivnosti, predmete i simbole, prirodne ili konstruirane, iz okruženja, koji se daju opaziti čulom vida.

Prema Udruženju istraživačkih biblioteka za koledže (Association of College Research Libraries ‒ ACRL), vizuelna pismenost, u eri digitalnih tehnologija, uključuje alate za interpretaciju i dešifriranje vizuelnih i medijskih sadržaja, kao i posebne alate za produkciju i širenje samostalno kreiranih vizuelnih materijala. Vizuelno pismena osoba u stanju je, stoga, ne samo da kritički preispituje, već i da samostalno kreira vizuelne sadržaje.

Kojim znanjima i vještinama raspolaže vizuelno pismena osoba?

Prema smjernicama pomenutog Udruženja istraživačkih biblioteka za koledže vizuelno pismen učenik/ca tokom školovanja trebao/la bi biti osposobljen da:

  • određuje prirodu i obim potrebnih vizuelnih materijala;
  • uspješno pronalazi i pristupa potrebnim slikama i vizuelnim medijima;
  • tumači i analizira značenja slika i vizuelnih medija;
  • procjenjuje slike i njihove izvore;
  • efikasno koristi slike i vizuelne medije;
  • dizajnira i kreira smislene slike i vizuelne medije;
  • odgovorno koristi i razumije mnoga etička, pravna, društena i ekonomska pitanja koja se tiču kreiranja i upotrebe slika i vizuelnih medija.

Šta je CLIP?

Riječ CLIP nastala je od Critical Visual Media Literacy and Empowerment (Kritička vizuelna medijska pismenost i osnaživanje), i naziv je projekta Evropske unije koji ima za cilj promoviranje uključivanja kritičke vizuelne pismenosti u kompletan sistem formalnog i neformalnog obrazovanja, s akcentom na razvijanje kompetencija vizuelne pismenosti evropskih učenika i studenata. U relizaciji projekta učestvovali su UNIMED (Unija mediteranskih univerziteta), Helenski otvoreni univerzitet (Hellenic Open University), IULM univerzitet u Milanu i ALL DIGITAL, panevropska mreža aktera za razvoj digitalnih kompetencija.

U okviru projekta izrađena su dva dokumenta: Izvještaj o stanju vizuelne medijske pismenossti u Evropi i Smjernice i preporuke za nastavu kritičke vizuelne medijske pismenosti, kao i online kurs kritičke vizuelne medijske pismenosti koji je realiziran u oktobru i novembru 2023. godine.

Osnovni ciljevi obrazovanja u domenu vizuelne medijske pismenosti definirani u Izvještaju i Smjernicama su: promoviranje nepristrasne vizuelne komunikacije, razvijanje otpornosti na dezinformacije u vizuelnoj komunikaciji, povećanje digitalne pismenosti i kritičke svijesti evropskih studenata, učenika, građana i obrazovnih institucija u odnosu na sadržaje vizuelnih medija, razvijanje svijesti o važnosti slike u savremenom društvu, razvijanje praktičnih vještina prepoznavanja pristrasnosti i stereotipa u vizuelnim artefaktima.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Važnost razumijevanja slobode medija: OSCE-ov izvještaj o unapređenju medijske pismenosti

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Sloboda medija, medijski pluralizam i pristup pouzdanim informacijama temelji su javne debate i demokratije. Međutim, sve veća prisutnost dezinformacija, govor mržnje, tehnološki filteri i eho komore, kao i koncentracija vlasništva nad medijima, ozbiljno ugrožavaju ove vrijednosti.

U cilju jačanja otpornosti zemalja članica OSCE-a na ove izazove, Teresa Ribeiro, predstavnica za slobodu medija, inicirala je izradu izvještaja „Ka boljem razumijevanju koncepta medijskih sloboda u zemljama OSCE-a“ (Fostering Media Freedom Literacy across the OSCE region). Izvještaj uvodi pojam „razumijevanje koncepta medijskih sloboda“ (MFL), ključnog za podršku demokratskim principima. MFL obuhvata specifične vještine koje su bitne za razumijevanje demokratskih funkcija medija, procjenu medijskog pluralizma i odgovorno stvaranje medijskih sadržaja.

MFL objedinjava različite vrste nastojanja da se pruži otpor sve većim napadima na slobodu medija, medijski pluralizam, kao i na kvalitet informacija dostupnih javnosti. Premda je ovaj pojam novijeg datuma, vještine i znanja koje MFL uključuje, u velikoj mjeri integrirane su u zakonodavni i regulatorni okvir zemalja članica OSCE-a kroz koncept MIP-a.

Prema radnoj definiciji OSCE-ovog predstavnika za slobodu medija, MFL predstavlja skup znanja i vještina koje pomažu građanima da bolje razumiju i vrednuju demokratske funkcije tradicionalnih i novih medija i drugih izvora informacija, bolje razumiju i vrednuju značaj medijskog pluralizma u službi javnog interesa, kritički procijenjuju i odgovorno kreiraju informacije i medijske sadržaje.

Izvještaj detaljno razmatra zakonodavne i regulatorne okvire zaštite MFL-a na međunarodnom nivou, kao i primjere usvojenih pristupa u zemljama članicama OSCE-a. Kroz devet područja aktivnosti, uključujući obuku, razvoj, obrazovanje, podršku mrežama i istraživanja, izvještaj identificira najuspješnije prakse i projekte koji podržavaju MFL.

Prema istraživanju, projekti fokusirani na obuku i razvoj dominiraju, s visokim angažmanom učitelja, novinara i roditelja. Izvještaj, dalje, preporučuje razvoj MFL-a kroz cjeloživotno učenje, partnerstva i transparentnost, te ističe važnost promocije medijskih sadržaja u javnom interesu i podizanja svijesti o medijskom pluralizmu.

Osam ključnih preporuka za razvoj MFL-a koje donosi izvještaj predstavlja jasne smjernice akterima kao što su državne agencije, obrazovne institucije, mediji i nevladine organizacije kako da osiguraju sprovođenje principa medijske pismenosti na globalnom nivou. Navedene preporuke počivaju na principima i smjernicama koje su ustanovili Vijeće Evrope, OSCE, UNESCO i različiti EU organi.

Osam preporuka za bolje razumijevanje koncepta medijskih sloboda (MFL):

  1. Razvijati MFL u okviru koncepta cjeloživotnog učenja;
  2. Razvijati MFL kroz partnerstvo velikog broja aktera;
  3. Blagovremeno upoznati javnost s potrebom uvođenja novih zakonskih i regulatornih mehanizama kontrole online medija;
  4. Zahtijevati transparentnost svih relevantnih aktera u promociji MFL-a;
  5. Promovirati medijske sadržaje koji služe javnom interesu;
  6. Kreirati bazu podataka koja će objedinjavati različite prakse i iskustva na polju MFL-a;
  7. Omogućiti građanima pristup kvalitetnim medijima i medijskim sadržajima;
  8. Podizati svijest javnosti o značaju medijskog pluralizma i opasnostima od koncentracije medijskog vlasništva.

Izvještaj, koji su pripremile Martina Chapman i Asja Rokša-Zubčević, objavljen je u aprilu 2024. godine, kao doprinos jačanju medijske slobode i demokratskih normi unutar OSCE-a.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Priključite se kampanji “Dani medijske i informacijske pismenosti 2024”

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Ovogodišnja kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti“ održat će se pod motom „Digitalno snažni“ od 26. oktobra do 5. novembra 2024. godine u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Kampanju od 2020. godine organizira Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji i uz učešće članica Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.

Kampanja je pokrenuta s ciljem isticanja društvenog značaja medijske i informacijske pismenosti i promocije projekata različitih aktera u ovoj oblasti, po uzoru na slične tematske kampanje u drugim državama, ali i regionalne i globalne kampanje kao što su EU Media Literacy Week ili UNESCO-ova Globalna nedjelja MIP-a.

Svrha kampanje je zajednička promocija medijske i informacijske pismenosti, podsticanje društvene rasprave o značaju ove teme, pogotovo u oblasti obrazovanja, te promocija konkretnih resursa izrađenih u ovoj oblasti, kao što su različite studije, materijali za kreatore politika, nastavnike, djecu i roditelje, ali i sve građane.

U kampanju se možete uključiti na sljedeće načine:

  • organiziranjem događaja kao što su radionice, diskusije, predavanja, prezentacije, takmičenja na teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti,
  • učešćem na stručnim konferencijama, radionicama, predavanjima i sl.,
  • učešćem na „Sajmu medijske i informacijske pismenosti“ 04. i 05. 11. u Europe Houseu u Sarajevu,
  • animiranjem drugih aktera da sami održavaju aktivnosti uz pomoć raspoloživih materijala – npr. nastavnici, bibliotekari, vaspitači itd.,
  • kreiranjem i distribucijom medijskih sadržaja na različite teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti,
  • dostavljanjem materijala iz ove oblasti koji se mogu promovirati na Facebook stranici „Medijska i informacijska pismenost u BiH“ i internet-stranici www.medijskapismenost.ba,
  • podrškom kampanji.

Ovogodišnja kampanja ponovo će okupiti brojne partnere iz Mreže za MIP i kompanije za pružanje informacijsko-komunikacijskih usluga koji će organiziranjem niza događaja nastojati privući pažnju učenika, nastavnika, roditelja, starijih osoba, medija, ali i predstavnika političkog života i šire javnosti na sve veći značaj koji medijska i informacijska pismenost ima u svakodnevnom životu građana.

Za više informacija o tome kako da se priključite kampanji, kontaktirajte nas putem elektronske pošte: medijskapismenost@rak.ba.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Kako se škole mogu uključiti u kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Ovogodišnja kampanja Dani medijske i informacijske pismenosti održat će se pod motom „Digitalno snažni“ od 26. oktobra do 05. novembra 2024. godine širom zemlje. Kampanju od 2020. godine organizira Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji i uz učešće članica Mreže za medijsku i informacijsku pismenost.

Kampanja je pokrenuta s ciljem isticanja društvenog značaja medijske i informacijske pismenosti i promocije projekata različitih aktera u ovoj oblasti, po uzoru na slične tematske kampanje u drugim državama, ali i regionalne i globalne kampanje kao što su EU Media Literacy Week ili UNESCO-ova Globalna sedmica MIP-a.

U kampanju se škole mogu uključiti na različite načine:

  • organiziranjem posjete učenika medijskoj kući ili kompaniji koja se bavi pružanjem informacijsko-komunikacijskih usluga,
  • organizacijom predavanja ili diskusije na neku od aktuelnih i učenicima interesantnih tema iz domena medijske i informacijske pismenosti u okviru nastave ili vannastavnih aktivnosti, a za šta se mogu koristiti i resursi s web-stranice www.medijskapismenost.ba,
  • projekcijom filma ili drugih edukativnih audiovizuelnih medijskih sadržaja kao osnova za diskusiju na teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti u prostorijama škole,
  • animiranjem učenika da izrade jednominutni videoklip sa svojim pogledom na online rizike i metodama zaštite koje koriste i objave ga na društvenim mrežama koristeći hashtag #GlobalMILWeek,
  • kreiranjem medijskih sadržaja različitih formata, kao što su tekstovi za školske novine, web-stranicu škole, naloge na društvenim mrežama škole, za web-stranicu medijskapismenost.ba, posteri, mimovi i sl. na temu ovogodišnje kampanje „Digitalno snažni“ uz mentorsku pomoć nastavnika,
  • animiranjem učenika, članova novinarskih ili sličnih sekcija da napišu tekst za web-stranicu medijskapismenost.ba u kojem bi svojim vršnjacima preporučivali kvalitetne medijske sadržaje namijenjene njihovom uzrastu, kao što su prikazi filmova, videoigara, podcasta, aplikacija i drugih edukativnih sadržaja,
  • organiziranjem izložbe likovnih radova, fotografija, postera i sl. na teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti u holu škole,
  • animiranjem školskih sekcija da kreiraju sadržaje ili organiziraju aktivnosti na teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti,
  • podsticanjem učenika da jednu sedmicu vode dnevnik svojih medijskih navika, analiziraju ih, kao i emocije vezane za korištenje i kreiranje medijskih sadržaja,
  • nastavnici se mogu uključiti na Evropsku obrazovnu platformu za škole (ESEP) i najveću zajednicu nastavnika u Evropi eTwinning platformu koje podržava Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i profesionalno se usavršavati kroz učešće u eTwinning projektima, webinarima i seminarima,
  • učenici se mogu podsticati na kritičko razmišljanje na eTwinning platformi, kroz projekte i saradnju, pri čemu nastavnici igraju ključnu ulogu u podučavanju učenika kako da razlikuju pouzdane informacije od lažnih vijesti i dezinformacija,
  • organizacijom tematskog predavanja za roditelje, nastavnike ili tematskog roditeljskog sastanka na temu djeca i mediji,
  • animiranjem školskih biblioteka da se uključe u obilježavanje kampanje,
  • organiziranjem debate na temu primjene vještačke inteligencije u obrazovanju po uzoru na UNESCO-ovu seriju MIP debata za mlade 2024 u školama koje imaju debatne klubove,
  • posjetom „Sajmu medijske i informacijske pismenosti“ 04. i 05. 11. u Europe Houseu u Sarajevu.
0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Potreban jači angažman medija u području medijske pismenosti

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Koliko i na koji način radio i TV-stanice u Bosni i Hercegovini doprinose unapređenju medijske pismenosti publike? Kako bismo dobili odgovor na ovo pitanje, ali i ideje kako dodatno podstaknuti medije na veći angažman u ovoj oblasti, Regulatorna agencija za komunikacije provela je „Istraživanje o aktivnostima pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u oblasti medijske pismenosti i emitiranim sadržajima na različite teme iz oblasti medijske pismenosti u periodu od aprila 2023. do marta 2024. godine“.

Aktivnosti koje poduzima medijska industrija smatraju se jednim od ključnih faktora unapređenja medijske pismenosti građana. U ovom kontekstu, od posebnog značaja je Direktiva Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama (Direktiva), koja jasno definira potrebu da i pružaoci medijskih usluga i pružaoci platformi za razmjenu videozapisa promoviraju razvoj medijske pismenosti u svim dijelovima društva, za građane svake dobi i za sve medije, u saradnji sa svim relevantnim akterima i uz pomno praćenje napretka s tim u vezi.

Istraživanje RAK-a je za cilj imalo dati kvalitativni i kvantitativni uvid u aktivnosti pružalaca medijskih usluga u području medijske i informacijske pismenosti.

Rezultati ukazuju na to da je većina korisnika dozvola za pružanje audiovizuelnih medijskih (AVM) usluga i medijskih usluga radija, oko četiri petine, u protekloj godini učestvovala u različitim aktivnostima s ciljem unapređenja medijske pismenosti. Uglavnom se radilo o jednoj aktivnosti u toku godine. Međutim, samo nešto više od trećine korisnika dozvola za pružanje AVM usluga i medijskih usluga radija provodilo je vlastite aktivnosti usmjerene ka unapređenju medijske pismenosti.

Istraživanje pokazuje kako je u kampanji Agencije i Mreže za medijsku i informacijsku pismenost „Dani medijske i informacijske pismenosti u BiH“ u oktobru 2023. godine aktivno učestvovalo malo više od polovine pružalaca AVM usluga i medijskih usluga radija. Glavninu medijskih sadržaja koji su emitirani tokom kampanje činili su audiovizuelni materijali o edukaciji mladih o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, kreirani u okviru projekta Agencije „Zaštita djece na internetu u sistemima korisnika dozvola RAK-a“.

Gotovo dvije trećine pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga, te četiri petine pružalaca medijskih usluga radija u protekloj godini organizirale su posjete različitih ciljnih grupa njihovom mediju.

Programske sadržaje s temama iz područja medijske i informacijske pismenosti, kao što su emisije, prilozi, serijali, dokumentarni program, oglasi i slično, u analiziranom periodu emitiralo je oko četiri petine pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija. Меđu temama dominirale su zaštita i dobrobit maloljetnika, te online sigurnost. U audiovizuelnim medijskim uslugama ovakvi programi emitiraju se uglavnom u promotivnom i dječijem programu, a u radijskim uslugama u informativnom i promotivnom programu. Najčešće se radi o kupljenom ili nabavljenom programu, dok vlastite produkcije ima vrlo malo.

Četiri petine pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija stava su da medijski prostor ne posvećuje dovoljno pažnje temama iz područja medijske i informacijske pismenosti.

Iako su javni RTV-servisi imali određene aktivnosti u području medijske i informacijske pismenosti, nužno je na odgovarajući način jasnije definirati njihove obaveze, u skladu s dobrom evropskom praksom, u pogledu posebne uloge javnih RTV-servisa u promociji medijske i informacijske pismenosti za sve građane.

Istraživanjem se zaključuje kako je potrebno da se mediji značajnije angažiraju u provođenju vlastitih inicijativa unapređenjа medijske pismenosti, daju veći doprinos u provođenju nacionalne kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti u BiH“, te povećaju udio, kontinuitet i raznolikost medijskih sadržaja iz područja medijske i informacijske pismenosti. S obzirom na ulogu javnih RTV-servisa, potrebno je na odgovarajući način definirati njihove zakonske obaveze promicanja naprednih vještina medijske pismenosti za građane svih dobi.

Cijeli izvještaj možete pročitati na sljedećem linku:

https://medijskapismenost.ba/wp-content/uploads/2024/09/M-BOS.pdf

Izvještaj na engleskom jeziku je dostupan ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Mreža za MIP

Održan „Medijski čas – dan s medijima o medijima“: panel-diskusija, predavanja i radionice

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

„Medijski čas – dan s medijima o medijima“ održan je 21. maja 2024. godine u Europe Houseu u Sarajevu kao cjelodnevni događaj namijenjen predstavnicima medija, djeci, nastavnicima, vaspitačima, bibliotekarima i roditeljima. U fokusu ovog „medijskog časa“ našla su se pitanja medijskog odgoja djece i mladih, uloga medija u promovisanju medijske i informacione pismenosti, te mogućnosti građanskog učestvovanja u radu medija i produkciji medijskog sadržaja.

„Medijski čas“ otvoren je panel-diskusijom za medije i stručnu javnost „Kako mediji promovišu medijsku pismenost?“, na kojoj su predstavnici Regulatorne agencije za komunikacije najprije upoznali prisutne s ulogom i obavezama medija u promociji medijske pismenosti. Također, predstavili su rezultate upitnika upućenog svim pružaocima audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u Bosni i Hercegovini, a koji se ticao aktivnosti i programskih sadržaja koje su stanice realizovale/emitovale u proteklih godinu dana na neku od tema iz područja medijske pismenosti. „Mediacentar“ Sarajevo iznio je svoja iskustva saradnje civilnog sektora i medija na području medijske pismenosti. O iskustvima svojih medijskih kuća u promovisanju medijske pismenosti govorile su predstavnice BHRT-a, Al Jazeere Balkans i Radio Active Zenica: Senada Ćumurović, Lejla Mazlić i Ena Čaušević.

Panel-diskusija okončana je diskusijom iz koje je proizašlo sljedećih šest zaključaka:

  1. Pružaoci medijskih usluga trebali bi povećati obim i tematsku raznolikost medijskih sadržaja i drugih resursa u cilju razvijanja naprednih vještina medijske pismenosti svih građana zemlje. Produkcija takvih sadržaja trebala bi biti redovna i usklađena s trendovima i izazovima s kojima se susreće savremena publika. Distribucija ovakvih sadržaja trebala bi biti oslonjena na svu raspoloživu tehnologiju i komunikacione kanale.
  2. Pružaoci medijskih usluga trebali bi dati doprinos provođenju međunarodnih inicijativa kao što su UNESCO-ova „Globalna sedmica medijske i informacione pismenosti“, „Dan sigurnijeg interneta“, te nacionalnih kampanja kao što su „Dani medijske i informacione pismenosti u Bosni i Hercegovini“.
  3. Medijski radnici, uključujući upravljačke strukture, također bi se trebali dodatno edukovati na različite teme iz oblasti medijske i informacione pismenosti.
  4. Polazeći od obaveza države da promoviše medijsku pismenost u skladu s odredbama Direktive Evropske unije o audiovizuelnim medijskim uslugama i preporukama Vijeća Evrope, potrebno je obezbijediti adekvatne resurse za kontinuiranu podršku inicijativama medijske pismenosti, uključujući podsticaje za produkciju takvih sadržaja, podršku nacionalnim inicijativama i podršku Mreži za medijsku i informacionu pismenost.
  5. S obzirom na ulogu javnih RTV-servisa, potrebno je na odgovarajući način definisati njihove zakonske obaveze promovisanja naprednih vještina medijske pismenosti za građane svih uzrasta.
  6. Za potrebe praćenja napretka i izvještavanja o poduzetim mjerama, potrebno je obezbijediti adekvatnu razmjenu informacija između regulatora, ministarstva i pružalaca medijskih usluga kroz Mrežu za medijsku i informacionu pismenost.

U okviru „Medijskog časa“, u saradnji s prof. dr. Eminom Dedić Bukvić i studentima/studenticama Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održane su i pedagoške radionice i predavanja za roditelje i sve one koji učestvuju u medijskom odgoju djece, nastavnike i vaspitače, na temu izazova odgajanja u multimedijalnom okruženju, kao i radionice namijenjene djeci od III do VI razreda na teme: „Mediji i emocije“ ‒ radionica za razvoj medijske i emocionalne pismenosti kod djece, „Šta je s druge strane ekrana?“ ‒ adekvatno prepoznavanje i tumačenje informacija, vijesti i ponašanja u digitalnom okruženju, „Biti svoj!“ ‒ izgradnja zdrave slike o sebi, osvrt na društvene mreže i socijalno-emocionalno opismenjavanje.

Također, održane su i medijske radionice za učenike od III do VII razreda, bibliotekare i nastavnike ‒ voditelje sekcija medijske i informacione pismenosti, kao i sve one koji učestvuju u medijskom odgoju djece. Radionice su realizovali novinari i novinarke na sljedeće teme: „Šta je iza vijesti dana?“ – upoznavanje s TV-novinarstvom i segmentima iza ekrana, „Pripreme i vođenje intervjua“ – postavljanje pitanja od interesa javnosti, kao i  kratka radionica videoprodukcije tokom koje su učesnici pravili izvještaj o „Medijskom času“ prateći rad videografa.

Organizatori ovog događaja su Fondacija „Mediacentar“ Sarajevo i Regulatorna agencija za komunikacije, uz podršku organizacije Transitions iz Praga, medija i Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. „Medijskom času“ prisustvovao je veliki broj novinara i predstavnika medija iz čitave BiH, kao i veliki broj članova akademske zajednice, prosvjetnih radnika, studenata i učenika.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Stavovi nastavnika o ulozi medija u obrazovanju

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Prikaz originalnog naučnog rada prof. dr. Ivane Sivrić i docentice Ivone Čarapine Zovko „Stavovi nastavnika o ulozi medija u obrazovanju“. Rad je objavljen u Zborniku radova s naučnog skupa „Aktualizacija i popularizacija znanosti kroz medije“ održanog 2022. godine u Mostaru u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti/nauke i Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ – područni centar Osijek.

Pored uvodnih objašnjenja koja se tiču same definicije i koncepta medijske pismenosti, rad predstavlja rezultate istraživanja koje se bavi percepcijom učitelja/nastavnika Hercegovačko-neretvanskog kantona o medijskim navikama djece i mladih koje obrazuju, te njihovim stavovima o važnosti i zastupljenosti odgoja za medije u osnovnim školama.

Istraživanje provedeno putem online ankete na prigodnom uzorku od 36 nastavnika i učitelja pokazalo je da se najveći broj učitelja/nastavnika povremeno suočava s pojavom medijskog nasilja kod djece (42%). Najveći broj njih (83%) smatra da djeca provode previše slobodnog vremena uz savremene medije, dok većina ispitanika (61%) smatra da su vrijeme koje djeca provode uz medije, kao i kvalitet sadržaja koje konzumiraju presudni za izražavanje rizičnih ponašanja među vršnjacima. S tim u vezi, najveći broj ispitanika (80%) smatra da postoji opravdana potreba za edukacijom nastavnika o medijskom odgoju, i to prvenstveno nastavnika maternjeg jezika, informatike i fizičkog vaspitanja koji se smatraju najpozvanijim za prenošenje ove vrste znanja i vještina u sistemu formalnog obrazovanja.

Imajući u vidu rezultate istraživanja, autorice zagovaraju potrebu uključivanja medijskog odgoja u sistem formalnog i neformalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, kao i kontinuiran rad na medijskom obrazovanju nastavnika/učitelja.

Rad možete potražiti ovdje na stranama 67‒95.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Popularizacija medijske kulture i odgoja za medije

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Prikaz rada „Popularizacija medijske kulture i odgoja za medije“ autora prof. dr. Zlatka Miliše. Rad je objavljen u Zborniku radova s naučnog skupa „Aktualizacija i popularizacija znanosti kroz medije“ održanog 2022. godine u Mostaru u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti/nauke i Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ – područni centar Osijek.

Polazeći od snažnog uticaja koji mediji ostvaruju na oblikovanje pogleda na svijet i preferencija kod djece i mladih, Miliša u svom plenarnom izlaganju konstatira kako odgoj za medije i medijska kultura, shvaćena kao kritičko ispitivanje uloge medija u širem društvenom kontekstu, trebaju biti integrirani u savremeni školski kurikulum. Ishodi integriranja ovako koncipiranog pristupa medijskoj kulturi i medijskom odgoju bili bi usvajanje refleksivno-kritičkog stava kod djece i mladih, sposobnost kritičke analize simboličkih značenja medijskih sadržaja, rasvjetljavanje uloge dominantnih obrazaca u kulturi, sve do otkrivanja političkih aspekata medijskih poruka.

Preporuka autora je da medijska kultura i odgoj za medije u sistemu formalnog obrazovanja budu zastupljeni i kroz učešće djece i mladih u praktično-stvaralačkom medijskom radu, kao što su školski listovi, novinarske radionice, izložbe, kreiranje videoigara, stripova, reportaža itd., što se smatra posebno korisnim za razvijanje sposobnosti dekonstrukcije medijskih poruka.

Autor posebno ističe značaj vrhunskih djela svjetske književnosti za refleksivno-kritičko (alternativno) propitivanje stvarnosti, ne samo iz ugla djece i mladih nego i šire javnosti.

Rad možete potražiti ovdje na stranama 13‒26.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Savremeni oblici pismenosti s osvrtom na medijsku pismenost – ključna kompetencija medijskog obrazovanja

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Autorica: Ivana Sivrić

(Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 2022.)

Sadržaj:

Cilj ovog teorijskog istraživanja je da  kritički predstavi savremene oblike pismenosti 21. stoljeća, specifičnosti po kojima su slični ili se razlikuju, s posebnim fokusom na medijsku pismenost kao elementom medijskog obrazovanja, kako bi se doprinijelo stvaranju pretpostavki za oblikovanje koncepta kritičke autonomije. Povezanost i saradnja tih pojmova prepoznati su kao ključni elementi za uspješan razvoj i obrazovanje svakog pojedinca.

Metodologija. U istraživanju se polazi od pretpostavke da je unapređenje savremenih oblika pismenosti ključno za razvoj društva, te zahtijeva od pojedinca sistemsko i organizovano stjecanje raznovrsnih vještina s ciljem unapređenja višeg nivoa znanja i obrazovanja. Stoga se istraživačko pitanje odnosi na uravnoteženost tih pojmova. Savremeni oblici pismenosti trebali bi se tretirati kao srodni, dopunski pojmovi (nikako konkurentni/suparnički), koji se međusobno kombinuju i nadopunjuju stvarajući saradnju i zajedničko djelovanje koje za cilj ima prikupljanje novih znanja i stjecanje kompetencija u savremenom svijetu medija, informacija i obrazovanja. Postdigitalni izazov opisuje odnos pojedinca i tehnologije, ali (bi) treba(o) uključiti i odnos etike, estetike i emocije. Za pripremu i teorijsku analizu u radu korištena je relevantna naučna i stručna literatura sa ciljem tumačenja aktuelnih savremenih oblika pismenosti, s posebnom recenzijom na medijsku pismenost u 21. stoljeću i ukazivanja na povezanost sadržaja i teme istraživanja.

Rezultati. Rad donosi kritičku analizu savremenih oblika pismenosti i to, u metodološkom smislu, pozicioniranih u kontekstu UNESCO-vih definicija pismenosti kao vještina koje u 21. stoljeću predstavljaju uslov za kvalitetnije obrazovanje. U skladu sa definisanim ciljevima, ovaj rad opisuje aktuelne savremene oblike pismenosti prikazujući ih kroz primarnu, sekundarnu i tercijarnu pismenost. Predstavljena su različita objašnjenja savremenih oblika pismenosti, ističući njihove specifičnosti, s posebnim fokusom na UNESCO-vu strategiju za pismenost mladih i odraslih. Posljednji dio rada fokusiran je na ulogu medijske pismenosti kao elementa medijskog obrazovanja, s ciljem da se pridonese kreiranju koncepta kritičke autonomije. U radu se zaključuje da, uz druge savremene oblike pismenosti, medijsko opismenjavanje nudi najbolje rezultate ako se odvija u saradnji s drugim savremenim i usklađenim pismenostima 21. stoljeća.

Rad je dostupan na sljedećem linku:

https://www.researchgate.net/publication/365351180_Suvremeni_oblici_pismenosti_s_osvrtom_na_medijsku_pismenost_-_kljucnu_kompetenciju_medijskog_obrazovanja

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH