medijske navike

Autorice:

prof. dr Dragana Trninić, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci

prof. dr Ivana Zečević, Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

„Digitalna pismenost: savremeno roditeljstvo između bure informacija i digitalnog minimalizma“ naziv je predavanja koje su povodom Sedmice medijske i informacijske pismenosti održale prof. dr Dragana Trninić i prof. dr Ivana Zečević u osnovnoj školi „Miloš Crnjanski“ u Banjoj Luci, 9. novembra 2022. godine.

Digitalno okruženje i korištenje interneta postali su svakodnevica kako djece, tako i roditelja. Djeca odrastaju u digitalnom svijetu i tu se osjećaju prirodno. Sa druge strane, na roditeljima je velika odgovornost da zaštite djecu na internetu i omoguće im bezbjedno korištenje digitalnih tehnologija, a da pritom ni oni sami nisu dovoljno edukovani. Cilj edukacije je da se roditelji upoznaju sa internetskom regulativom i mehanizmima zaštite djece na internetu, kao i različitim prednostima korištenja interneta.

Takođe, s obzirom na izazove roditeljstva u digitalnom dobu, edukacija će ponuditi odgovore o tome na koji način i u koje vrijeme djeca treba da koriste digitalne tehnologije, kao i na koji način roditelji mogu efikasno da postavljaju granice svojoj djeci i uređuju pravila ponašanja kada su digitalne tehnologije u pitanju, uz sljedeće preporuke roditeljima/starateljima:

Provodite vrijeme sa djetetom uz medije

• Bilo da gledate televiziju, film, igrate igrice, pretražujete internet ili pregledate sadržaj na YouTube-u, pokažite mu sve mogućnosti medija i kako oni mogu biti zabavni i edukativni. Mediji nisu ni dobri ni loši već onakvi kakvim ih mi učinimo.
• Pokažite interesovanje za ono što je djetetu zanimljivo i razgovarajte o sadržaju koji ste pogledali – šta je dobro, a šta nije, i zašto (Djeca i vrijeme pred ekranom – dobar početak, 2019). Razgovarajte takođe o tome da nije sve što vide na ekranu istinito. Objasnite im to na konkretnom primjeru (možete zajedno pogledati dokumentarac „Influenseri“/“Fake Famous“ reditelja Nicka Biltona na HBO GO-u).
• Kada odlučite da je vrijeme da dijete počne samostalno istraživati i koristiti digitalne uređaje, nastavite razgovarati s djetetom i učestvujte u tome. Objasnite djetetu da sadržaj u medijima ne doživljavaju svi jednako. Nešto što je nekim ljudima smiješno, druge može rastužiti ili povrijediti. Sve zavisi od našeg ličnog iskustva i zato djeca ne bi trebalo da komentarišu ili dijele sadržaj za koji nisu sigurna kakve reakcije i osjećanja može izazvati kod drugih.

Donesite pravila za korištenje medija i tehnologije u svom domu i pridržavajte ih se

• Odaberite prostor za korištenje medija (koji možete nadzirati).
• Ograničite vrijeme uz medije.
• Dogovorite se sa djetetom koja je gornja granica vremena koje dijete smije provesti pred ekranom (Kraljevski koledž za pedijatriju i zdravlje djeteta, 2019).
• Ne dopustite da dijete gleda njemu neprimjerene sadržaje, naročito one sa nasiljem i seksualnim sadržajima.
• Djeca mlađa od dvije godine ne bi trebalo da provode vrijeme pred ekranom i koriste bilo koju vrstu medija.
• Djeca od dvije do pet godina smiju provoditi najviše sat vremena dnevno uz ekran, uz kontrolu i nadzor roditelja.
• Djeci od pet do 17 godina treba ograničiti rekreativno vrijeme pred ekranom na najviše dva sata dnevno.
• Društvene mreže ne bi trebalo da koriste prije 13. godine (Australian Government, Department of Health, 2017, 2019).
• Vodite računa o dobnim oznakama sadržaja.
• Ukoliko je istaknuto da sadržaj nije primjeren za osobe mlađe od 12/15/18 godina, onda sigurno i nije i dijete ga ne bi smjelo gledati.
• Podstičite dijete da gleda obrazovne, dokumentarne i kvalitetne igrane, animirane i zabavne programe i razgovarajte sa njima o onome što su pogledali (Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija, 2016).
• Odaberite usluge, filmove, aplikacije koje djeca smiju koristiti.
• Odredite vrijeme kada se uređaji ne koriste (na primjer: za stolom, tokom obroka, neposredno prije polaska u školu, dva sata prije spavanja).

Naučite više o uslugama, sadržaju, tehnologiji i dobnim ograničenjima

Mnogi digitalni uređaji odraslima nude mogućnost prilagođavanja usluga potrebama njihove djece. Učeći o tehnologiji i uslugama, moći ćete odabrati tip sadržaja, iskustava i opcija prikladan za vaše dijete.

• Isprobajte te opcije prije nego što im dijete pristupi te ih koristite zajedno s djetetom (Djeca i vrijeme pred ekranom – dobar početak, 2019).
• Koristite lozinke za usluge i sadržaje kojima ne želite da dijete samostalno pristupa (potrošnja novca, preuzimanje novih igara i usluga te dijeljenje sadržaja).
• Naučite dijete da lične lozinke ne otkriva drugima.
• Saznajte šifre i korisničke informacije za uređaje i profile društvenih medija svoje djece ili tinejdžera da bi se pobrinuli za online sigurnost i pratili online profile i aktivnosti ako bi došlo do potencijalnih problema (Ponti, 2019, 405).
• Provjerite jesu li dobna ograničenja navedena u prodavnici aplikacija ili u odredbama i uslovima korištenja.
• U igricama i uslugama koje se preuzimaju besplatno korisnici ih „plaćaju” gledanjem reklama i videa koji ih podstiču na kupovinu novih igara ili davanje ličnih podataka.
• Provjerite u postavkama na uređaju da li možete ograničiti kupovinu u aplikacijama.

Od najranijeg uzrasta učite djecu dobrim navikama korištenja ekrana – vlastitim primjerom

• Jednom kada je objavljen na mreži, sav sadržaj (uključujući fotografije i videozapise) mogu preuzeti i podijeliti druge osobe. Dijete ne bi trebalo da dijeli informacije o sebi, fotografije, videozapise sa osobama koje ne poznaje, na društvenim mrežama, anonimnim ili javnim forumima. Brojne su opcije dijeljenja fotografija samo s nekolicinom ljudi koje vi odaberete, na društvenim mrežama i preko fotoalbuma na uređajima.
• Objasnite da su fotografije koje dijelite samo u zatvorenim grupama namijenjene jedino onima koje ste prethodno odabrali, i da se ne smiju dijeliti sa drugima. Većina društvenih mreža ima dobno ograničenje za mlađe od 13 godina i često nisu prilagođene i primjerene za mlađu djecu. Naučite dijete da uvijek mora pitati prije objavljivanja fotografija ili videozapisa drugih osoba, bilo da je riječ o djeci ili odraslima (Čengić i sar., 2021).
• Vodite računa kako se vi ponašate na internetu i na društvenim mrežama, koje podatke, fotografije i videozapise objavljujete i dijelite sa drugima, gdje i kada koristite digitalne uređaje (Djeca i vrijeme pred ekranom – dobar početak, 2019). Upoznajte djecu sa pravima na privatnost i sigurnost na internetu (pogledajte zajedno dokumentarac „Društvena dilema“/“The Social Dilemma“ reditelja Jeffa Orlowskog, dostupan na Netflix-u).

Literatura:

Agencija za elektroničke medije. 2016. Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija. Zagreb. https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2016/09/medijska-pismenost-preporuke-dokument.pdf

Australian Government, Department of Health. 2017. Australian 24-Hour Movement Guidelines for the Early Years (Birth to 5 Years). https://www1.health.gov.au/internet/main/publishing.nsf/Content/FCE78513DAC85E08CA257BF0001BAF95/$File/Birthto5years_24hrGuidelines_Brochure.pdf (01.03.2021).

Australian Government, Department of Health. 2019. Australian 24-Hour Movement Guidelines for Children and Young People (5-17 years). https://www1.health.gov.au/internet/main/publishing.nsf/Content/AC46EFBE3130BC97CA2583D00023E7B0/$File/Australian%2024Hour%20Movement%20Guidelines%20for%20Children%20and%20Young%20People%205-17%20years.pdf. (01.03.2021).

Čengić., L., Dokić Mrša, S., Grahovac, N., Zečević, I., Trninić, D., Sivrić, I., Krajina, S., Romčević Šukalo, J., Rsiojević, S., Džaferović, A. (2021). Smjernice o korištenju medija, informaciono-komunikacionih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom. Sarajevo: Regulatorne agencije za komunikacije i ,,Mediacentra” Sarajevo.

European Association for Viewers’ Interests. 2013. Put u svijet medijske pismenosti. https://www.youtube.com/watch?v=dOTen2DhP0k  (03.03.2021.)

European Association for Viewers’ Interests. 2015. Put u svijet medijske pismenosti 2: Osviještenost https://www.youtube.com/watch?v=cQ_z_Wdyggs&t=48s  (03.03.2021.)

Kraljevski koledž za pedijatriju i zdravlje djeteta (UK Koledž)/ The Royal College of Paediatrics and Child Health. 2019. The health impacts of screen time: a guide for clinicians and parents. London.  https://www.rcpch.ac.uk/sites/default/files/2018-12/rcpch_screen_time_guide_-_final.pdf (01.03.2021).

Ponti, Michelle. 2019. Digital Health Task Force. In Paediatr Child Health. 24 (6): 402–408. https://www.cps.ca/en/documents/position/digital-media (28.02.2021).

Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u Zagrebu. 2019. Djeca i vrijeme pred ekranom – dobar početak. Zagreb. https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2019/04/Djeca-i-vrijeme-pred-ekranom-dobar-poc%CC%8Cetak.pdf

Predavanje je održano u organizaciji Mediacentra Sarajevo i Transitions Online iz Praga, u saradnji sa Regulatornom agencijom za komunikacije.