MIP

Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) i partneri iz Mreže za medijsku i informacijsku pismenosti su i ove godine uspješno proveli kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti“. Pod sloganom „Digitalno snažni“, kampanja je provedena od 26. oktobra do 05. novembra 2024. godine, a zabilježen je i do sada najveći broj učesnika, predavača, izlagača i medija koji su svojim radom potaknuli širu javnost na razmišljanje o važnim temama iz oblasti medijske i informacijske pismenosti.

Glas o važnosti medijskog opismenjavanja društva čuo se na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine putem medija koji su se aktivno uključili u kampanju izradom vlastitih materijala i emitiranjem audiovizuelnih materijala na temu edukacije mladih o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, koji su kreirani u okviru projekata RAK-a, UNESCO-a i Međunarodnog foruma solidarnosti EMMAUS. Uloga medija i medijskih radnika se i ovaj put pokazala važnim faktorom za unaprjeđenje medijske pismenosti građana.

Dani medijske i informacijske pismenosti kroz razne događaje, predavanja, izložbe, panele i radionice obilježeni su Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Tuzli, Doboju, Ugljeviku i Zvorniku. Predavači su obuhvatili različite teme iz domena medijske i informacijske pismenosti, kao što su primjena vještačke inteligencije, prepoznavanje i suzbijanje dezinformacija, uloga biblioteka u 21. vijeku, razvijanje zdravih medijskih navika itd. Navedeni događaji privukli su na stotine mladih ljudi kojima je ovo bila prilika da sa stručnim predavačima razmijene mišljenja o svjetskim trendovima i izazovima koji su nastali uslijed brzog razvoja novih tehnologija. Pored visokoškolskih ustanova, tokom trajanja kampanje brojne škole u Federaciji BiH i Republici Srpskoj uključile su se aktivno u kampanju, te su dio nastave posvetile ovim temama, a od pomoći su im bili i materijali koje je za potrebe škola izradila Agencija i koji se bave online sigurnošću i kreiranjem zdravih medijskih navika.

Centralna manifestacija Dana medijske i informacijske pismenosti bila je Sajam medijske i informacijske pismenosti koji je održan 04. i 05. novembra u Europe Houseu u Sarajevu. Ovaj događaj okupio je više od 500 učesnika, uključujući nastavnike, učenike, roditelje i stručnjake iz oblasti medija i digitalne sigurnosti. Na Sajmu je održano 13 radionica i predavanja na teme kao što su digitalna sigurnost, medijska pismenost i regulacija digitalnog prostora. U sklopu Sajma prezentirani su materijali, publikacije, audiovizuelni sadržaji, aplikacije, kvizovi i drugi materijali koje su izradile organizacije i institucije u BiH na teme iz oblasti MIP-a. Sajam je ponovo bio prilika za roditelje, djecu, studente, nastavnike i bibliotekare da kroz radionice i predavanja steknu nova znanja i vještine iz oblasti medijske i informacijske pismenosti.

Događaj od važnosti za relevantne institucije i organizacije, te članice Mreže za MIP bila je regionalna konferencija Agenda za digitalnu sigurnost na Zapadnom Balkanu koju je Agencija organizirala u saradnji s TikTokom i CRCA-om. Pored brojnih izlagača i stručnjaka iz oblasti medijske pismenosti, na konferenciji su učestvovali Draško Milinović, generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije, Aurelie Valtat, predstavnica Delegacije Evropske unije u BiH, Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a, Joshua Massarenti predstavnik UNESCO-a, Lukasz Gabler, predstavnik TikToka, te Milan Todorović, predstavnik Regulatornog tela za elektronske medije Srbije.

Teme konferencije, kroz više sesija, bile su „Digitalna pismenost i sigurnost, od zakonodavnog okvira do prakse“ i „Kako organizacije civilnog društva mogu promovirati digitalnu pismenost i sigurnost na Zapadnom Balkanu“. Pažnju javnosti izazvala je i radionica „Sigurnosne politike i alati TikToka“.

Ova regionalna konferencija istaknula je važnost podizanja digitalne pismenosti i svijesti o sigurnosti djece, žena i drugih ranjivih grupa, uz razmjenu informacija i dobrih praksi među profesionalcima, vlastima i organizacijama civilnog društva u šest zemalja Zapadnog Balkana.

Svrha kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“ je zajednička promocija medijske i informacijske pismenosti, podsticanje društvene rasprave o značaju ove teme, pogotovo u oblasti obrazovanja, te promocija konkretnih resursa izrađenih u ovoj oblasti, kao što su različite studije, materijali za kreatore politika, nastavnike, djecu i roditelje, ali i sve građane.

Ovogodišnja kampanja, svojim sloganom Digitalno snažni istakla je važnost digitalnog osnaživanja i medijskog opismenjavanja bosanskohercegovačkog društva i promovirala je projekte različitih aktera u ovoj oblasti.

Zahvaljujući činjenici da sve veći broj institucija i organizacija prepoznaje aktuelnost i značaj tema povezanih s korištenjem digitalnih tehnologija, ovogodišnja kampanja okupila je veliki broj domaćih i međunarodnih organizacija i institucija, tehnoloških kompanija, medija, udruženja građana i stručnjaka među kojima su univerziteti u Istočnom Sarajevu, Sarajevu, Banjaluci i Mostaru, JU OŠ „Brčanska Malta“ iz Tuzle, Asocijacija za medijsku edukaciju, demokratizaciju i društvena istraživanja MEDIANA, Ombudsman za djecu Republike Srpske, Sekretarijat OSCE-a u Beču, JU RTV TK, „Mediacentar“ Sarajevo, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Državna organizacija za podršku eTwinningu u BiH, Propulsion, JU Biblioteka Sarajeva, Koalicija za slobodu izražavanja i moderaciju sadržaja, UG „Zašto ne“, UNICEF, CCI, JaBiH u EU, M:tel a.d. Banjaluka, UG „Nova generacija“ (Plavi telefon), TikTok i CRCA. Posebnu zhavalnost iskazujemo i UNICEF-u i OSCE-u na finansijskoj podršci kampanji.

Detaljan program kampanje pogledajte ovdje. Program „Sajma medijske i informacijske pismenosti“ dostupan je ovdje.

Regulatorna agencija za komunikacije je putem svojih komunikacijskih kanala, Facebook stranica: Regulatorna agencija za komunikacije i Medijska i informacijska pismenost u Bosni i Hercegovini, kao i Instagram profila: Webobran propratila i promovirala aktivnosti i događaje svih aktera uključenih u kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti: Digitalno snažni“.

Regulatorna agencija za komunikacije je u svojstvu koordinatora aktivnosti Neformalne mreže aktera u oblasti medijske i informacijske pismenosti (MIP) u saradnji s Fondacijom „Mediacentar“ Sarajevo i Transitions iz Praga 20. decembra 2023. godine organizirala sastanak Mreže na temu „Trenutni i nadolazeći trendovi u medijskom odgoju djece“. Na sastanku je učestvovalo 18 članica Mreže koje se bave medijskim odgojem djece.

Svrha sastanka bila je pružiti priliku stručnjacima i stručnjakinjama iz različitih disciplina koji rade na izučavanju i podučavanju medijske i informacijske pismenosti da preispitaju nadolazeće pojave u digitalnom okruženju, kao i način na koji one utiču na njihov rad u smislu dostupnosti resursa, društvenog okruženja, prilika za usavršavanja i drugim srodnim pitanjima koja se fokusiraju na izazove i mogućnosti rada u ovoj oblasti. Također, važno je identificirati prioritetne potrebe za daljnji rad u ovoj oblasti i definirati načine na koje bi „Mediacentar“ i organizacija Transitions iz Praga mogli podržati te procese kroz program Pametno korištenje medija, kao i kroz inicijativu za unapređenje medijske pismenosti Naši mediji. 

Kao glavne teme diskusije istakle su se one koje se tiču medijskog odgoja djece i to prava djeteta u digitalnom okruženju, važnost digitalizacije u obrazovanju, upotreba vještačke inteligencije u medijima i obrazovanju, a posebno je istaknuta važnost saradnje između medija, obrazovanja i stručnjaka u ovoj oblasti. S tim u vezi, sumirani su međunarodni trendovi u oblasti medijske i informacijske pismenosti.

Na spomenute teme doneseni su i sljedeći zaključci:

• Prava djeteta u digitalnom okruženju su veoma važna, kao i potvrda da su sva prava djeteta po konvenciji validna i u digitalnom okruženju;
• Nedostaju javne diskusije i otvoreno propitivanje mjera zabrane upotrebe mobilnih telefona u školama;
• Pitanje generativne vještačke inteligencije počinje se otvarati kroz konferencije i stručna okupljanja, ali je važno naglasiti da u obrazovanju imamo još uvijek probleme digitalnog jaza, probleme osnovne medijske pismenosti, te da ne trebamo zanemariti lokalne probleme prateći međunarodne trendove. Pri tome je neophodno izraditi bar osnovne smjernice za nastavnike/ice o njenoj upotrebi u školama;
• Upotreba vještačke inteligencije u medijskim redakcijama u BiH – „Mediacentar“ je proveo istraživanje koje je pokazalo da urednici i novinari tek pomalo testiraju upotrebu Chat GPT-a i generalno oklijevaju razgovarati na ovu temu;
• Medijska i informacijska pismenenost se iz tehnološkog konteksta vraća u kontekst ljudskih prava i prava djeteta – razmišljamo o tome ne samo da postanemo tehnički vješti, nego i o dobrobiti za pojedinca, u smislu individualnog napretka i društva u cjelini;
• Istraživanja su sve više usmjerena na samu djecu kao sagovornike, što je ono što djeca žele. Praksa, nažalost, ne prati ovu metodologiju;
• Medijske analize su također sve više usmjerene na „uključivanje publike“ – i iznalaženje načina kako publika može djelovati na medijski sadržaj i tražiti od medija da rade profesionalno i etički;
• Istraživanja pokazuju da klasični mediji imaju sve manju ulogu, te da je „medijska usluga na zahtjev“ nešto što djeca očekuju;
• Zemlje EU ulažu sve više pažnje i resursa na ograničenje dostupnosti pornografskih sadržaja i suzbijanje dječije pornografije;
• „Mediacentar“ Sarajevo najavio je zajedničku aktivnost na temu medijskog odgoja i medijske pismenosti koja će se realizirati 3. maja 2024. godine – prijedlog je da se otvori saradnja između medija, obrazovanja, stručnjaka;
• Podijeljene su informacije o istraživanjima iz 2023. godine o izazovima samoregulacije, te o medijskom aktivizmu ‒ https://media.ba/bs/o-mediacentru/publikacije;
• Naglašeno je da je neophodno intenzivirati saradnju između svih aktera i pravovremeno dijeliti informacije o planiranim i realiziranim aktivnostima u oblasti MIP-a;
• Naglašen je izazov angažiranja roditelja i njihovog educiranja u različitim segmentima MIP-a. Mali odaziv roditelja na svakako ograničene prilike da se educiraju u ovoj oblasti pokazatelj je koliko je važno raditi i s odraslima. Jedan od prijedloga bio bi uvođenje medijskog odgoja (naročito za temu „Vrijeme pred ekranom“) tokom trudničkih priprema za roditeljstvo, kao i kroz pedijatrijska savjetovališta;
• Praksa pokazuje da su teme poput mentalnog zdravlja tinejdžera i briga o uticaju društvenih mreža na sliku o sebi još uvijek značajne, te da mladi nisu dovoljno osnaženi da prepoznaju sve elemente online nasilja ili da osvijeste štetne uticaje društvenih mreža;

U iščekivanju sistemskog rješenja koje bi bilo trajno i efikasno, organizacije će nastaviti raditi na ograničenim intervencijama, a uporedo se zalagati za to da donosioci odluka prepoznaju sve probleme vezane za nerad na temama MIP-a i posljedice koje iz toga proizilaze.

Stručna razmjena organizirana je kroz projekat „Pametno korištenje medija“, koji u 2023. i 2024. godini implementira Fondacija za razvoj medija i civilnog društva „Mediacentar“ u partnerstvu s organizacijom „Transitions“ iz Praga, uz finansijsku podršku Programa za promociju tranzicije Vlade Republike Češke, te kroz projekat „Naši mediji: Inicijativa za unapređenje medijske pismenosti, dijalog i aktivizam“, koji finansira Evropska unija.

Regulatorna agencija za komunikacije je u svojstvu koordinatora aktivnosti Neformalne mreže aktera u oblasti medijske i informacijske pismenosti (MIP), 28. septembra 2023. godine organizirala šesti sastanak institucija i organizacija aktivnih u oblasti MIP-a u Bosni i Hercegovini. Sastanak je održan u saradnji s UNESCO-om, Fondacijom „Mediacentar“ Sarajevo i Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Sastanku je prisustvovao veliki broj članica MIP-a, a nekoliko sati razgovora bilo je malo da se iznesu sve ideje i planovi za buduću saradnju.

Svrha sastanka prvenstveno je bila razmjena informacija o tekućim i planiranim projektima članica Mreže u oblasti MIP-a, ali i planiranje aktivnosti u okviru inicijative za obilježavanje „Dana medijske i informacijske pismenosti“ u periodu od 19. do 29. 10. 2023. godine, te diskusija o načinu rada i budućnosti Neformalne mreže institucija i organizacija aktivnih u oblasti MIP-a.

Regulatorna agencija za komunikacije podsjetila je na projekte provedene u prethodnom periodu.

Istaknuta je važnost web-stranice medijskapismenost.ba putem koje se objavljuju stručni tekstovi iz oblasti medijske i informacijske pismenosti, razne kampanje, ali i promoviraju projekti članica MIP-a. Članice Mreže pozvane su da koriste i promoviraju stranicu, te dostave materijale za koje smatraju da bi trebali biti objavljeni. Također je naglašeno da je Agencija spremna i dalje koordinirati rad Mreže.

Najavljena je i kampanja „Dani medijske i informacijske pismenosti“, koja će se ove godine održati u periodu od 19. do 29. 10, te su članice MIP mreže pozvane da se aktivno uključe u obilježavanje „Dana medijske i informacijske pismenosti“ putem organizacije vlastitog događaja u navedenom periodu, produkcije i emitiranja medijskih sadržaja na teme iz oblasti medijske i informacijske pismenosti, te učešćem na Sajmu medijske i informacijske pismenosti, koji će biti održan u Sarajevu. Poslan je i poziv medijima da se aktivnije uključe u kampanju kako pripremom vlastitih sadržaja, tako i emitiranjem dostupnih materijala Agencije i članica Mreže MIP. Predloženo je i da se za komunikaciju u vezi „Dana MIP-a“ koristi hashtag  #DaniMIP2023, a predstavljen je i novi vizuelni identitet za kampanju.

Kroz raspravu o načinu rada i o budućnosti Neformalne mreže institucija i organizacija aktivnih u oblasti MIP-a, Agencija je podsjetila na početke i činjenicu da Mreža, iako je nastala u izazovnim vremenima, trenutno broji oko 70 članica. Predstavljene su Smjernice za strateški pristup razvoju Neformalne mreže za medijsku i informacijsku pismenost, te je iskazana potreba za afirmacijom Mreže. Zbog velikog interesovanja za budući rad Mreže dogovoreno je da se u narednom periodu održe tematski sastanci na kojima bi jedina tema bila rad Mreže.

UNESCO, kao strateški partner u oblasti medijske i informacijske pismenosti, vladinog i nevladinog sektora, iskazao je opredjeljenje da pomogne u sistemskom rješavanju svih pitanja vezanih za medijsku i informacijsku pismenost u BiH. Mišljenja su da je potrebno napraviti smjernice za implementaciju raznih segmenata medijske i informacijske pismenosti na raznim nivoima vlasti. UNESCO je još jednom podsjetio na važnost da se cijeli proces medijske i informacijske pismenosti radi institucionalno, jer se samo na taj način može održati kontinuitet. UNESCO je najavio nastavak projekata iz oblasti MIP-a u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

S Fakulteta političkih nauka UNSA, govoreći o planovima ove institucije na području medijske pismenosti, podijelili su saznanja da će UNSA preuzeti finansiranje održavanja online kursa koji će biti uvršten i u ponudu Univerziteta i biti dostupan svim studentima. Kada su u pitanju politike, podsjetili su da je Fakultet političkih nauka bio inicijator i kreator nekoliko studija od 2018. godine, te da je prošle godine usvojena Strategija razvoja medijske i informacijske pismenosti 2023. do 2025. godine u oblasti obrazovanja u Kantonu Sarajevo i nakon toga Akcioni plan za realizaciju strategije. UNSA stoji na raspolaganju za saradnju u ovoj oblasti, te će vrlo rado učestvovati i u „Danima medijske i informacijske pismenosti“ ove godine.

Fondacija „Mediacentar“ Sarajevo je, govoreći o projektima koje Fondacija provodi, kazala da je jedna od tema u koju ulažu resurse, koncept medijskog aktivizma i mobiliziranje javnosti. U tom pravcu su usmjereni najveći projekti koje radi „Mediacentar“, a također se provode i istraživanja o samoregulaciji medija i pripremaju se izvještaji o budućnosti medija Zapadnog Balkana. Fondacija je kroz više programa i ove godine uključena u kampanju „Dani medijske i informacijske pismenosti“.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru predstavio je niz svojih istraživačkih projekata, koje rade sa studentima, na temu medijske i informacijske pismenosti, te najavio obilježavanje „Dana medijske i informacijske pismenosti“ u organizaciji Fakulteta, u okviru kojih su planirane i dvodnevne radionice sa srednjoškolcima.

Federalno ministarstvo obrazovanja najavilo je da će početkom novembra organizirati ministarsku konferenciju o medijskoj pismenosti, te da će na koordinaciji ministara obrazovanja u Federaciji Bosne i Hecegovine pokrenuti pitanje medijske pismenosti.

Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske podsjetilo je na usvojenu Politiku medijske i informacijske pismenosti u Republici Srpskoj od 2023. do 2027. godine i činjenicu da je Ministarstvo saobraćaja i veza prepoznato, od strane Vlade Republike Srpske, u toj oblasti kao koordinator i nosilac aktivnosti.

Na sastanku je predstavljeno niz projekata članica Mreže koji su provedeni u prethodnom periodu. Kao svijetli primjer promoviranja medijske i informacijske pismenosti u medijima naveden je projekat Radiosarajeva o medijskoj pismenosti starije generacije kroz videozapise u kojima su učestvovale poznate ličnosti starije životne dobi, a koji su privukli veliku pažnju svoje ciljne publike. Istaknut je i projekat Al Jazeere u kojem je kroz diskusiju stručnjaka obrađen niz tema iz oblasti medijske pismenosti. Istaknut je i serijal Federalne televizije koji je usmjeren na mlađu publiku, aplikacija Mislimetar koju je uradilo više udruženja, a nosilac je udruženje Zašto Ne, emisije BH radija 1 itd. Istaknute su aktivnosti i na nižim nivoima, poput sekcija MIP-ovci u KS-u i projekti u okviru nastave stranih jezika.