MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

mladi
Tag:

mladi

Istraživanja, analize i strategije

„Medijske komunikacije“ − udžbenik za drugi razred srednjih stručnih i tehničkih škola

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Udžbenik „Medijske komunikacije“, autorice Biljane Gagić Jevđović, tematski prati nastavni plan i program modula Mediji koji je od 2004. do 2020. godine izučavan u okviru predmeta Srpski jezik, u drugom razredu srednjih stručnih i tehničkih škola u Republici Srpskoj.

Nastavne jedinice Novine, Radio, Televizija i Film izdvojene su kao posebna poglavlja. Poglavlje Uvod u medije bavi se funkcioniranjem, ulogom i djelovanjem medija u ljudskom društvu i savremenom svijetu i pomaže u lakšem shvatanju samog pojma medija. Poglavlje Nove tehnologije i mediji govori o novim tehničkim i tehnološkim dostignućima koji mijenjaju način rada i postojanja medija, a istovremeno mijenjaju i čovjekov odnos prema medijima i način recepcije i konzumacije medijskih sadržaja.

Udžbenik je namijenjen srednjoškolcima i njihovim nastavnicima, koji se tokom svog formalnog obrazovanja nisu susretali s tematikom medija, medijskih komunikacija i medijske pismenosti.

Nije slučajno što se modul Mediji izučava u sklopu predmeta Srpski jezik. Znanja i metodika rada stečeni pri proučavanju književnog djela mogu se iskoristiti u tumačenju medijskih formi i njihovog značenja, jer su i one složene, višeznačne i slojevite poput književnog teksta.

Pored teorijskog dijela, udžbenik nudi i mnogo primjera, konkretnih zadataka i vježbi kroz koje učenici mogu odmah isprobati i primijeniti stečena znanja.

Uzevši u obzir činjenicu da se mediji stalno mijenjaju, udžbenik nudi i niz prijedloga koji mogu pomoći profesorima da svake godine koriste nove i svježe primjere, što će njihov rad učiniti stalno aktuelnim. Nijedna vježba ili primjer nisu obavezujući već samo pokazuju moguće načine pristupa analizi medijskih sadržaja, tako da svaki nastavnik može izabrati nove i drugačije primjere u skladu s mogućnostima, učeničkim interesovanjima i strukom za koju se školuju.

Udžbenik je 2019. izdao JP „Zavod za udžbenike i nastavna sredstva“ a. d. Istočno Novo Sarajevo.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Istraživanje o medijskim navikama djece i stavovima roditelja u Bosni i Hercegovini

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Istraživanje o medijskim navikama djece i stavovima roditelja provedeno je u saradnji Regulatorne agencije za komunikacije i UNICEF-a, kako bi se po prvi put u Bosni i Hercegovini dobili deatljni podaci o tome kako djeca i mladi koriste medije i koji su stavovi roditelja o tome.

Istraživanje je provela profesionalna agencija za ispitivanje javnog mnijenja, istraživanje tržišta i konsalting Custom Concept (CC) u junu i julu 2020. godine, na osnovu različitih međunarodnih iskustava prilagođenih trenutnom vremenu i bh. kontekstu, na statistički reprezentativnom uzorku od ca. 4.000 djece i roditelja. S obzirom da se medijske navike djece uveliko razlikuju u zavisno o njihom uzrastv i stupnju razvoja, podaci prikupljeni istraživanjem su prikazani po sljedećim grupama: djeca uzrasta 0-3, 4-6, 7-10, 11-14, 15-18 godina starosti, te i roditelji/staratelji djece.

Istraživanje je obuhvatilo sljedeće tematske cjeline:

  • pristup medijima – način na koji djeca i mladi pristupaju medijima, uključujući i online platforme,
  • sadržaji koje djeca gledaju/prate/slušaju/kreiraju,
  • količina vremena provedenog uz različite medije,
  • pravila za korištenje medija i nadzor roditelja, te
  • znanje i učenje o medijima.

Rezultati istraživanja omogućuju svim zainteresovanim akterima kao što su kreatori medijskih politika, medijska i informacijsko-komunikacijska industrija, nevladine organizacije, obrazovne i zdravstvene institucije, međunarodna zajednica i dr., da u skladu sa njima definišu svoje ključne programske zadatke, strategije i aktivnosti koje će dovesti do poboljšanja u načinu na koji djeca i mladi u BiH koriste medije i IKT, što će povećati njihovu sigurnost i opštu dobrobit. Također, istraživanje daje informacije potrebne za daljnji razvoj medijskog regulatornog okvira, a posebno aktivnosti RAK-a i UNICEF-a, kao i boljim komunikacijskim aktivnostima i jačanju medijske i informacijske pismenosti djece i roditelja u BiH.

Finalni izvještaj o rezultatima istraživanja „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ objavljen je u oktobru 2020. godine, a u nastavku vam donosimo pet infografika koje na slikovit način sumiraju najvažnije rezultate istraživanja.

Preuzmite Medijske navike djece i stavovi roditelja              (B/H/S)

Preuzmite Children's media habits and parental Attitudes  (ENG)

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Integrisanje medijske i informacijske pismenosti u obrazovanje djece i mladih u Bosni i Hercegovini : razvijanje komunikacijske strategije

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Studija pod nazivom “Integrisanje medijske i informacijske pismenosti u obrazovanje djece i mladih u Bosni i Hercegovini : razvijanje komunikacijske strategije“ autorice prof. dr. Zarfe Krnjić-Kuduzović polazi od toga da formalni obrazovni sistem Bosne i Hercegovine (BiH) nije na adekvatan način prepoznao potrebu za medijskim i informacijskim opismenjavanjem djece i mladih u BiH, kao ni potrebu za stručnim osposobljavanjem nastavničkog kadra za izvođenje nastave u oblasti medijske i informacijske pismenosti.

Ovim strateškim dokumentom detektovana je uloga i kapacitet brojnih aktera relevantnih u procesu medijskog i informacijskog opismenjavanja djece i mladih u BiH, predstavljene su dobre politike i prakse drugih evropskih država, definisani su dugoročni i kratkoročni ciljevi u tom procesu. Najzad, predložene su komunikacijske taktike i kanali za postizanje tih ciljeva, a koje obuhvataju sljedeće:

  • uključivanje utjecajne javnosti,
  • uključivanje medijske i informacijske pismenosti u obrazovne sisteme u BiH kroz kurikulume postojećih predmeta ili kao samostalnog predmeta do 2028. godine,
  • uspostavljanje i institucionalizovanje direktne saradnje sa školama i zagovaranje kod resornih ministarstava radi uključivanja MIP-a u formalno obrazovanje predstavljaju krucijalne komunikacijske kanale i taktike u postizanju ovog cilja, integrisanja MIP-a u obrazovni sistem BIH.

Preuzmite Integrisanje medijske i informacijske pismenosti u obrazovanje djece i mladih u Bosni i Hercegovini : razvijanje komunikacijske strategije.

Ovaj dokument je izrađen uz podršku Vijeća Evrope i projekta Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju, u okviru Akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu 2018-2021. Finansiranje Akcionog plana osigurale su Norveška i Luksemburg. Mišljenja izražena u ovom dokumentu su isključivo autorova i ne odražavaju nužno službenu politiku Vijeća Evrope.

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Sexting i sextortion

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Autor: Plavi telefon, savjetodavna linija za djecu i mlade, organizacije Nova generacija

 

Moderne tehnologije omogućile su mladim osobama nove mogućnosti društvenog života. Komunikacija među njima odvija se putem pametnih telefona u vidu poruka, poziva i drugih sadržaja. Mobilne aplikacije koje mladi koriste omogućavaju im da se dopisuju sa svojim vršnjacima, razmjenjuju i uče o različitim sadržajima što može da bude korisno za njihov rast i razvoj. Ali, ukoliko se zloupotrebljavaju, mladi mogu da budu izloženi i različitim rizicima, među kojima su i sexting i sextortion.

U daljnjem tekstu objasnićemo vam šta je to sexting i sextortion, šta motiviše djecu i mlade da se upuštaju u sexting te koji su rizici navednog ponašnja.

Šta je sexting?

Na pitanje šta podrazumijeva pojam sexting, pokušaćemo da vam odgovorimo pomoću anonimne priče jedne djevojčice koja se putem „Plavog telefona“, Savjetodavne linije za djecu i mlade  obratila za pomoć i podršku zbog nasilja koje doživljava u vezi. Kroz ovu priču moći će te da vidite do čega sve sexting može da dovede i koje su posljedice upuštanja u takvo ponašanje.  Važno je napomenuti da navedeni inicijal B. ne odražava njeno pravo ime, jer nam je poruka upućena anonimno putem chat-a.

„B. je 16-godišnja djevojka koja je prije godinu dana započela vezu sa momkom koji je godinu dana stariji od nje. S obzirom na to da su joj roditelji jako strogi i ne dozvoljavaju joj da ima momka, ona je odlučila da to sakrije od njih. B. i njen momak se nisu viđali često jer ona nije željela da bude viđena sa njim. Plašila se da će ih neko vidjeti i to reći njenim roditeljima. Ali, svakodnevno su se dopisivali putem društvenih mreža.

U početku je njihov odnos bio divan, on je bio pažljiv i pun razumijevanja prema njoj. B. mu je vjerovala i nastojala da mu udovolji u svemu. U jednom od razgovora, on je tražio da mu B. pošalje svoje intimne fotografije jer bi mu, kako je on rekao, na taj način pokazala da ga voli i da želi da bude sa njim. B. je pristala na to jer je imala povjerenja u njega i mislila je da se ništa loše ne može dogoditi. 

Međutim, stvari su se promijenile nakon pola godine veze.. Momak bi počinjao da galami na B. svaki put kada bi ona otišla u grad sa drugaricama te joj je naređivao da ne ide sa njima  već sa njim. Misleći da on to radi jer je željan njene pažnje i vremena te da joj tako pokazuje da mu je stalo, B. se sve više udaljavala od svojih prijatelja. Počela je da provodi više vremena sa njim, ali on je i dalje nastavljao sa istim ponašanjem. Bio je kontrolišući prema njoj i svakodnevno je zahtijevao da mu B.  šalje svoju lokaciju kako bi on znao gdje se nalazi. Kada bi ona odbila da to uradi, on bi se naljutio i slao joj uznemirujuće poruke. Prijetio joj je da će poslati njene nage fotografije njenim roditeljima i prijateljima ukoliko ne bude radila sve ono što on zahtijeva od nje. Kako bi joj pokazao da je ozbiljan, neke njene fotografije i videe je slao svojim prijateljima, ali bi poruku obrisao prije nego što oni vide.

Zbog nasilja, prijetnji i ucjena koje doživljava,  B. se osjeća jako uplašeno i ne zna šta da radi. Smatra da ne može nikome da se obrati za pomoć jer ne želi da njeni roditelji saznaju za to. Najradije bi ga ostavila, ali se boji da će on svima proslijediti njene fotografije. Pored toga, B. već danima ne može da spava, konstantno razmišlja o svemu što se dešava. Osjeća se uznemireno i samo želi da ovo prestane. Ponekad pomisli da bi bilo najbolje da je nema jer bi samo tako prestalo nasilje koje doživljava“ (Nastavak priče o tome kako su savjetnici Plavog telefona pomogli B., možete pročitati u poslednjem pasusu).

Iz navedene priče možemo da vidimo da se pod sekstingom najčešće podrazumijeva slanje ili primanje poruka, fotografija ili video snimaka sa seksualnim sadržajem. Obično se odvija putem telefona, ali može i putem društvenih mreža ili drugih aplikacija. Seksualni sadržaj se može razmjenjivati s prijateljima, momkom ili djevojkom ili osobom koju upoznaš online.

Mladi se iz različitih razloga upuštaju u seksting, a neki od najčešćih su:

  • Mišljenje da svi njihovi vršnjaci to rade
  • Zabava, šala, flert;
  • Kako bi se nekome svidjeli, prikazali privlačnim, slobodnim i zanimljivim;
  • Želja za postizanjem intimnosti i uzbuđenja;
  • Potpuno povjerenje u partnera;
  • Osjećaj obveze prema partneru ili partnerova ustrajnost postavljanja pitanja;
  • Nekada se mladi upištaju u sexting pod prisilom nakon prvog dobrovoljnog sextinga i tad govorimo o sextortion-u – jedna osoba prijeti drugoj da će njene eksplicitne fotografije objaviti ili proslijediti drugim osobama ako ne pristane na daljne seksualne aktivnost ili joj ne da novac ili uradi ono što ona želi od nje.

Koji su rizici sextinga?

Važno je da djeca i mlade osobe razumiju da poruke, fotografije ili video snimci koje postave na internet ili pošalju drugoj osobi nikada nisu potpuno privatni i anonimni. Jednom kada se postavi ili pošalje intimna fotografija ili video, ne postoji mogućnost da osoba kontroliše šta će se dogoditi i kome će biti dostupan navedeni sadržaj.

Ukoliko intimni sadržaji postanu javno dostupni djeca i mladi bi bili izloženi nasilju i zlostavljanju što bi moglo da dovede do problema sa mentalnim zdravljem kao što su narušeno samopouzdanje i samopoštovanje, usamljenost, osjećaj stida i krivice, zatim anksioznost, depresivnost kao i samopovređivanje te suicidalne misli i ideje. (

Nadalje, seksualno rizična ponašanja usko su vezana uz seksting. Karakteristike osoba koje sekstaju su da one ranije stupaju u seksualne odnose, ne koriste zaštite što ih čini podložnijim riziku neželjene trudnoće kao i spolno prenosivim bolestima (Benotsch, Snipes, Martin i Bull, 2013), a pored toga, imaju i veći broj seksualnih partnera (Ybara i Mitchell, 2014).

Sexting može da ima i određene rizike i sa zakonskog aspekta. Mlada osoba koja traži, pristupa, posjeduje, stvara ili dijeli eksplicitne sadržaje nekoga mlađeg od 18 godina može biti optužena za krivično djelo – dječija pornografija. Optužba za ova krivična djela može rezultirati krivičnim dosijeom i registracijom kao seksualni prestupnik u nekim okolnostima. Ovo bi dovelo do zabrane rada ili volontiranja na mjestima gdje su djeca, do zahtjeva da se redovno prijavljuju policiji  te bi im bila ograničena i sloboda kretanja.

Kako možeš da se zaštitiš?

Važno je da znaš da je u redu da kažeš NE ukoliko bilo ko od tebe traži da pošalješ svoju intimnu fotografiju ili video. Imaš pravo da ne radiš stvari zbog kojih se osjećaš neugodno i uplašeno. U slučaju da osoba nastavi da insistira ili da ti prijeti, možeš da je blokiraš i na taj način prekineš kontakt sa njom. Takođe, možeš se obratiti i nekoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenja i sa njom razgovarati o tome što ti se dešava. Ako dobijaš prijetnje, sačuvaj poruke jer se takvo ponašanje smatra krivičnim djelom te se može prijaviti policiji.

Ukoliko si ti poslao/la svoju intimnu fotografiju ili video te se osjećaš zabrinuto zbog toga, jer ne znaš šta može da se dogodi, pokušaj iskreno da razgovaraš sa osobom kojoj si poslala fotografije i zamoli je da ih  obriše. Ponekad se može dogoditi da se ovakvi sadržaji objave na internetu. U slučaju da se to tebi dogodi, važno je da znaš da ti nisi kriv/a za to i da ne moraš sam/a da prolaziš kroz sve to.

 

Kako Plavi telefon može da pomogne djetetu ili mladoj osobi koja doživljava nasilje putem interneta?

Plavi telefon je sigurno mjesto gdje možeš da se obratiš ukoliko imaš bilo kakav problem i potrebni su ti pomoć i podrška. Savjetnici Plavog telefona su tu da te saslušaju, pruže ti podršku razumjevanje te zajedno sa tobom pokušaju da dođu do rješenje koje je najadekvatnije za određenu situaciju. U toku razgovora niko te neće kritikovati niti osuđivati. Važno nam je da se osjećaš slobodno i sigurno da sa nama podijeliš ono što te muči. Možeš da nam se obratiš putem besplatnog telefona ili putem chat-a koji se nalazi na našem sajtu.

U slučaju da doživljavaš nasilje na internetu, putem nas postoji mogućnost da anonimno prijaviš nasilje koje ti se dešava. Pored toga, tu smo za tebe da osmislimo načine i strategije kako da se zaštitiš u situacijama nasilja te da ti pomognemo da se nasilje zaustavi.

Na početku teksta, smo ti ispričali priču o djevojčici B. koja je doživljavala nasilje od strane svoga momka, a sada ćemo ti reći kako su joj savjetnici Plavog telefona pružili pomoć.

S obzirom na to da je u toku razgovora B. nagovijestila da ima suicidalne ideje i misli, savjetnik je prvo sa njom napravio antisuicidalni ugovor jer je bio zabrinut da bi B. mogla da sebi oduzme život ili da se povrijedi. B. je obećala savjetniku da neće sebi nauditi dok je god u komunikaciji sa nama i dok pokušavamo da pronađemo rješenje.

Pored toga, naš savjetnik je zajedno sa B. osmislio strategiju kako da razgovara sa osobom u koju ima povjerenja i koja bi joj mogla pomoći da razgovara sa roditeljima o tome što joj se dešava. B. nam se javljala nekoliko puta, a u našem poslednjem razgovoru nam je rekla da je razgovarala sa roditeljima, da su bili ljuti na nju, zabranili su joj da se viđa sa momkom ali su joj pružili i podršku. Dogovorili su se da će zajedno otići u policiju i prijaviti momka koji je prijetio B.

Važno je da znate da mnogi vaši vršnjaci imaju negativna iskustva zbog sexting-a i sextortion-a te da niste jedini kojima se to dešava. Ne morate sami da se nosite sa tim, potražite pomoć i podršku.

 

Literatura:

Benotsch, E. G., Martin, A. M., Snipes, D. J., & Bull, S. S. (2013a). Sexting, substance use, and sexual risk behavior in young adults. Journal of Adolescent Health, 52, 307-313

Daniels. N (2022). What is Sextortion? How to Prevent Online Blackmailing. Preuzeto sa: https://vpnoverview.com/internet-safety/cybercrime/what-is-sextortion/

Dodaj, A. i Sesar, K. (2020). Seksting: razmjena seksualno eksplicitnog sadržaja. Mostar: Sveučilište u Mostaru

Hrabri telefon. Sexting. Preuzeto sa: https://tinejdzeri.hrabritelefon.hr/clanci/sexting/

Medvidović, M. (2019). Objašnjenja seksualnog ponašanja i sekstinga mladih (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Depatrment of Psychology).

Oršolić, K. (2019). Sekting u okviru teorije seksualnih skriptova i teorije socijalne razmjene (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences).

Ybarra, M. L. i Mitchell, K. J. (2014). „Sexting“ and its relation to sexual activity and sexual risk behavior in a national survey of adolescents. Journal of adolescent health, 55(6), 757- 764.

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Društvene mrežeSlajder na početnoj strani

Mama, tata, TikTok: Kako influenceri odgajaju našu djecu

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Autor: Ernad Osmić

Pojam influencera i TikTok-a

Ideja influencera nije nova pojava. Otkad postoje ljudska društva, postoje i oni unutar njih kojima većina nas pridaje veću pažnju nego drugima. Bili to političari, glumci, muzičari ili šamani i lideri kultova – influenceri su oduvijek bili među nama i oblikovali su javno mnijenje i vrijednosti jednog društva.

Pojavom društvenih mreža i sofisticiranih algoritmova stvorio se, međutim, jedan jaz između popularnosti nekog influencera i njegove ili njene razine talenta koji bi tu popularnost opravdao. Mnogi kritičari današnjih influencera uživaju isticati kako u „njihovo vrijeme niko nije mogao biti popularan ako nije imao neki izražen talent“. Međutim, analizom medijskog sadržaja iz prošlosti nije teško pobiti ovaj argument.

Vratimo li se samo deceniju ili dvije u prošlost, naići ćemo na ogromnu popularnost reality emisija, u kojima su ti isti kritičari TikTok-a i današnjih influencera pridavali značaj baš takvim osobama koje oni danas karakteriziraju kao netalentirane.

Iako se, dakle, kritici influencera može pristupiti iz ugla talenta, ono nam ne može pomoći u analizi suštine problema, tj. utjecaja influencera na djecu i omladinu. Koje vrijednosti prenose; kako njihov sadržaj utječe na emocionalni i psihički razvoj mladih osoba; i šta često stoji iza medijskih poruka koje se serviraju tim mladim osobama.

S tim na umu, ovaj članak ne treba shvatiti kao kritiku mladih ljudi zašto vole i konzumiraju ono što je popularno, nego više kao analizu tog sadržaja bez obzira na to šta mi mislili o njegovom kvalitetu.

Pojavom društvenih mreža omogućeno je da svako postane influencer. Ili, bolje rečeno, pojavom društvenih mreža omogućeno je da svako ima priliku da postane influencer. Društvene mreže su, na kraju krajeva, samo medij, alati kojima prenosimo poruke i sadržaj. Facebook, YouTube i Instagram, olakšali su dijeljenje tog sadržaja sa svijetom. Na internetu, svako može imati glas. Nikome, međutim, nije garantirano da će postati popularan.

TikTok je jedan takav medij. Kao internet stranica i mobilna aplikacija prevazišo je u jesen 2021. godine čak posjećenost Googlea i Facebooka, što nijedna druga stranica nije uspjela još od 2006. godine.

Ukratko, TikTok je platforma za dijeljenje kratkih video sadržaja. Vizualni aspekt tog sadržaja i popularnost stranice među ogromnim brojem (uglavnom mladih) osoba doveo je ovu društvenu mrežu na sami vrh unutar ove kategorije aplikacija.

Naravno, i druge se aplikacije oslanjaju na ovu vrstu algoritma, ali je TikTok poseban u načinu „čitanja“ preferansi mladih osoba i onoga što oni očekuju od svog sadržaja na društvenim mrežama.

Postavlje se, stoga, pitanje na koji način TikTok u odnosu na druge slične aplikacije i društvene mreže uspijeva biti toliko popularan među mladim osobama i kako uspijeva krojiti sadržaj po tačno njihovim mjerama.

Algoritam ili kako TikTok razumije mlade

Najistaknutija razlika između TikTok-a i drugih društvenih mreža kao što su YouTube i Instagram je algoritam koji koristi kako bi korisnicima servirao baš onaj sadržaj za koji smatra da će najbolje odgovarati određenom korisniku. Ova prednost koju TikTok posjeduje spram drugih društvenih mreža omogućuje mu da zatoči korisnika u takozvani „feedback loop“ ili „povratnu petlju“.

Ova petlja pomoću algoritma bilježi interese korisnika, tj. koliko se dugo zadrži na određenoj vrsti sadržaja, te u narednim serviranjima novih videa, prioritizira tu istu vrstu sadržaja. Ako, primjera radi, algoritam primijeti da jedan korisnik ostaje duže na videima o šminkanju nego na drugim vrstama sadržaja, on će tom korisniku nuditi u budućnosti više istog ili sličnog sadržaja.

Ukoliko dovoljno dugo vremena provedemo na TikTok-u, platforma će s vremenom prilagoditi ono što nam se servira, a sadržaj za koji nismo pokazali interesa bit će sve rjeđe nuđen. Tada zapadamo u spomenutu „povratnu petlju“. Ništa novo ne otkrivamo, jer nam se ništa novo ne nudi.

Ovakvi algoritmi se, naravno, koriste na skoro svim internet stranicama i aplikacijama. Instagram koristi sličan algoritam kao TikTok, ali je razlika u vrsti sadržaja koji ove dvije platforme promoviraju. Instagram tako favorizira sadržaj koji je više ispoliran i vizualno dotjeran, dok TikTok nagrađuje sadržaj koji djeluje autentično i neposredno. I upravo ta neposrednost TikToka, taj osjećaj da mi kao korisnici imamo direktan uvid u živote influencera, jedan je od glavnih aduta ove društvene mreže.

Mlade osobe danas izrazito su svjesne kako se kreiraju medijske poruke. Na koji način funkcionira montiranje videa i manipulacija fotografijama. Samo se stariji korisnici danas još uvijek dive i iščuđavaju filterima koji ispeglaju kožu, dok mladi na to gledaju s rezervom jer znaju koliko je jednostavno takvo nešto postići. Mlade osobe, koje su odrasle u doba sveobuhvatnog prisustva društvenih mreža, više teže autentičnom, pravom, iskrenom, tj. neposrednom iskustvu.

Ovo ne znači, međutim, da mlade osobe, uprkos svojim medijskim vještinama, iste i koriste kada je riječ o sadržaju koji konzumiraju. Da, TikTok nagrađuje autentični sadržaj, ali su i oni koji stvaraju taj sadržaj svjesni da mladi takav sadržaj preferiraju. Influencerima ovo znanje služi kako bi promovirali i projicirali vrijednosti koje su popularne među što većim brojem korisnika.

Međutim, to što je nešto popularno i prihvaćeno, ne znači da je oslobođeno negativnih konotacija kako po društvu, tako i za pojedinca.

S toga nije na odmet pogledati kakav se to sadržaj nudi na toj platformi i koje se medijske poruke profiliraju i serviraju algoritmom mladim korisnicima.

Pogledat ćemo vrstu sadržaja na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, kao i najpopularnije trendove i influencere s kojima djeca u Bosni i Hercegovini, pa i u regiji, provode slobodno vrijeme.

TikTok sadržaji u Bosni i Hercegovini i regiji

Sadržaj na TikToku moguće je kategorizirati na bezbroj načina. Ukoliko pitamo mlade korisnike ove društvene mreže, njihova podjela se često vodi linijom proizvođača, tj. kreatora videa.

Jedan mogući širi pristup kategorizaciji sadržaja na TikTok-u pokušat ćemo ovdje napraviti analizom najpopularnijih sadržaja na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, što znači da nam ne gine zaroniti u čuveni hešteg balkan.

Prvi utisak TikTok sadržaja s predznakom „balkan“ ne otkriva mnogo toga što bi ga izdvojilo od bilo kojeg drugog sadržaja na ovoj platformi. Ova činjenica nam otkriva da je ova platforma stvorila sopstvenu potkulturu u kojoj su forma, a često i sadržaj nivelirani i homogeni u čitavom svijetu. Iste videe i koncepte primjećujemo od Amerike, preko Evrope, pa sve do Japana.

Analizirajući najpopularnije sadržaje možemo primijetiti određene žanrove ili kategorije videa koje su prisutne na ovoj stranici. U svrhu ovog videa podijelit ćemo TikTok sadržaj tako u sljedeće kategorije:

  • Lifestyle
  • Lipsync
  • Story Time
  • Tutorijali
  • Originalni sadržaj

Lifestyle videi iliti videi o životnom stilu su među najfrekventnijim vrstama sadržaja na TikTok-u. Ovi videi obuhvaćaju sve od predstavljanja odjeće, lokacija putovanja, stanova i kuća, brige o sopstvenom izgledu i načinu provođenja slobodnog vremena. Kreatori ovih sadržaja su uglavnom financijski dobrostojeće osobe ili oni koji se nalaze u sferi visokog socijalnog statusa našega društva.

Iza ovih videa rijetko stoji ikakva originalnost i kreativnost uložena od strane kreatora i mogli bi se staviti u istu ravnu sa selfijima na Instagramu. Svoju popularnost crpe upravo iz voajerske potrebe imanja intimnog uvida u tuđe mnogima teško ostvarive živote.

Lipsync ili našem shvaćanju bliži pojam pjevanja na plejbek predstavlja, s druge strane, svojevrstan uspon na ljestvici kreativnosti. Ne veliki, ali ipak uspon. Kreatori ovih sadržaja odaberu postojeće pjesme ili audio klipove iz filmova i pop-kulture, te se snimaju glumeći da oni izgovaraju riječi. Ova vrsta sinkronizacije bila je jako popularna početkom dvijehiljaditih, ali je bila uglavnom rezervirana za one koji su već tad imali vještine audio i video montaže.

Danas TikTok zahvaljujući praktičnosti upotrebe omogućuje velikom broju ljudi da se okušaju u kreiranju ove vrste sadržaja. Željeni efekti ovakvih videa su uglavnom razonoda, a ovisno o odabiru audio klipa uz koji se lipsinkuje, ovaj sadržaj se može shvatiti i kao satira usmjeren na pjevače ili neku društvenu pojavu.

Story Time ili vrijeme za priču su videi koji zalaze u suštinu onoga što TikTok algoritam podrazumijeva pod pojmom „autentično“. Ovo su videi u kojima se kreatori direktno obraćaju gledaocima i, kao što samo ime kategorije sugerira, pričaju im priču. Ove priče su često lični doživljaji iz prvog lica u kojima saznajemo nešto o životu kreatora, o njegovim ili njenim problemima s kojima se suočava, nebitno da li to bilo u realnom životu ili na internetu.

Posebna potkategorija storitajma bila bi TikTok drama, u kojoj se pričanje svodi na replike nekom drugom influenceru na neki njegov ili njen komentar. I baš kao i sapunice na televiziji, tako i TikTok drame zahtijevaju mnogo uloženog vremena kako bi se upratile sve peripetije i svi likovi koji u njoj učestvuju.

Ova vrsta sadržaja je često najprofitabilnija za TikTok jer od korisnika često iziskuje dublje zalaženje u suštinu priče i aktivno praćenje razvoja događaja na njihovoj platformi.

Tutorijali na TikTok-u su videi koji pokušavaju u kratkom vremenskom roku korisnika naučiti nekoj vještini ili dati upute za korištenje nekog proizvoda. Zbog svoje prirode kao vizualnog medija i popularnosti Life Style videa na ovoj platformi, najfrekventniji tutorijali su vezani za šminku, friziranje, manikure i mršavljenje. Česti su i tutorijali vezani za tehnologiju, ali i oni u kojima umjetnici dijele tehnike crtanja, slikanja, sviranja i snimanja.

Originalnim sadržajima na TikToku mogli bi se smatrati svi oni videi iza kojih stoji originalna ideja i egzekucija te ideje. Da li to bili skečevi, originalne pjesme ili „prenkovi“ po uzoru na nekadašnje skrivene kamere, ovaj sadržaj je često najzahtjevniji kreatorima za proizvesti.

U koju god od ovih kategorija sadržaji s TikToka bili uvršteni, oni uvijek ispunjavaju jednu ili više uloga u kreiranju jasnih i specifičnih medijskih poruka. Koji oblik te medijske poruke mogu poprimiti i kakve vrijednosti i uvjerenja promoviraju kod korisnika, pokušat ćemo osvijetliti u nastavku.

Medijske poruke TikTok-a

Medijska poruka je informacija koja se medijskim sadržajem prenosi primaocu tog sadržaja. Medijske poruke se, dakle, ne smiju brkati sa sadržajem. Ako u reklami za čips imamo, na primjer, fabulu o tome kako se supružnici brinu kako će dočekati i uslužiti goste, ta fabula je medijski sadržaj. Poruka je, međutim, stvoriti jedan zanimljiv narativ oko čipsa kao sastavnog dijela idiličnog druženja s prijateljima, te našu unutrašnju potrebu za zajedništvom povezati podsvjesno s kupovinom baš tog čipsa.

Medijski sadržaj na TikTok-u djeluje na sličan način. Ovdje bi vrijedilo ponoviti jedan stari postulat kada je u pitanju internet: „Ako je usluga besplatna, onda smo mi proizvod.“

TikTok kao kompanija zarađuje od angažmana na njihovoj stranici. Što više ljudi koristi TikTok, to je veća cijena za mjesto reklame koje mogu naplatiti drugim firmama. Što više TikTok zna o onome šta se određenim korisnicima sviđa, a šta ne, utoliko uspješnije može promovirati ciljane reklame određenih proizvoda, a samim time i više za njih naplatiti.

Mi danas nećemo analizirati biznis modele društvenih mreža, interneta i reklama. Ukoliko vas zanima ova tema, više informacija možete pronaći u YouTube serijalu o marketingu i medijima ovdje.

Ono čime ćemo se mi zabaviti su medijske poruke koje se promoviraju kroz sadržaje influencera i kako one uspijevaju korisnike, a posebno mlade osobe, okupirati da provedu što više vremena na platformi.

Pa ćemo redom:

Ispunjen život je skup život

Jedna od osnovnih ljudskih potreba je sigurnost. U slučaju naše sadašnjosti to podrazumijeva velikim dijelom financijsku stabilnost. Sadržaj na društvenim mrežama u kojem mi kao korisnici imamo uvid u živote ljudi kojima financijska bezbjednost nije upitna stimulira našu znatiželju kako i sami takav status da dosegnemo.

U svom istraživanju „Lifestyles of the Rich and Famous“ (Životni stil bogatih i poznatih) grupa autora Jennifer Lewallen, Brandon Miller & Elizabeth Behm-Morawitz zaključuju, između ostalog, da je primarna ljudska potreba za praćenje bogatih života na TV-u i na internetu želja da shvatimo kako i sami to da postanemo. Kao sekundarnu potrebu identificiraju konzumerizam kao način da kroz materijalno posjedovanje sebe identificiramo kao dio „plemena bogatih i uspješnih“ i time svoj život smatramo uspješnim i ispunjenim.

Njihovo istraživanje je pokazalo i to da što se nesigurnije osoba osjeća glede sopstvenih mogućnosti ispunjavanja života značenjem, utoliko je tendencija veća da svrhu i ispunjenost nadomjesti većim materijalnim luksuzom koji prevazilazi njegove ili njene financijske mogućnosti.

Poruka ovakvog medijskog sadržaja (glorificiranja materijalnog kao jedinog mjerila vrijednosti čovjeka) može na mlade osobe imati efekt da doživljavaju svijet samo onakvim kakvim ga u medijima vide, na šta upozorava i George Gerbner u svom istraživanju „Cultivation Analysis“ (Analiza kultiviranja).

Ukratko, sadržaji koji prikazuju većini nama teško dostižne životne stilove kroz materijalna dobra, na djecu utječu dvostruko efektivnije jer oni ne samo da vide sadržaj na TikTok-u, nego i nas koji padamo u istu tu zamku, te se kultiviraju u osobe koje ličnost baziraju samo na materijalizmu i konzumerizmu, a zanemare razvijanje praktičnih i društveno korisnih vještina.

Popratna okolnost ovakvih sadržaja je i plasiranje reklama za proizvode, čiju kupovinu mlade osobe zbog neposrednosti načina obraćanja influencera asociraju s načinom dosezanja životnog stila koji vide u videima.

Fizički izgled i body shaming

Kada govorimo o sadržaju na TikTok-u, mi smo neminovno suočeni s formom videa. Video kao vizualni medij u fokusu im naravno fizički izgled, pa je neizbježni nusprodukt medijskog sadržaja i poruka o važnosti fizičkog izgleda.

Estetika i ljepota oduvijek zauzimaju veoma važno mjesto u ljudskoj kulturi i o ukusima se, kao što znamo, teško može raspravljati. Problem nastaje, međutim, kada se algoritam umiješa u prezentiranje sadržaja i preferira jedan vid ljepote naspram drugog.

U jednom internom dokumentu otprije dvije godine procurile su instrukcije u kojima je kompanija TikTok dala upute svojim moderatorima da „potisnu“ sadržaje koje prikazuju „abnormalne oblike tijela“, „ružna lica“, „bore na licu“ i „bucmaste osobe“.

Nije teško zaključiti kako su ovakve upute jako subjektivne za tumačiti, te da su moderatori koji su ih se morali držati posegli za tumačenjem ljepote i lijepog na osnovu najkonvencionalnijih karakteristika tih pojmova.

Ovakvo organiziranje sadržaja, koje je i danas-dan prisutno na TikToku, često je uzrok za smanjeno samopouzdanje i nezadovoljstvo svojim izgledom kod korisnika od 12-18 godina koji ne spadaju u tu „odabranu“ grupu konvencionalne ljepote. Uz to, osobe tog uzrasta tek ulaze ili se nalaze u pubertetu i proživljavaju drastične tjelesne promjene, što u kombinaciji s preferiranjem određenih normi ljepote na najpopularnijoj društvenoj mreži na svijetu može dovesti do ozbiljnijih mentalnih posljedica.

Mizoginija i šovinizam

Trend na TikTok-u koji uglavnom utječe na mlade muške osobe je sadržaj kojem je u centru pažnje pokušaj definiranja ili redefiniranja „muškosti“ kao društvene odrednice. Nažalost, medijske poruke ovakve vrste sadržaja često se oslanjaju na jednostavne i često toksične matrice ponašanja koje se predstavljaju kao antipod „ženama“.

TikTok je nažalost pun savjeta mladim muškarcima koji ciljaju na njihovu nesigurnost u periodu puberteta. Međutim, jedan od najuspješnijih, ne samo na Balkanu, nego i u čitavom svijetu je influencer po imenu Andrew Tate, koji je, kako ga je jedan članak u Slobodnoj Dalmaciji opisao, „čovjek koji je na TikTok seksizmu zaradio bogatstvo“.

Sadržaji kao što su njegovi teško da će utjecati na zrelije osobe, iako se on navodno, obraća u svojim videima baš njima. Njegova realna ciljna grupa su zapravo tinejdžeri koji u svojoj potrazi za mjestom u svijetu veoma lahko nasjednu na njegove pseudo-intelektualne površne poruke o muškosti, feminizmu i odlikama „uspješnog muškarca“, postavljajući svoj autoritet mislioca skupim automobilima, velikim kućama, odjećom, satovima i drugim statusnim simbolima.

Mogući pristupi roditelja, staratelja i nastavnika

Vidjeli smo, dakle, da medijski sadržaj popularan na TikTok-u promovira određene poruke više od drugih. Naravno, postoje i one koje bismo mogli nazvati pozitivnim i kreativnim, ali one nas ne brinu.

Nas trebaju da brinu one koje prođu ispod radara i koje dođu preko algoritma do mladih osoba.

Problem s TikTok-om je ujedno i njegova najveća snaga. Algoritam po kojem pravi odabir sadržaja koji vidimo. Ovaj algoritam prilagođava sadržaj TikTok-a za svakog korisnika posebno, pa je veoma teško sadržaj TikTok-a definirati, jer je za svakog korisnika krojen subjektivno.

Ukoliko ste roditelj, staratelj ili nastavnik u školi i posjetite TikTok, videi koji se vama nude će biti u potpunosti drugačiji nego oni koji se nude vašoj djeci ili učenicima. Algoritam će analizirati njihove navike i interesiranja i prema tome preporučiti drugačije sadržaje nego vama.

Ovo itekako otežava uvid koji bi odrasle osobe trebale imati u pogledu medijske konzumacije i navika djece.

TikTok nudi opciju da roditelji ograniče određeni sadržaj za svoju djecu, ali, kao što smo vidjeli u ovom serijalu, ono što je medijski sadržaj i ono što je medijska poruka često su potpuno različiti fenomeni.

Najbolji način je, stoga, razgovor s djecom. Pojačati interesiranje za ono što konzumiraju, pa i priupitati šta im je zanimljivo kod određenih influencera i zašto ih prate. Prilikom ovakvog ispitivanja treba izbjeći unaprijed osuđivati sadržaj i dopustiti djetetu da objasni zašto ga ta vrsta sadržaja privlači.

Dodatna stvar koja nama kao odgajateljima preostaje jeste da se i sami suočimo s medijem na kojem naša djeca provode slobodne vrijeme, štagod mi mislili o njemu. Odbaciti korištenje TikTok-a kao uzaludno utrošeno vrijeme može biti naša lična pozicija; ali razvijanje naših medijskih vještina u kontekstu medija kao što su TikTok, Snapchat ili Instagram treba da bude prioritet svakome kome je stalo do emocionalnog, psihološkog, pa i moralnog razvitka djece. O vještinama medijske pismenosti i šta one podrazumijevaju, govorim detaljnije u svom serijalu o medijskoj pismenosti koji možete pronaći ovdje,

TikTok je, baš kao i ostatak interneta, jedan prostor koji se neprestano mijenja, a naš je zadatak da u toj nepreglednosti pokušamo pronaći ono što je vrijedno i sigurno za generacije koje dolaze. Zatvoriti oči pred ovim izazovom ne bi nam smjela biti opcija.

Izvori

Literatura

Abreu, B. (2014). Media literacy education in action : theoretical and pedagogical perspectives. New York: Routledge/taylor & Francis Group.

Andrew Burn, J. D. (2007). Media Literacy in Schools: Practice, Production and Progression. Paul Chapman.

Armstrong, S. (2008). Information literacy : navigating & evaluating today's media. Huntington, Beach, CA: Shell Education.

Berger, A. (2014). Media analysis techniques. Los Angeles London: Sage.

Brunner, C. (1999). The new media literacy handbook : an educator's guide to bringing new media into the classroom. New York: Anchor Books.

Gerbner, G. (1998). Cultivation analysis: An overview. Mass communication and society, 1, 175–194.

Jacobs, W. R. (2005). Speaking the Lower Frequencies: Students and Media Literacy. St Univ Of New York Pr.

Lewallen, J., Miller, B., & Behm-Morawitz, E. (2016). Lifestyles of the rich and famous: Celebrity media diet and the cultivation of emerging adults’ materialism. Mass Communication and Society, 19, 253–274.

Schwarz, G. (2005). Media literacy : transforming curriculum and teaching. Chicago, Malden, Mass: Nsse Distributed By Blackwell Pub.

Shrum, L. J. (Hrsg.). (2004). The psychology of entertainment media : blurring the lines between entertainment and persuasion. Mahwah, N.J: Lawrence Erlbaum.

Silverblatt, A. (1999). Approaches to media literacy : a handbook. Armonk, N.Y: M.e. Sharpe.

Silverblatt, A. (2008). Media literacy : keys to interpreting media messages. Westport, Conn: Praeger.

Silverblatt, A. (2014). The Praeger handbook of media literacy. Santa Barbara: Abc-clio.

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Medijske teme i dileme

Digitalno blagostanje/dobrobit za djecu i mlade

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Djeca i mladi ljudi odrastaju u online svijetu i veoma je važno da budu svjesni ogromnog utjecaja tehnologije i interneta na njihov fizički, mentalni i emocionalni život, da znaju kako da brinu o sebi i drugima kada borave na mreži i da svojim uravnoteženim digitalnim životom postignu digitalno blagostanje/dobrobit.  

Zašto je digitalno blagostanje/dobrobit važno za djecu i mlade? 

Djeca i mladi provode mnogo vremena pred ekranima koristeći različite tehnološke uređaje što može imati mnoge pozitivne, ali i negativne utjecaje na njihov život. Učenje, povezivanje sa prijateljima, dijeljenje iskustava su neke od mnogih prednosti interneta koje mogu poboljšati njihov život. Ali postoji i ona druga “tamnija strana” interneta koja donosi negativna iskustva, ugrožava njihovu sigurnost i često dovodi do niske razine razmišljanja o sebi, svom odnosu sa drugima i životu uopšte. Prekomjerna upotreba ekrana i provođenje previše vremena na društvenim mrežama često se vezuje za probleme mentalnog zdravlja mladih, koji se upoređuju sa često neralnim i iskrivljenim predstavljanjima drugih osoba i pri tome se osjećaju tjeskobno i neadekvatno u pogledu svog izgleda i načina života.

Količina vremena provedenog pred ekranima, ali i sadržaj koji djeca i mladi konzumiraju, za roditelje predstavljaju veliku brigu, ali oni često ne znaju na koji način pomoći djeci da shvate koliko je važno uravnotežiti njihov digitalni život sa onim koji se odvija izvan mreže, što je jedini put ka digitalnom blagostanju. Aktivnosti koje nisu vezane za tehnološke uređaje, kvalitetan odmor i san, igra i društveni odnosi “licem u lice” su temelj digitalnog blagostanja djece i mladih, tj. uravnoteženog korištenja tehnoloških uređaja uz kvalitetne sadržaje. Roditelji bi djeci u zavisnosti od njihovog uzrasta trebali pružiti podršku da razumiju da boravak na internetu (ne umanjujući njegove pozitivne strane) u njihovo slobodno vrijeme nije važniji od školskih obaveza, porodice, vanškolskih aktivnosti i hobija koji isključuju tehnologiju.

Bessi/Pixabay

Kako postići digitalno blagostanje/dobrobit djece i mladih? – savjeti roditeljima 

Razgovarajte sa svojom djecom

Organizujte razgovor o korištenju tehnoloških uređaja i interneta u vašoj porodici, njegovim dobrim i lošim stranama, sadržajima kojima djeca pristupaju online i sigurnosti na internetu. U razgovoru u zavisnosti od uzrasta djece postavite pitanja koja se tiču njihovih online navika:

  • Šta vole raditi na internetu i uz tehnološke uređaje?
  • Znaju li koliko vremena bi trebali provoditi uz različite ekrane?
  • Koje ih stvari čine sretnima, nesretnima, tužnima itd. kada koriste tehnologiju?
  • Osjete li da od toga imaju koristi i ako imaju, koje su to?
  • Znaju li razlučiti pozitivne od negativnih sadržaja na mreži?
  • Znaju li kako ostati sigurani online i kome trebaju prijaviti ukoliko je njihova sigurnost ugrožena?

Dajte primjer svojoj djeci

Ukoliko vi većinu svog slobodnog vremena provodite uz pametni telefon, laptop i druge tehnološke uređaje, dajete loš primjer svom djetetu. Stvorite u vašem domu okruženje koje nije fokusirano na njihovu pretjeranu upotrebu.

Roditeljska kontrola

Pronađite aplikacije koje će vašoj djeci stvoriti sigurno okruženje u kojem će razvijati dobre digitalne navike, a vama ponuditi opcije uz koje možete postaviti ograničenje vremena reprodukcije i dodijeliti pristup određenim aplikacijama i kontaktima. Jedna od takvih aplikacija je Samsung Kids.

Vrijeme odmora

Ukažite djeci na važnost odmora i sna za njihov rast i razvoj, što ometa upotreba digitalnih uređaja u noćnim satima.

Digitalni detoks

Kao i odraslima i djeci je potreban digitalni detoks. Pretvorite ga u porodični izazov i pokažite djeci da se mogu zabaviti i naučiti kreativne stvari bez korištenja digitalnih uređaja i unaprijed planirajte zajedničke aktivnosti:

  • Označite kućne zone bez tehnologije.
  • Vratite se hobijima i prirodi.
  • Osmislite porodične društvene igre.
  • Kuhajte zajedno.

Mikhail Nilov/Pexels

  • Zajednički se bavite sportom.
  • Potaknite djecu na kreativne aktivnosti (crtanje, muziciranje, pravljenje figurica, fotografisanje i dr.)
  • Gledajte filmove u kinu.
  • Uuputite djecu na analogne verzije knjiga, novina, stripova i dr.
  • Držite ekrane izvan dometa.
  • Dopustite djeci da predlažu ideje i aktivnosti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mlade

Kako društvene mreže utječu na mlade – prezentacija za srednjoškolce

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

“Utjecaj društvenih mreža na mlade” naziv je PowerPoint prezentacije namijenjene srednjoškolcima koja kroz 33 slajda tematizira neke od najvažnijih problema i tema savremenog digitalnog društva, kao što su utjecaj društvenih mreža na mlade, uloga i značaj medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja, tipovi i vrste medijskih manipulacija, praćenje informacija iz relevantnih izvora, lijepo ponašanje na internetu i sl.

Kao što upućuje i sam naziv prezentacije, najveći broj slajdova posvećen je društvenim mrežama i pitanjima kao što su:

  • koliko društvene mreže imaju aktivnih korisnika globalno i u BiH,
  • koji je značaj društvenih mreža za mlade, koje društvene mreže mladi u BiH najviše koriste,
  • koji su pozitivni, a koji negativni aspekti društvenih mreža,
  • te kako doktori i psiholozi ocjenjuju utjecaj društvenih mreža na mlade.

Prezentacija je prikazana u maju 2021. godine u sklopu interaktivne online radionice “Utjecaj društvenih mreža na mlade” koja je održana u okviru obilježavanja Dana mladih Općine Centar Sarajevo. Autori radionice i prezentacije su: Jasmin Alibegović, freelance novinar iz Sarajeva, Brankica Smiljanić, freelance novinarka iz Banje Luke i Nejira Imamović, studentica Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Prezentaciju možete pogledati ovdje:

Prezentacija Utjecaj društvenih mreža na mlade

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Kako prepoznati i prevenirati ovisnost o internetu?

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Istraživanje koje je KJU Porodično savjetovalište provelo 2016. godine pokazuje da oko 18% mladih ekstremno koristi internet, za 80% njih je internet sredstvo za druženje na društvenim mrežama, dok je oko 47% mladih doživjelo neki od oblika nasilja na internetu. Podaci iz istraživanja pokazuju da je znake razvoja ovisnosti o internetu pokazalo oko 22% učenika, pa se, uzimajući u obzir vrijeme provedeno u okolnostima epidemije virusa COVID-19, može procijeniti da su navedeni procenti veći i da ovom problemu treba pristupiti sa još više pažnje.

Prepoznajući internet kao mjesto koje uz zabavu i druženje može postati opasno mjesto za djecu, ali i predmetom dječije ovisnosti, KJU Porodično savjetovalište Sarajevo je sa ciljem buđenja svijesti o ovom problemu izradilo letak – mini brošuru za roditelje, u kojem se i roditelji i djeca mogu upoznati sa potencijalnim rizicima na internetu i definicijama, simptomima i prevencijom ovisnosti o internetu. Letak nudi roditeljima listu od osam pitanja u vezi sa online navikama djece, a u slučaju pet pozitivnih odgovora sugeriše da se radi o potencijalno ovisnom djetetu.

Roditeljima se sugeriše da posebnu pažnju obrate na prevenciju ovisničkih ponašanja i promocije zdravih stilova življenja. Roditeljima, nastavnicima i drugim koji provode vrijeme s djecom preporučuje se da se zanimaju za to kako djeca provode vrijeme na internetu, te da budu otvoreni za razgovor. Kada su u pitanju mjere koje mogu poduzeti, savjetuje se zajednička uspostava pravila za korištenje interneta prilagođena dobi djeteta, te uspostava balansa između djetetovih online i offline aktivnosti.

 U svrhu prevencije ovisničkih ponašanja i promocije zdravih stilova življenja, Porodično savjetovalište organizira Kamp bez interneta kako bi mladi u prirodnom ambijentu kroz interaktivne radionice unaprijedili svoje socijalne i komunikacione vještine.

Više o inicijativama i radu KJU Porodično savjetovalište Sarajevo pronađite ovdje: http://porodicno.ba/

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategije

Medijska pismenost kao dio obrazovanja u dobu globalno umrežene komunikacije

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Naučno-istraživački rad Dragane M. Rašević pod nazivom „Medijska pismenost kao dio obrazovanja u dobu globalno umrežene komunikacije“ tematizira najprije razvoj medijskog obrazovanja, a zatim razlike između medijske pismenosti i medijskog obrazovanja. U radu su predstavljena četiri temeljna modela medijskog obrazovanja Lena Mastermena, idejnog tvorca medijskog obrazovanja u Velikoj Britaniji, kao i pet ključnih koncepata medijske pismenosti Američkog centra za medijsku pismenost, namijenjenih  dekonstrukciji medijskih poruka.

U radu su, također, predstavljeni rezultati istraživanja provedenog 2011. godine među učenicima osnovnih i srednjih škola na području grada Banjaluka koji su pokazali kako učenici posjeduju informatičku pismenost, ali ne i vještine medijske pismenosti za korištenje, dekonstrukciju i kritički pristup medijskom sadržaju.

Rad je objavljen 2014. godine u Zborniku radova sa naučnog skupa pod nazivom „Nauka i globalizacija“ koji je organizirao Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu i dostupan je ovdje na stranicama 565-578.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Istraživanja, analize i strategijeSlajder na početnoj strani

Stavovi, potrebe i navike mladih u BiH po pitanju medijskih sadržaja

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Online mediji i društvene mreže najznačajniji su izvori informacija za mlade u BiH. Za razliku od online medija, tradicionalni bh. mediji nude malo specijaliziranih sadržaja za mlade. Ipak, više od polovine ispitanika nije zadovoljno sadržajem online medija u BiH (66%) kao ni sadržajem domaćih radijskih i televizijskih programa (66%). Istraživanje je takođe pokazalo da su popularni informativni bh. portali omiljeni online mediji među ispitanicima. Ispitanici u fokus grupama i upitniku pokazali su određeni nivo znanja o medijima kao i spremnost da nastave učiti o medijima.

Pored prikupljanja podataka o medijskim navikama, stavovima i potrebama mladih po pitanju medijskih sadržaja, istraživanje „Mladi za bolje medije: stavovi, navike i potrebe mladih za medijskim sadržajima u BiH“ ispitivalo je šta mladi u BiH znaju o novinarskim standardima i medijskim slobodama, kao i načine na koje mediji zadovoljavaju potrebe mladih za specijaliziranim sadržajima.

Podaci su prikupljeni metodama upitnika, na koji je odgovor dao 321 ispitanik iz BiH uzrasta od 18 do 30 godina, fokus grupa, upitnika za medije, polustrukturiranih intervjua sa predstavnicima medija i omladinskih organizacija, te metodom konsultiranja sekundarnih istraživanja i relevantnih zakona i propisa.

Rezultati istraživanja pokazali su da online mediji (65%) i društvene mreže (28%) predstavljaju najznačajnije izvore informacija za mlade u BiH. Neuporedivo manji broj ispitanika navodi porodicu i prijatelje (2%), televiziju (1,25%), štampu i radio (po 0,62%) kao dominantne izvore informacija.

Teme/sadržaji koji najviše privlače mlade su događaji iz zemlje i svijeta (oko 50%), filmovi i muzika (42%), školovanje, prilike za stažiranje i zaposlenje (oko 40%), informacije iz oblasti šou-biznisa, mode, životnog stila i tjelovježbe (oko 31%), događaji i informacije iz lokalne sredine (oko 30%), politika (oko 29%) i sport (25,5%).

Većina ispitanika navela je da su im omiljeni online mediji neki od popularnih informativnih bh. portala. Ohrabruje činjenica da su mladi za svoje omiljene online medije rijetko navodili online portale bez impresuma.

Kad je riječ o društvenim mrežama, mladi u BiH najviše vremena provode na Instagram-u (56%), zatim na Facebook-u (22%) i YouTube-u (oko 11%), dok su Tiktok s 5% i Twiter s 2% manje popularni.

Mladi na društvenim mrežama najčešće prate objave, fotografije i statuse prijatelja, a najmanje komentarišu objave medija. Više od polovine ispitanika (60%) ponekad objavljuje sadržaje, fotografije i statuse, oko 32% njih često to čini, a samo oko 7% ispitanika takav sadržaj nikad ne objavljuje. Najviše objavljuju lične fotografije s putovanja, s prijateljima, umjetničke fotografije, statuse koji zavise od trenutne situacije i raspoloženja, te dijele interesantan sadržaj koji je aktuelan i već dostupan na društvenim mrežama: muziku, prilike za stažiranje i zaposlenje, vijesti, edukativni sadržaj i članke, te šaljivi sadržaj i mimove. Nešto više od polovine ispitanika (53%) kaže da ponekad ukazuje na nekorektan sadržaj na društvenim mrežama, a samo 15% ispitanika to čini često. Veliki broj ispitanika nema omiljenu grupu ili nalog na društvenoj mreži, što potencijalno upućuje na procese skrolinga, ali i praćenje sadržaja prijatelja.

Interesovanje mladih za audiovizuelne i radijske sadržaje zaostaje za interesovanjem koje pokazuju prema online medijima. Dok je spisak omiljenih YouTube i podcast kanala dug i raznovrstan, dotle samo rijetki navode specifične televizijske emisije kao omiljene. Uz to, ispitanici su naveli da vole da prate i različite kanale influensera. Riječ je uglavnom o zabavnom, ležernijem i ličnom sadržaju, često u formi vloga, videobloga influensera ili intervjua s poznatim ličnostima. Ovakvi kanali često su iz susjednih zemalja i sa engleskog govornog područja, što upućuje na to da podcast i YouTube scena u BiH i dalje nije dovoljno razvijena.

Svega oko 37% ispitanika navodi omiljene novinare/novinarke, voditelje/voditeljice, dok samo 34% ispitanika navodi omiljene influensere, što može upućivati na nedostatak uzora u tradicionalnim i novim medijima, ali i na neselektivno praćenje medijskog sadržaja.

Kad je riječ o omiljenim formatima, rezultati upitnika pokazali su da mladi najviše vole multimedijalni sadržaj, prevashodno kraće tekstove s fotografijama i ilustracijama (oko 70%), kratka videa (67%), te slike s kratkim opisima (oko 50%).

Za razliku od online medija, tradicionalni bh. mediji nude malo specijaliziranih sadržaja za mlade. Ipak, više od polovine ispitanika nije zadovoljno sadržajem online medija u BiH (66%) kao ni sadržajem domaćih radijskih i televizijskih programa (66%). Teme, sadržaji i formati za koje mladi kažu da bi voljeli da su zastupljeniji kako u online medijima, tako na televiziji i radiju u BiH su priče o uspjesima mladih ljudi, pozitivne priče, razgovori sa mladima i predstavljanje njihovih stavova i mišljenja, te objektivni i kritički osvrt na političku situaciju u zemlji.

Premda su mediji dobar alat kako za obrazovanje i informiranje mladih, tako za podsticanje na učešće u javnom životu i donošenju odluka, omladinske politike u BiH još uvijek nisu prepoznale navedene medijske potencijale. Istraživanje je pokazalo da mediji i medijsko obrazovanje nisu dio omladinskih politika u BiH.

Ispitanici u fokus grupama i upitniku pokazali su određeni nivo znanja o medijima, ali i veoma negativne stavove o medijima, medijskom sadržaju i bh. publici. Mladi u fokus grupama izrazili su zainteresiranost za obuke iz medijske i informacijske pismenosti.

Polazeći od rezultata istraživanja, autori publikacije izradili su i odgovarajući set preporuka za medije i nastavnike.

Autori publikacije su Anida Sokol i Senad Alibegović. Publikacija je objavljena u okviru projekta “Mladi za bolje medije” koji finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih EU.

Kompletnu publikaciju možete pronaći ovdje.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH