neprimjeren sadržaj

Jednostavan pristup djece i mladih internetu, pored svih pogodnosti koje pruža može ih izložiti neprimjerenim sadržajima, pa tako i pornografskim, koji mogu nanijeti ogromnu štetu njihovom fizičkom i mentalnom zdravlju.  

Utjecaj pornografskih sadržaja na djecu i mlade

Svakodnevnim korištenjem interneta u svrhu obrazovanja, komunikacije i zabave djeca i mladi su u povećanom riziku od izloženosti pornografskim sadržajima, kojima mogu pristupiti svjesno, ali i potpuno slučajno. Dovoljno je da dijete pri pretraživanju ukuca pogrešnu web adresu u preglednik, otvori nepoznatu e-mail adresu, klikne na oglas, ili čak igra igricu i da dođe u doticaj sa pornografskim sadržajem. Danas se sve mlađa djeca susreću sa takvim sadržajima, o kojima se zbog srama rijetko razgovara, što ovu kompleksnu temu čini još problematičnijom.

Seksualna znatiželja je zdrava, normalna i neizbježan je dio odrastanja u skladu sa dobi djeteta. Međutim, jednostavan pristup online pornografiji izlaže djecu i mlade sadržajima koji mogu, ne samo iskriviti realnu sliku o seksu i seksualnosti, nego i stvoriti ovisnost o takvim vrstama sadržaja. UNICEF je zabrinut zbog ogromne količine pornografije dostupne na internetu, uključujući sve eksplicitniji i ekstremniji sadržaj koji je lako dostupan djeci svih dobi. Napori da se reguliše sadržaj i ograniči pristup djece pornografiji nisu išli ukorak sa tehnološkim pomacima koji su duboko izmijenili ambijent za konzumaciju pornografije.

Pornografski sadržaji utiču na psihički, fizički i društveni razvoj djeteta, a najčešći negativni učinci online pornografije su prikazani u nastavku.

• Prema različitim istraživanjima prosječna dob prve izloženosti pornografskim sadržajima je 11 godina i u ovom razdoblju dijete teško može razumijeti ovakav vid sadržaja, tj. predstaviti sebi da se ne radi o stvarnom svijetu, već o izmišljenim, tj. odglumljenim situacijama.
• Gledanje pornografskih sadržaja kod djece, posebno mlađe može izazvati osjećaj stida, krivice i srama, što ih sprječava da potraže pomoć.
• Pornografski sadržaji štete dječijem pogledu na seksualnost i partnerske odnose. Iskrivljavaju realnu sliku partnerskih i seksualnih odnosa, često prikazujući takav sadržaj na nasilan, rodno stereotipan i seksualno eksplicitan način. Time se povećava mogućnost budućeg visokorizičnog ponašanja djeteta i onemogućava njegova sposobnost za uspješnim, zdravim i održivim partnerskim i seksualnim odnosima.
• Pornografski sadržaji oblikuju negativne stavove o ženama i promovišu agresivno ponašanje prema njima. Ovakvi sadržaji mogu dječacima i mladićima nasilno i agresivno ponašanje prema ženama predstaviti kao normalno i postoji velika opasnost da će takvo ponašanje usvojiti i oponašati tokom svog života.
• Gledanjem pornografskih sadržaja dijete može imati nerealnu sliku o ljudskom tijelu i nerealna očekivanja od svog izgleda.
• Dijete može razviti ovisnost o pornografskim sadržajima, što sve njegove prijašnje aktivnosti u kojima je uživalo čini dosadnim i nezanimljivim.

Kako prepoznati ovisnost djeteta o pornografiji? Neki od znakova ovisnosti su:

• Povlačenje u sebe, izolacija od prijatelja i nekadašnjih aktivnosti.
• Promjene raspoloženja, najčešće nagle, ali i suptilne mogu ukazivati na ovisnost o pornografiji.
• Tajnovito ponašanje, ali često agresivno, pogotovo kada roditelj primjeti da gleda neprimjeren sadržaj.
• Brisanje istorije pretraživanja na internetu.
• Internet najčešće koristi kasno noću.
• Uređaj često nosi u kupaonicu i skriva upotrebu elektronike.
• Korištenje seksualno eksplicitnog jezika i crteža.
• Fizički iscrpljeno dijete koje stalno spava je vjerovatno depresivno, jer ga kontinuirano gledanje pornografije „tjera“ da takav sadržaj gleda iznova i iznova, što je začarani krug u kojem se osjeća zarobljeno i usamljeno i gubi svoj identitet i samopoštovanje.

Ukoliko dijete pokazuje neke od ovih znakova, vjerovatno je ovisno o pornografskim sadržajima i treba pomoć. Izloženost pornografiji nije bezazlena, niti beznačajna i može po djecu i mlade imati treumatske učinke koji dovode do velikog stresa, agresivnog i kompulzivnog seksualnog ponašanja, pa čak i do pokušaja samoubistva. Dijete najvjerovatnije zbog stida i srama neće potražiti pomoć, pa je na njegovom putu oporavka najvažnija uloga roditelja koji najprije trebaju priznati problem, ponuditi djetetu bezuvjetno povjerenje i ljubav i što je najvažnije, stalno razgovarati sa njim. U ovakvim slučajevima, neophodno je potražiti stručnu pomoć.

Više o ovoj temi kao i savjete psihologa stručnjaka prof. dr. Ivane Zečević i Saše Risojevića pogledajte u edukativnom video spotu koji je nastao u okviru projekta Regulatorne agencije za komunikacije „Zaštita djece na internetu u sistemima dozvola RAK-a“.

Iako pruža brojne pogodnosti, internet također može biti mjesto na kojem će djeca biti izložena štetnim i neprimjerenim sadržajima. Kako bismo mogli zaštititi djecu od takvih sadržaja, potrebno je da znamo koji sadržaji nisu primjereni djeci i šta se po tom pitanju može poduzeti.

Koji sadržaji na internetu se smatraju neprimjerenim?

Pije svega, neprimjerenim se smatra svaki sadržaj koji nije prilagođen uzrastu djeteta. Neprimjereni su, zatim, i svi sadržaji koji su netačni, koji dijete uznemiruju ili obmanjuju. To mogu biti sadržaji koji sadrže različite oblike pornografije ili nasilja, netačne i preuveličane informacije, sadržaji koji pozivaju na mržnju ili diskriminaciju bilo koje vrste, koji pozivaju na terorizam, samoubistvo, kockanje i klađenje na internetu. Tu također spadaju uvredljivi sadržaji kojima se mlada osoba prikazuje npr. u određenom seksualnom ili nekom drugom kontekstu što datu osobu sramoti, vrijeđa i sl.

Kako prepoznati da je dijete izloženo neprimjerenim sadržajima i šta učiniti ako jeste?

Roditelji su u zabludi ukoliko misle da su njihova djeca, boraveći pred ekranima, „sigurna i zaštićena“ od rizika koje nosi vanjski svijet. Stoga je veoma važno da roditelji steknu potrebna znanja i vještine o pravilnim načinima korištenja interneta, ali i o mogućim opasnostima kojima su djeca izložena u digitalnom prostoru. Dijete treba svakodnevno posmatrati i reagovati ukoliko se promijeni njegovo ponašanje i raspoloženje. Svakako je najbitnije razgovarati sa djecom i pokazati interes za njihove aktivnosti na internetu. Pri tome ih treba uputiti u to šta je to neprimjeren sadržaj i izgraditi povjerenje tako da djeca sama prepoznaju i skrenu pažnju ukoliko smatraju da su izložena takvim sadržajima. Jedan od načina je i pregled historije pretraživanja djeteta, premda djeca nerijetko znaju kako to da sakriju.

Djeca također objavljuju neprimjerene sadržaje

U želji da budu zapažena, djeca ponekad i sama postavljaju neprimjerene sadržaje na internet, uključujući i poruke koje često ne razumiju, ne vodeći računa o tome da će na taj način nekoga uvrijediti, povrijediti ili osramotiti.

Potrebno je sa djecom razgovarati o posljedicama koje snosi takvo ponašanje, o tome koliko takve objave mogu naštetiti drugoj osobi, stavljajući ih u zamišljene slične situacije uz pitanje kako bi se oni osjećali u datoj situaciji. Uz to, djecu treba upoznati sa činjenicom da svaka naša aktivnost na internetu ostavlja za sobom digitalne tragove koji se ne mogu ukloniti čak i ako se naknadno izbrišu sporna fotografija, komentar ili videozapis. Digitalni tragovi mogu da zagađuju javni prostor i decenijama nakon što su ostavljeni, baš kao i plastične vrećice.

Kako zaštititi djecu od neprimjerenih sadržaja na internetu?

• Djeci predočiti dobre i loše strane interneta, kao i to šta su neprimjereni sadržaji i kako se mogu od njih zaštititi.
• Nastojati sa djecom utvrditi pravila korištenja interneta npr. utvrditi (centralno) mjesto sa kojeg dijete pristupa internetu i količinu vremena za boravak na internetu. Imati na umu mogućnost blokiranja određenih sadržaja.
• Informirati se više o roditeljskim kontrolama i postavkama privatnosti.
• Upoznati se i koristiti se sistemima certifikacije za videosadržaje i igre, koji su kreirani u svrhu zaštite djece od neprimjerenih sadržaja.
• Savjetovati djecu da ne ostavljaju svoje i porodične (kontakt) podatke, kao i da ne dijele svoje fotografije.
• Upozoriti dijete da ne vrši plaćanje putem
• Upozoriti dijete da ne komunicira sa nepoznatim ljudima na mreži.

• Saznati šifre i korisničke informacije za uređaje i profile društvenih medija koje djeca koriste kako bi se mogli pobrinuti za online sigurnost i pratiti online profile i aktivnosti ukoliko bi došlo do potencijalnih problema.
• Ohrabriti dijete da se obrati roditeljima/starateljima i/ili prosvjetnim radnicima ukoliko se osjeti uplašeno, neprijatno ili povrijeđeno tokom boravka na internetu.

• Informirati se o tome gdje se mogu naći relevantne informacije o sigurnosti djece na internetu i dr.

Kako prijaviti neprimjerene sadržaje?

Web-stranice i društvene mreže uglavnom sadrže uputstvo o korištenju i sigurnosti i načine kako prijaviti neprimjerene sadržaje, ali pri tome imaju i uvjete korištenja sa kojima je potrebno upoznati se, kako bi određeni sadržaj bio uklonjen.

Ukoliko je dijete bilo izloženo određenim prijetnjama ili seksualnom i drugim oblicima uznemiravanja na mreži, ili je samo postavilo neprimjeren sadržaj na internet, potrebno je obratiti se policiji i nastojati sačuvati sporan sadržaj kao dokaz.

Roditelji/staratelji i/ili prosvjetni radnici najvažnija su i najrelevantnija zaštita kada je u pitanju izloženost djece neprimjerenim sadržajima na internetu. Izgradnja povjerenja sa djecom i određeni stepen kontrole umnogome mogu pomoći da djeca sigurno koriste internet.

Više savjeta za roditelje i druge koji provode vrijeme sa djecom možete naći u Smjernicama o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom, koje je pripremila multidisciplinarna grupa bosanskohercegovačkih stručnjaka za Mediacenatar Sarajevo i Regulatornu agenciju za komunikacije.