Samoregulacija medija počiva na dogovoru unutar medijske zajednice i na odgovornosti svakog medijskog profesionalca da moralno i dosljedno primjenjuje pravila profesije. Izostanak sankcija, koje mogu dovesti do autocenzure i gušenja medijskih sloboda, jedna je od prednosti samoregulacije u odnosu na regulaciju. U veoma kompleksnom društveno-političkom okruženju u kojem djeluju bosanskohercegovački mediji, samoregulacija još uvijek nije dovoljno razvijena.
Mediacentar Sarajevo objavio je 2023. godine izvještaj „Dobre osnove, ograničena primjena: Samoregulacija medija u Bosni i Hercegovini“, autorice Anide Sokol. Izvještaj mapira samoregulatorne mehanizme koji bi mogli rezultirati proizvodnjom profesionalnijeg i kvalitetnijeg medijskog sadržaja i predočava rezultate istraživanja iz 2023. godine o samoregulatornim kodeksima za medijske sadržaje i izvještavanje o njima.
Osim analize relevantnih kodeksa, cilj ovog istraživanja bio je sagledati u kojoj mjeri su kodeksi prilagođeni potrebama i izazovima bosanskohercegovačkih medija u digitalnom okruženju. U cilju prikupljanja podataka, obavljeni su intervjui sa predstavnicima regulatora, medija, samoregulatora i medijskih eksperata. Istraživanje se bavilo i time koliko regulatorna, samoregulatorna i profesionalna medijska tijela prate trendove i standarde Evropske unije, te u kojoj mjeri unapređuju medijsku i informacijsku pismenost u Bosni i Hercegovini. Takođe, izvještaj daje pregled kodeksa i rada regulatora i fact-checking platformi kao komplementarnih mehanizama samoregulaciji u BiH.
Izvještaj govori i o brojnim izazovima u samoregulaciji medija, posebno online medija i javnih servisa.
Naime, veliki broj online portala, čija su konkurencija veliki proizvođači medijskih sadržaja, u stalnoj su trci za pažnjom posjetilaca i čitalaca. Najveći problem u samoregulaciji ovih portala, kako navodi izvještaj, jeste postojanje anonimnih portala, koji ne navode imena odgovornih osoba i kontakte, ali i nizak nivo medijske i informacijske pismenosti građana, koji ne provjeravaju izvore informacija, niti poznaju novinarske standarde.
Programi javnih servisa (BHRT, FTV i RTRS) regulisani su Zakonom o javnom radio-televizijskom sistemu BiH, posebnim zakonima za svaki javni servis, ali i pravilima i obavezama Regulatorne agencije za komunikacije. Najveći izazov u implementaciji ovih propisa jeste nepostojanje tijela ili ombudsmena koji bi nadgledali njihovu primjenu.
Izvještaj konstatuje da u Bosni i Hercegovini, usprkos dobro uspostavljenom samoregulatornom okviru za štampane i online medije, samoregulacija još uvijek nije na visokom nivou. Ovakva situacija objašnjava se nedostatkom progresivne medijske politike i marketinškog tržišta, nepostojanjem mehanizama zaštite od političkog uticaja i niskim nivoom medijske i informacijske pismenosti građana.
Izvještaj prepoznaje sljedeće preduslove efikasne samoregulacije u Bosni i Hercegovini:
- stalno edukovanje o novinarskim standardima, kako medijskih profesionalaca, tako i publike;
- jača promocija samoregulatornih mehanizama;
- novi zakonski i regulatorni okviri;
- registar online portala;
- redovni monitorinzi medijskih sadržaja;
- razvijena svijesti o profesionalnoj odgovornosti unutar medijskih kuća i posljedicama koje neprofesionalni medijski sadržaji mogu ostaviti na društvo.
Izvještaj posebno ističe važnost uspostavljanja progresivne medijske politike i podsticaja za profesionalno novinarstvo, obezbijeđivanja transparentnosti medijskog vlasništva i algoritama društvenih mreža, kao i mehanizama zaštite rada medija.
Izvještaj takođe predlaže mogućnost uvođenja sistema koregulacije, u kom bi regulatorna tijela regulisala one segmente u kojima samoregulatorni mehanizmi nisu efikasni (zaštita privatnosti, zaštita od prikrivenog sadržaja, zaštita maloljetnika od potencijalno štetnih sadržaja i dr.).
Istraživanje je rađeno u sklopu regionalnog projekta “Naši mediji: Inicijativa civilnog društva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promovisanje dijaloga”, koji implementiraju partnerske organizacije SEENPM (South East European Network for Professionalization of Media), Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Savjet za štampu Kosova, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet uz finansijsku podršku Evropske unije.
Izvještaj možete potražiti ovdje. Izvještaj na engleskom jeziku dostupan je na ovom linku. Publikacije iz drugih zemalja Zapadnog Balkana i Turske potražite ovdje: SEENPM-a.
