Na Samitu budućnosti Ujedinjenih nacija, održanom u New Yorku 22. septembra 2024. godine, svjetski lideri usvojili su Pakt za budućnost, sveobuhvatan sporazum u čijem sastavu se nalazi i Globalni digitalni sporazum („Global Digital Compact“), koji predstavlja opći okvir za globalno upravljanje digitalnim tehnologijama i vještačkom inteligencijom.
Digitalne tehnologije sve ubrzanije mijenjaju naš svijet, pružajući velikom dijelu čovječanstva nebrojene razvojne prilike, ali i suočavajući nas s izazovima s kakvima se ranije nismo susretali. Globalni digitalni sporazum (GDS) nastao je upravo iz nastojanja da se čovječanstvo uvede u bezbjednu i održivu digitalnu budućnost, u kojoj će pozitivne strane novih tehnologija postati dostupne cijelom čovječanstvu i u kojoj će biti smanjeni rizici od zloupotrebe tehnologija. U tom smislu, GDS je zamišljen kao sveobuhvatan okvir međunarodne saradnje, zasnovan na poštovanju ljudskih prava i korištenju potencijala digitalnih tehnologija u svrhu ubrzanog postizanja ciljeva održivog razvoja.
Pravno uporište GDS-a čini Povelja Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo, uključujući Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i ciljeve iz Agende 2030. GDS također uzima u obzir vizije oblikovane na Svjetskom samitu o informacijskom društvu i prateće dokumente.
Osnovni princip na kojem počiva GDS jeste da se sva ljudska prava: građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna, kao i osnovne ljudske slobode, moraju poštovati, štititi i promovirati, kako u stvarnom, tako i u virtuelnom svijetu.
GDS podstiče multisektorsku saradnju između država, međunarodnih organizacija, privatnog sektora, nevladinih organizacija, akademske zajednice, tehnoloških kompanija i stručnjaka. Ključnu ulogu u koordinaciji i obezbjeđivanju resursa za sprovođenje ciljeva GDS-a ima Organizacija ujedinjenih nacija.
Koji su ključni ciljevi GDS-a?
Prevazilaženje digitalnog jaza i ubrzan rad na postizanju ciljeva održivog razvoja.
U okviru ovog cilja definiraju se modaliteti: i) omogućavanja pristupa internetu za sve ljude; ii) jačanja digitalne pismenosti, digitalnih vještina i kapaciteta; iii) dostupnosti javnih digitalnih dobara i infrastruktura kao što su softver otvorenog koda, otvoreni podaci, javno dostupni modeli vještačke inteligencije i sl.
Povećanje digitalne inkluzije i stvaranje preduslova da svi ostvaruju korist od digitalne ekonomije, uključujući marginalizirane grupe.
Ovaj cilj uključuje: i) pružanje tehničke pomoći zemljama u razvoju za sprovođenje digitalne transformacije; ii) razvijanje transparentnih zakonodavnih, regulatornih i političkih okvira digitalne transformacije i dijeljenje najbolje prakse; iii) obezbjeđivanje programa obuke za osnaživanje digitalnih vještina radne snage i poduzetnika, uključujući žene, mlade i marginalizirane grupe; iv) poboljšanje bezbjednosti digitalnih sistema i podataka kako bi se omogućilo bezbjedno poslovanje i transakcije u digitalnom okruženju; v) promoviranje inovacija i digitalnog poduzetništva.
Jačanje inkluzivnog, otvorenog i bezbjednog digitalnog prostora koji poštuje, štiti i promovira ljudska prava.
Ovaj cilj uključuje: i) nastojanja da razvoj i primjena nacionalnih zakonodavstava koja se tiču digitalnih tehnologija budu usklađeni s međunarodnim pravom, uključujući i međunarodno pravo o ljudskim pravima; ii) uspostavljanje pravnih mehanizama za zaštitu prava djece u digitalnom prostoru; iii) zabranu sprečavanja slobodnog protoka informacija i ideja osim u slučajevima definiranim odredbama međunarodnog prava.
Promoviranje odgovorne, pravične i interoperabilne upotrebe podataka.
Ovaj cilj podrazumijeva: i) razvijanje globalnih okvira za upravljanje podacima na način koji štiti privatnost i bezbjednost podataka; ii) razvijanje zajedničkih standarda za podatke koji omogućavaju interoperabilnost i smanjuju razlike u dostupnosti podataka između zemalja; iii) poboljšanje prikupljanja i analize podataka u cilju praćenja ciljeva održivog razvoja; iv) omogućavanje bezbjednih i povjerljivih međunarodnih tokova podataka, uz poštovanje pravnih i privatnih okvira; v) promoviranje interoperabilnosti nacionalnih, regionalnih i međunarodnih okvira upravljanja podacima.
Unapređenje međunarodnog upravljanja vještačkom inteligencijom.
Ovaj cilj uključuje: i) osnivanje međunarodnog naučnog panela za procjenu rizika i koristi od vještačke inteligencije; ii) jačanje kapaciteta zemalja u razvoju za korištenje tehnologija vještačke inteligencije; iii) promoviranje transparentnosti i ljudske kontrole u razvoju i implementaciji sistema vještačke inteligencije.
Koji su ključni principi GDS-a?
- Inkluzivnost: Sve države, uključujući zemlje u razvoju, i svi akteri pozvani su da učestvuju u oblikovanju globalne digitalne budućnosti.
- Razvojno orijentiran pristup s uporištem u Agendi 2030: Podsticanje saradnje koja koristi tehnologije u svrhu ubrzanog napretka, iskorijenjivanja siromaštva i odgovaranja na potrebe zemalja u razvoju.
- Održivi razvoj: Hvatanje u koštac s aktuelnom koncentracijom tehnoloških kapaciteta i tržišne moći, u svrhu pravične distribucije koristi od digitalne saradnje i smanjenja postojećih nejednakosti.
- Rodna ravnopravnost: Poseban fokus na osnaživanju žena i djevojaka i njihovo puno i ravnopravno uključivanje u digitalnu sferu.
- Ekološka održivost: Minimiziranje negativnih uticaja digitalnih tehnologija na okoliš.
- Digitalna pristupačnost za sve: Mogućnost pristupa digitalnim tehnologijama i uslugama po povoljnim cijenama kao preduslov za uključivanje svih ljudi u digitalni svijet, uz poštovanje jezičkih i kulturnih različitosti.
- Oslanjanje na interoperabilne digitalne sisteme koji međusobno komuniciraju i razmjenjuju informacije kao ključne katalizatore razvoja.
- Razvoj bezbjednih i pouzdanih tehnologija u službi čovjeka: Promoviranje odgovornog, pouzdanog i transparentnog pristupa u razvoju novih tehnologija i vještačke inteligencije, podređenog interesima čovjeka.
- Podsticanje kreativnosti i konkurencije kao pokretača digitalnog napretka za društva i kompanije svih veličina.
U kontekstu utvrđenih ciljeva i principa GDS definira konkretne obaveze i akcije koje se trebaju sprovesti do 2030. godine, među kojima su povezivanje svih ljudi na internet uz smanjenje troškova pristupa, povezivanje svih bolnica i škola na internet, povećanje digitalnih vještina kroz edukaciju i obuku, borba protiv digitalnog nasilja, posebno nad djecom i ženama, jačanje povjerenja u digitalne platforme kroz transparentnost i odgovornost itd. U tom smislu, GDS nije samo vizija nego i akcioni plan za svijet u kojem digitalne tehnologije služe čovječanstvu. Njegova uspješna realizacija počiva na kolektivnoj posvećenosti, inovativnosti i solidarnosti.
MEDICINSKI SAVJETNIK
