MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

vrijeme pred ekranom
Tag:

vrijeme pred ekranom

Platforme za dijeljenje videozapisa

YouTube alati za zaštitu zdravlja djece i mladih

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Više od 100 miliona mladih širom svijeta svakog mjeseca koristi YouTube, najpopularniju platformu za razmjenu videosadržaja. U Bosni i Hercegovini, gotovo sva djeca starija od 11 godina koriste YouTube, web-stranicu ili aplikaciju, 97% uzrasta 11‒14 i 99% uzrasta 15‒18, kao i 90% djece uzrasta 7‒10 godina, prema podacima iz istraživanja Medijske navike djece i stavovi roditelja.

Nastojeći da YouTube učine mjestom na kojem će djeca i mladi moći kvalitetno provoditi svoje vrijeme, a da pri tome njihova privatnost, bezbjednost, ali i mentalno i fizičko zdravlje ne budu ugroženi, YouTube je nedavno uveo nove alate koji se tiču zaštite zdravlja djece i mladih.

Ispitujući moguće uticaje online sadržaja na dobrobit mladih, tim stručnjaka okupljenih u YouTubeov Savjetodavni odbor za mlade i porodicu došao je do saznanja da su tinejdžeri skloniji od odraslih stvaranju loše slike o sebi ukoliko su često izloženi online sadržajima koji promoviraju idealne standarde.

Polazeći od tog saznanja, YouTube je identificirao kategorije sadržaja koje su bezopasne ukoliko se gledaju jedanput, ali mogu nanijeti štetu pojedinim tinejdžerima ukoliko su tim sadržajima izloženi više puta. U navedene kategorije sadržaja spadaju sadržaji koji:

  • upoređujufizičkekarakteristike, afirmirajućineketipove tjelesne građe višeoddrugih,
  • idealizirajuodređenu tjelesnu težinu ili stepen fizičkekondicije,
  • prikazujudruštvenuagresijuuoblikunekontaktnihborbiizastrašivanja.

S tim u vezi, YouTube je uveo zaštitne mjere kako bi spriječio algoritme da kontinuirano preporučuju mladima i djeci gledanje navedenih kategorija sadržaja. Ove zaštitne mjere trenutno se primjenjuju samo u SAD-u, a dogodine je u planu njihovo proširivanje i na druge zemlje.

Nadalje, YouTube je redizajnirao postojeće funkcije „Podsjetnik na pauzu“ i „Podsjetnik za odlazak na spavanje“ kako bi bile vidljivije i kako bi se češće pojavljivale. Ova funkcija odnedavno je dostupna svim YouTube korisnicima, ali samo na Android i Iphone mobilnim uređajima. Pogledajte kako da je uključite/isključite u svojim postavkama.

Saznajte koji još YouTube alati mogu doprinijeti zaštiti zdravlja djece i mladih:

Profil vremena gledanja pruža bolje razumijevanje vremena koje provodimo na YouTubeu. Ovaj profil uključuje prosječno vrijeme koje smo proveli gledajući YouTube videozapise danas, jučer i u posljednjih sedam dana, kao i čitav set alata namijenjen korisnicima koji žele kontrolirati svoje navike gledanja. Više informacija potražite ovdje.

Planirani pregled obavještenja omogućava nam da sva dnevna obavještenja koja primamo iz YouTube aplikacije spojimo u jedno zajedničko obavještenje. Potrebno je samo da definiramo vrijeme kad želimo primati pregled obavještenja i od tog trenutka dobijat ćemo jedno obavještenje dnevno. Uz ovu funkciju nastavljamo i dalje primati sva obavještenja, uključujući i ona uživo, obavještenja o otpremanju i komentarima. Jedino što možda nećemo moćividjeti jeste prijenos uživo dok se on ne završi. Ova funkcija može se isključiti/uključiti u postavkama uz sljedeće korake:

Isključivanje zvuka i vibracija obavještenja obezbjeđuje nam nečujno primanje obavještenja iz YouTube aplikacije na naš telefon tokom određenog vremenskog perioda svakog dana. Podrazumijevano podešavanje je takvo da se svi zvukovi i vibracije isključuju između 22 i 8 sati, ali u postavkama možemo omogućiti/isključiti ovu funkciju, kao i prilagoditi vrijeme početka i završetka.

Izvor: James Beser, Continued Support For Teen Wellbeing and Mental Health on Youtube

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekranaSlajder na početnoj strani

Kako mediji utiču na razvoj jezičkih kompetencija djece u ranom djetinjstvu?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Prema podacima iz istraživanja Regulatorne agencije za komunikacije i UNICEF-a, djeca uzrasta 0‒6 godina u Bosni i Hercegovini su u velikoj mjeri izložena svakodnevnom korištenju ekrana poput televizora i mobitela na kojima gledaju raznovrsne sadržaje na različitim jezicima, što utiče i na razvoj govora i rječnik koji djeca usvajaju. Premda je problem razvoja govora kod djece u porastu, pri čemu se i ekranizam nerijetko spominje kao jedan od mogućih uzroka, malo se priča o ovoj temi na osnovu raspoloživih naučnih podataka.

Nedavno objavljena studija pod nazivom Metaanaliza uticaja ekraniziranih medija na učenje i formiranje rječnika u ranom djetinjstvu upravo pokušava odgovoriti na ovo pitanje: kako mediji utiču na formiranje rječnika maternjeg jezika kod djece od 0 do 6 godina.

Prije svega, studija pojašnjava zašto je uopće važno voditi računa o razvoju rječnika kod djece, ističući kako brojna istraživanja pokazuju da stepen razvijenosti rječnika predodređuje kvalitet rezultata koje će dijete postizati tokom života: kako će usvojiti vještine čitanja i pisanja, da li će biti spremno za polazak u školu i kakav će uspjeh ostvarivati tokom školovanja.

Ova metaanaliza preispitala je 266 rezultata dobijenih iz 63 istraživanja provedena od 1988. do 2022. godine, koja su uključila ukupno 11 413 zdrave djece uzrasta od 0 do 6 godina. U uzorku su podjednako zastupljena djeca oba spola, u uslovima praćenja ekraniziranih medija bez posredovanja roditelja/staratelja. Pod pojmom „ekranizirani mediji“ ili „ekrani“ u kontekstu ove analize, misli se isključivo na četiri tipa medijskih sadržaja koje djeca ovog uzrasta najčešće koriste, a to su: televizijski ili videosadržaji, elektronske knjige, videoigre/aplikacije i videochat, bez obzira na tehnologiju putem koje su ovi sadržaji bili dostupni djeci. Pored analize efekata praćenja ekraniziranih medija u prirodnom okruženju, ovo istraživanje uključilo je i dječije izlaganje medijima u eksperimentalnim uslovima.

Cilj istraživanja bio je sticanje dodatnih uvida u uslove pod kojima ekrani mogu podstaknuti, to jest omesti razvoj rječnika maternjeg jezika kod djece od 0 do 6 godina. Istraživanje je došlo do sljedećih zaključaka:

Pozitivan odnos između vremena koje djeca provode pred ekranima i razvoja rječnika ustanovljen je gotovo isključivo u eksperimentalnim uslovima i to prvenstveno u slučajevima kada su djeca bila izložena sadržajima kreiranim od strane istraživača koji su ispitavali kako djeca usvajaju specifične riječi, a manje u slučajevima kada su djeca pratila sadržaje kreirane od strane profesionalnih medijskih radnika.

S druge strane, konstatirano je da medijski sadržaji koje djeca prate u prirodnim uslovima imaju negativan, odnosno neutralan uticaj na razvoj njihovog rječnika. Izuzetak predstavljaju obrazovni medijski sadržaji za koje je utvrđeno da blago pozitivno utiču na razvoj rječnika kod djece datog uzrasta i to u uslovima kada su djeca pratila medijske sadržaje bez prisustva roditelja/staratelja. Drugim riječima, izvjesno je da bi pozitivan uticaj obrazovnih medijskih sadržaja na razvoj rječnika kod djece bio još veći ukoliko bi djeca provodila vrijeme ispred ekrana u prisustvu roditelja/staratelja, budući da su brojna istraživanja potvrdila izuzetno pozitivan uticaj posredovanja/pomaganja odraslih djeci u interpretiranju medijskih sadržaja i učenju novih riječi putem ekrana.

Do sličnog rezultata došla je i studija koju su 2020. godine proveli Madigan i saradnici. Ova studija, koja je analizirala rezultate 42 istraživanja objavljena do 2019. godine, imala je za cilj da u neeksperimentalnim uslovima ispita kako vrijeme pred ekranima utiče na formiranje jezičkih kompetencija djece do 12 godina. Rezultati ove metaanalize konstatirali su blago negativan odnos između jezičkih vještina i vremena koje djeca provode pred ekranima, bez obzira na to da li je riječ o gledanju televizije ili korištenju drugih IK-uređaja kao što su računari, mobilni telefoni, konzole za videoigre. Međutim, jezičke vještine bile su u blažoj pozitivnoj korelaciji s praćenjem obrazovnih sadržaja, kao i vremenom koje je dijete provelo gledajući neki videosadržaj u društvu roditelja ili staratelja.

Do kojih je još zaključaka došla studija posvećena ispitivanju uticaja medijskih navika djece od 0 do 6 godina na učenje novih riječi i razvoj njihovog rječnika?

  • Nekoliko faktora ukazalo je na to da su oportunitetni troškovi (troškovi propuštene prilike) korištenja ekrana izraženiji kod djece do 3 godine. Premda urednički sadržaj kreiran za djecu u cilju podsticanja ranog neformalnog učenja može obezbijediti bogat lingvistički podstrek i raznovrsna verbalna okruženja, slabi su izgledi da će druga vrsta medijskih sadržaja, kreirana prvenstveno u svrhu zabave djece, uroditi plodom koji bi nadmašio oportunitetni trošak. Ovaj zaključak dobija još više na značaju uzmemo li u obzir to da djeca uzrasta 0‒3 godine u Bosni i Hercegovini najviše gledaju crtane filmove (87%), kao i činjenicu da obrazovnog programa namijenjenog najmlađima na TV-stanicama u BiH manjka. Navedeno u potpunosti odgovara preporukama francuskog medijskog regulatora (Arcom), koji od 2008. godine kontinuirano provodi kampanju u kojoj se roditeljima skreće pažnja na to da ne izlažu djecu ekranima prije navršene tri godine.
  • Interaktivni medijski sadržaji ostvaruju snažniji uticaj na razvoj rječnika kod djece od sadržaja koji nisu interaktivni.
  • Osporena je pretpostavka o oportunitetnim troškovima prema kojoj vrijeme pred ekranom negativno utiče na razvoj rječnika tako što ostavlja manje vremena za jezički bogate aktivnosti i društvenu interakciju. Drugim riječima, nije primijećeno da TV/video sadržaji koji nemaju obrazovni karakter negativno utiču na razvoj rječnika.
  • Potkrijepljeni su sve brojniji dokazi koji govore u prilog tezi da stepen i prirodu medijskog uticaja na učenje djece određuje ne toliko količina vremena koje djeca provode pred ekranima koliko vrsta sadržaja koje djeca konzumiraju putem ekrana.
  • U kontekstu metaanalize studija rađenih u eksperimentalnim uslovima utvrđeno je da elektronske knjige ostvaruju jači pozitivan uticaj na učenje novih riječi nego TV/video sadržaji i video-igre/aplikacije. Ovaj zaključak odgovara rezultatima metaanalize iz 2015. godine (Takacs et al.), koja je potvrdila pozitivan uticaj elektronskih knjiga na verbalno izražavanje i vještine interpretacije priča kod djece predškolskog i školskog uzrasta, koji prevazilazi čak i pozitivni uticaj štampanih knjiga, što se objašnjava njihovom interaktivnošću i edukativnim dizajnom koji stimulira rano opismenjavanje.
  • Utvrđeno je da ekranizirani mediji čak više utiču na formiranje ekspresivnog rječnika nego na formiranje receptivnog rječnika. Ovaj rezultat značajan je tim prije što su ranija istraživanja pokazala da je proces usvajanja ekspresivnog rječnika teži od usvajanja receptivnog rječnika. Jedno istraživanje iz 1997. godine pokazalo je kako interaktivne tehnike poput pozivanja djeteta da odgovori na postavljeno pitanje stimuliraju razvoj ekspresivnog rječnika.

Studija je objavljena 2023. godine u američkom naučnom časopisu Razvoj djeteta (Child development), koji uređuje Društvo za istraživanje dječijeg razvoja (Society for Research in Child Development).

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Medijske teme i dileme

Digitalno blagostanje/dobrobit za djecu i mlade

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Djeca i mladi ljudi odrastaju u online svijetu i veoma je važno da budu svjesni ogromnog utjecaja tehnologije i interneta na njihov fizički, mentalni i emocionalni život, da znaju kako da brinu o sebi i drugima kada borave na mreži i da svojim uravnoteženim digitalnim životom postignu digitalno blagostanje/dobrobit.  

Zašto je digitalno blagostanje/dobrobit važno za djecu i mlade? 

Djeca i mladi provode mnogo vremena pred ekranima koristeći različite tehnološke uređaje što može imati mnoge pozitivne, ali i negativne utjecaje na njihov život. Učenje, povezivanje sa prijateljima, dijeljenje iskustava su neke od mnogih prednosti interneta koje mogu poboljšati njihov život. Ali postoji i ona druga “tamnija strana” interneta koja donosi negativna iskustva, ugrožava njihovu sigurnost i često dovodi do niske razine razmišljanja o sebi, svom odnosu sa drugima i životu uopšte. Prekomjerna upotreba ekrana i provođenje previše vremena na društvenim mrežama često se vezuje za probleme mentalnog zdravlja mladih, koji se upoređuju sa često neralnim i iskrivljenim predstavljanjima drugih osoba i pri tome se osjećaju tjeskobno i neadekvatno u pogledu svog izgleda i načina života.

Količina vremena provedenog pred ekranima, ali i sadržaj koji djeca i mladi konzumiraju, za roditelje predstavljaju veliku brigu, ali oni često ne znaju na koji način pomoći djeci da shvate koliko je važno uravnotežiti njihov digitalni život sa onim koji se odvija izvan mreže, što je jedini put ka digitalnom blagostanju. Aktivnosti koje nisu vezane za tehnološke uređaje, kvalitetan odmor i san, igra i društveni odnosi “licem u lice” su temelj digitalnog blagostanja djece i mladih, tj. uravnoteženog korištenja tehnoloških uređaja uz kvalitetne sadržaje. Roditelji bi djeci u zavisnosti od njihovog uzrasta trebali pružiti podršku da razumiju da boravak na internetu (ne umanjujući njegove pozitivne strane) u njihovo slobodno vrijeme nije važniji od školskih obaveza, porodice, vanškolskih aktivnosti i hobija koji isključuju tehnologiju.

Bessi/Pixabay

Kako postići digitalno blagostanje/dobrobit djece i mladih? – savjeti roditeljima 

Razgovarajte sa svojom djecom

Organizujte razgovor o korištenju tehnoloških uređaja i interneta u vašoj porodici, njegovim dobrim i lošim stranama, sadržajima kojima djeca pristupaju online i sigurnosti na internetu. U razgovoru u zavisnosti od uzrasta djece postavite pitanja koja se tiču njihovih online navika:

  • Šta vole raditi na internetu i uz tehnološke uređaje?
  • Znaju li koliko vremena bi trebali provoditi uz različite ekrane?
  • Koje ih stvari čine sretnima, nesretnima, tužnima itd. kada koriste tehnologiju?
  • Osjete li da od toga imaju koristi i ako imaju, koje su to?
  • Znaju li razlučiti pozitivne od negativnih sadržaja na mreži?
  • Znaju li kako ostati sigurani online i kome trebaju prijaviti ukoliko je njihova sigurnost ugrožena?

Dajte primjer svojoj djeci

Ukoliko vi većinu svog slobodnog vremena provodite uz pametni telefon, laptop i druge tehnološke uređaje, dajete loš primjer svom djetetu. Stvorite u vašem domu okruženje koje nije fokusirano na njihovu pretjeranu upotrebu.

Roditeljska kontrola

Pronađite aplikacije koje će vašoj djeci stvoriti sigurno okruženje u kojem će razvijati dobre digitalne navike, a vama ponuditi opcije uz koje možete postaviti ograničenje vremena reprodukcije i dodijeliti pristup određenim aplikacijama i kontaktima. Jedna od takvih aplikacija je Samsung Kids.

Vrijeme odmora

Ukažite djeci na važnost odmora i sna za njihov rast i razvoj, što ometa upotreba digitalnih uređaja u noćnim satima.

Digitalni detoks

Kao i odraslima i djeci je potreban digitalni detoks. Pretvorite ga u porodični izazov i pokažite djeci da se mogu zabaviti i naučiti kreativne stvari bez korištenja digitalnih uređaja i unaprijed planirajte zajedničke aktivnosti:

  • Označite kućne zone bez tehnologije.
  • Vratite se hobijima i prirodi.
  • Osmislite porodične društvene igre.
  • Kuhajte zajedno.

Mikhail Nilov/Pexels

  • Zajednički se bavite sportom.
  • Potaknite djecu na kreativne aktivnosti (crtanje, muziciranje, pravljenje figurica, fotografisanje i dr.)
  • Gledajte filmove u kinu.
  • Uuputite djecu na analogne verzije knjiga, novina, stripova i dr.
  • Držite ekrane izvan dometa.
  • Dopustite djeci da predlažu ideje i aktivnosti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Medijske teme i dileme

Digitalno blagostanje/dobrobit

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

U vremenu u kojem je tehnologija postala svepristutna i neizostavna u svakodnevnom životu, teško je izbjeći digitalni stres koji utječe na sve segmente ljudskog života. Stoga je veoma važno sagledati kako korištenjem tehnologije možemo upravljati svojim digitalnim životom i učiniti ga bogatijim i ljepšim, tj. kako postići digitalno blagostanje/dobrobit.

Šta je digitalno blagostanje/dobrobit?

Pretjerano korištenje ekrana i tehnoloških uređaja koji su neizbježni u svakodnevnim aktivnostima može negativno utjecati na mentalno, fizičko i emocionalno zdravlje ljudi, što rezultira različitim medicinskim problemima i problemima u interakciji sa porodicom i prijateljima. S tim u vezi, često postavljano pitanje: „Koliko je previše?“, nema odgovora, jer zavisi od same osobe i samokontrole uključene u upravljanje ličnim digitalnim životom. Joint Information Systems Committee – JISC digitalno blagostanje/dobrobit definiše kao utjecaj tehnologija i digitalnih usluga na mentalno, fizičko i emocionalno zdravlje ljudi i složen koncept koji se može promatrati iz različitih perspektiva i u različitim konceptima i situacijama.

Prema individualnoj perspektivi, digitalno blagostanje predstavlja lični kontekst učenja i rada uz razumijevanje pozitivnih i potencijalno negativnih aspekata učešća u digitalnim aktivnostima i svjesnost načina upravljanja i  kontrole nad njima radi poboljšanja dobrobiti.

Društvena i organizacijska pespektiva uključuje pružaoce digitalnih sistema, usluga i sadržaja čija je odgovornost osigurati dobro upravljanje i podržavanje tih sistema i učiniti ih dostupnim i pravednim. Veoma je važno osnažiti i osposobiti korisnike na način koji podržava i/ili poboljšava njihovu dobrobit.

Kako postići digitalno blagostanje/dobrobit?

Da bi uspješno upravljali svojim digitalnim životom, najprije treba razviti svijest o svojim digitalnim navikama i postaviti sebi nekoliko pitanja:

  • Kako, koliko i na koji način koristite tehnološke uređaje?
  • Osjećate li da vam je tehnologija “zavladala” životom?
  • Osjećate li prezasićenost informacijama ili pritisak i stres zbog društvenih mreža ili poruka?
  • Da li često posežete za telefonom bez razloga i uznemireni ste kada ga zaboravite?
  • Imate li problema sa spavanjem?
  • Da li vas vaše digitalne navike ometaju u komunikaciji sa porodicom i prijateljima?
  • Da li ste zanemarili svoje interese i hobije?

Na vašem putu do digitalnog blagostanja trebate pronaći načine kako da to postignete, a neki od njih su:

Postavite granice i pratite svoju digitalnu aktivnost: Iako živimo u svijetu tehnologije okruženi različitim tehnološkim uređajima, postavite granice u vremenu u kojem koristite digitalne uređaje i pratite svoju digitalnu aktivnost. Većina pametnih telefona vam omogućava praćenje vaših aktivnosti kroz dnevna ograničenja za web stranice i aplikacije koje koristite. Da bi pronašli ravnotežu s tehnologijom koja vam odgovara, Google je svima omogućio alate potrebne za razvoj vlastitog osjećaja digitalne dobrobiti. Potražite i druge aplikacije uz pomoć kojih možete ograničiti korištenje svog uređaja.

Noću isključite zvukove za obavijesti i zatamnite svoj zaslon: Izaberite aplikacije uz pomoć kojih možete telefon staviti u noćni način rada i tako onemogućiti dobijanje poruka i obavijesti.

Uključite se u aktivnosti bez tehnoloških uređaja: Vratite se hobijima, uključite se u kreativne aktivnosti i što više boravite u prirodi i vježbajte.

Karolina Grabowska/ Pexels

Komunikacija u stvarnom vremenu neka vam bude prioritet: Pokušajte se „odmaći“ od svojih pametnih telefona i što više svog vremena komunicirajte sa ljudima bez tehnoloških uređaja. Šaljite što manje e-poruka i više razgovarajte sa ljudima.

Smanjite vrijeme koje provodite uz društvene mreže i društvene medije: Društvene mreže i društveni mediji igraju važnu ulogu u komunikaciji i informisanju, ali njihova prekomjerna upotreba može uzrokovati osjećaje potištenosti, depresije, usamljenosti i socijalne isključenosti. Komunikacija “licem u lice” je nezamijenjiva i potrebna u stvarnom životu.

Digitalna detoksikacija: Ukoliko želite da smanjite ili eliminišete vrijeme upotrebe digitalnih uređaja i društvenih mreža i na taj način poboljšate svoje mentalno zdravlje, potrebno je posvetiti se digitalnom detoksu. Donosimo vam nekoliko savjeta kako to možete učiniti:

  • Odredite vrijeme trajanja detoksikacije (vikend, 7 dana ili više);
  • Vratite kontrolu nad vašim digitalnim navikama:
  • Razbistrite vaš um i bolje koristite vaše vrijeme i mentalni prostor;
  • Zamijenite svoje digitalne navike nečim što ne uključuje tehnologiju;
  • Ako baš ne možete, zamijenite ih produktivnijim navikama (čitajte knjige online, pohađajte online kurseve i dr.)
  • Obavijestite ljude da se na neko vrijeme “povlačite” sa društvenih mreža.

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekrana

Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Djeca digitalnog doba rastu u kompleksnom medijskom okruženju u kojem sve više vremena provode pred raznim ekranima uz različite digitalne tehnologije, koje imaju veliki značaj u njihovim svakodnevnim aktivnostima. Pri tome je veoma važno istaći da kreiranje pozitivnih medijskih navika djece može značajno utjecati na njihov pravilan odgoj i razvoj. Intenzivna upotreba medija i IKT mogu imati kako pozitivan, tako i negativan utjecaj na psihički, fizički i moralni razvoj djece, u zavisnosti od vrste medijskih sadržaja kojima su djeca izložena, konteksta u kojem se oni prate/kreiraju kao i u zavisnosti od vremena koje djeca provode uz medije.

Kako bi pomogli roditeljima, ali i drugima koji brinu o djeci, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine i Mediacentar Sarajevo objavili su Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom. Smjernice su namijenjene prevashodno roditeljima/starateljima i drugima koji brinu o djeci, ali i nastavnicima, odgajateljima, pedagozima, psiholozima, psihoterapeutima i zdravstvenim radnicima kao podrška njihovim nastojanjima da osiguraju uživanje prava djeteta i razvoj zdravih medijskih navika djece.

Smjernice sumiraju pozitivne aspekte korištenja medija i medijskih sadržaja, ali i rizike i štete povezane sa upotrebom medija i IKT. Nude značajan izvor informacija svima koji su uključeni u procese fizičkog, psihičkog i moralnog razvoja djeteta, kako da na odgovarajući način, u svom segmentu djelovanja, pomognu djeci da steknu vještine i znanja medijske i informacijske pismenosti, koja su neophodna za njihov uspješan i stvaralački život u savremenom digitalnom dobu, i sadrže niz preporuka.

Preporuke roditeljima donose savjete roditeljima u kreiranju zdravih medijskih navika djece, informacije i uputstva o porodičnom korištenju medija, identificiranju eventualnih problema oko prekomjernog korištenja ekrana, tehničkim sredstvima zaštite, kao i ideje za zajedničke porodične aktivnosti pred ekranima. Roditelji bi trebali vlastitim primjerom učiti djecu dobrim medijskim navikama, provoditi sa njima vrijeme uz medije, razgovarati o korištenju ekrana i postaviti pravila, te brinuti o njihovoj digitalnoj reputaciji i sigurnosti.

Preporuke odgajateljima i nastavnicima donose različite modalitete uključivanja medijskog obrazovanja u obrazovni sistem, u cilju osposobljavanja djece za samostalno korištenje medija i razvijanje kritičkog stava prema medijskim sadržajima. Odgajatelji bi se trebali stručno obrazovati iz digitalnih vještina i medijskog odgoja, planirati aktivnosti u cilju razvijanja i unapređenja digitalnih vještina djece, raditi na prevenciji online nasilja i pomoći djeci da kroz kreiranje vlastitih medijskih sadržaja nauče više o značaju medijske i informacijske pismenosti.

Preporuke pedagozima donose preporuke stručnim službama škola kako približiti djeci medijsku i informacijsku pismenost i pomoći im da razviju vještine kritičkog mišljenja, te kreativnog i sigurnog korištenja digitalnih tehnologija. Pedagozi bi trebali organizirati stručna usavršavanja za nastavnike, na časovima razredne nastave obrađivati teme iz područja digitalnih vještina kroz medijski odgoj i organizirati sastanke, radionice i predavanja za učenike, roditelje i nastavnike sa ciljem zaštite prava i sigurnosti djece u digitalnom okruženju.

Preporuke psiholozima i psihoterapeutima ukazuju na teme i potencijalne probleme u vezi sa korištenjem medija i IKT o kojima je važno razgovarati sa djecom, adolescentima i njihovim roditeljima.

Preporuke zdravstvenim radnicima ističu važnu ulogu zdravstvenih radnika koji su pozvani da djeci, adolescentima i roditeljima ukazuju na moguće posljedice neadekvatnog korištenja medija i IKT po fizički, psihički i moralni razvoj djeteta/adolescenta.

Smjernice su rezultat saradnje stručnih službi RAK-a, Fondacije “Mediacentar“ i multidisciplinarnog tima stručnjaka iz BiH, koji čine autori: Lejla Kafedžić, Nada Grahovac, Ivana Zečević, Dragana Trninić, Ivana Sivrić, Slaven Krajina, Jovana Romčević Šukalo, Saša Risojević, Aida Džaferović, Lea Čengić i Sanja Dokić Mrša. Publikacija je nastala u sklopu projekata “Mediji za građane – građani za medije” i “Izgradnja otpornosti na dezinformacije: program obuke za porodice, nastavnike, novinare i širu javnost”.

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekrana

Djeca u svijetu ekrana

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

U tekstu koji slijedi saznajte koliko vremena djeca u BiH provode uz informacijsko-komunikacijske uređaje i medije.

Djeca u BiH odrastaju uz prisustvo različitih i brojnih medijskih uređaja koje u velikoj mjeri i koriste. Informacijsko-komunikacijski uređaji uz koje djeca provode najviše vremena jesu mobilni/pametni  telefon i televizija, pri čemu djeca uzrasta 0 do 10 godina dominantno koriste TV uređaje, dok starija djeca od 11 do 18 godina dominantno provode vrijeme uz mobilni/pametni telefon. Mobilni/pametni telefon za relativno kratko vrijeme nametnuo se kao nezaobilazan pratilac djetinjstva, to jest omiljena „igračka“ generacije zed, generacije koju još nazivaju i „digitalnim urođenicima“ budući da oni ne poznaju svijet prije pojave mobilne tehnologije. Uzevši u obzir vrijeme koje „zedsi“ provode pred ekranima, s pravom možemo reći da mediji, prevashodno mobilni/pametni telefon i televizija, imaju važan utjecaj na fizički, psihički i moralni razvoj djece i adolescenata.

Većina djece (83,5%) u tipičnoj sedmici u toku školske godine svakodnevno koristi mobilni/pametni telefon i njegova svakodnevna upotreba raste sa uzrastom djece – svakodnevno ga koristi 73% djece uzrasta 7-10 godina, 83% djece uzrasta 11-14 godina i 94% adolescenata. Starija djeca u BiH u principu svakodnevno budu na internetu (80% djece uzrasta 11-14 i 93% adolescenata, dok u uzrastu 7-10 godina taj procenat pada na 61%). Televiziju svakodnevno gleda 67% djece. Ova navika učestalija je kod mlađe djece, kod kojih većina (75%) svaki dan u toku tipične školske sedmice gleda neki televizijski sadržaj. Kod djece uzrasta 11-14 godina i adolescenata ona je nešto rjeđe zastupljena (61% uzrasta 11-14 i 67% adolescenata). Igranje igrica preostala je aktivnost koju svakodnevno provodi značajniji broj djece, četiri od deset njih – skoro polovina djece uzrasta 7-11 godina (46%) i značajno manje, ali još uvijek trećina adolescenata (35%). Pri tome, djeca su naviknuta da istovremeno obraćaju pažnju na više različitih ekrana, tako da nerijetko koriste više različitih uređaja paralelno, npr. razmjenjuju poruke sa prijateljima putem pametnog telefona dok igraju igrice na konzoli, gledaju televiziju ili koriste računar. S druge strane, veoma mali postotak djece svakodnevno provodi vrijeme uz knjige/slikovnice radio, novine/časopise, i DVD-jeve.

Podaci dobiveni od djece pokazuju da u toku uobičajenog radnog dana djeca u prosjeku uz mobilni/pametni telefon provedu dva i po sata. TV program gledaju u prosjeku sat i 24 minute, dok igrice igraju sat i 16 minuta. Znatno manje vremena provedu čitajući, slušajući radio ili gledajući DVD.

Anketa na koju su odgovarali roditelji djece od 0 do 18 godina u BiH pokazala je da prosječno ukupno vrijeme koje djeca provedu pred ekranom varira u zavisnosti od uzrasta djeteta i od toga da li je u pitanju tipičan školski/radni dan ili vikend. Naime, sa uzrastom djece raste i količina vremena koje ona provode pred ekranima. Nezavisno od uzrasta djeteta, sve aktivnosti koje podrazumijevaju boravak pred ekranom produžavaju se tokom vikenda. Prema anketi roditelja, ukupno prosječno vrijeme koje djeca provedu uz informacijsko-komunikacijske uređaje i medije na školski dan iznosi oko tri sata, dok vikendom ovo vrijeme raste do tri sata i 40 minuta. (Grafikon 1.).

Grafikon 1. Prosječno vrijeme (u minutama) koje djeca provedu pred ekranom na tipičan školski/radni dan i tipičan dan vikendom (ukupno i po dobnim kategorijama, N=1.783,N0-3=396, N4-6=388, N7-10=367, N11-14=352, N15-18=280, anketa roditelja)

Djeca najčešće gledaju TV program u periodu od 12 do 22 sata, uz izuzetak djece uzrasta 0-6 godina koja TV program najčešće gledaju u periodu od 8 do 12 sati. Mobilni/pametni telefon djeca, također, pretežno koriste u periodu od 12 do 22 sata, s tim što dominira period od 16 do 20 sati u kojem mobilni/pametni telefon koristi više od 40% djece uzrasta od 7 do 10 godina. Djeca od 0 do 7 godina pretežno koriste mobilni/pametni telefon od 12 do 20 sati.

(Tekst je napisan na osnovu podataka prikupljenih u okviru istraživanja pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u BiH u saradnji sa agencijom Custom Concept. Cjelokupan izvještaj možete pogledati na https://docs.rak.ba//articles/87d623c1-ae20-4b70-9c51-6df0f9fa074b.pdf)

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekranaSlajder na početnoj strani

Preporuke roditeljima – Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine i Mediacentar Sarajevo objavili su Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom, koje su namijenjene prevashodno roditeljima/starateljima i drugima koji brinu o djeci,  kao podrška njihovim nastojanjima da osiguraju razvoj zdravih medijskih navika djece.

Preporuke roditeljima donose informacije i savjete za korištenje medija i IKT u porodici, kreiranje zdravih medijskih navika djece, identificiranje problema u vezi s prekomjernim korištenjem ekrana, tehnička sredstva zaštite, kao i ideje za zajedničke porodične aktivnosti.

U cilju efikasnog posredovanja između djece i medija roditelji bi trebali:

Vlastitim primjerom učiti djecu o dobrim navikama korištenja ekrana

Roditelji su najznačajniji izvori i prenosioci informacija o medijima i moraju voditi računa o načinu na koji koriste IKT, svom ponašanju na mreži, a posebno koje podatke, fotografije i videozapise dijele sa drugima na mreži.

Provoditi vrijeme sa djecom uz medije

Roditelji trebaju pokazati interesovanje za sadržaje koje djeca gledaju/slušaju i razgovarati sa njima o tome i ukazati im na pozitivne i negativne strane tehnologije i medijskih sadržaja kojima pristupaju.

Donijeti pravila za korištenje medija i IKT u svom domu i voditi razgovore sa djecom o korištenju ekrana

Roditeljima se preporučuje da zajedno sa djecom razgovaraju o korištenju ekrana i donesu pravila (prostor, vrijeme, sadržaji koje djeca gledaju i dijele), koja će doprinijeti da se vrijeme pred ekranom izbalansira sa ostalim aktivnostima djeteta.

Smjernice donose i pregled preporuka u pogledu vremena koje djeca svakodnevno provode ispred ekrana kreiranih u šest zemalja svijeta, kako bi imali uvid u različit pristup i preporuke na ovu temu i donijeli ispravnu odluku o pravilima za korištenje ekrana za svoju porodicu.

Koristiti tehnička rješenja u funkciji kreiranja dobrih online navika djece

Roditeljska dužnost je da brinu o sigurnosti svoje djece na mreži i da ukoliko smatraju da je ta sigurnost narušena, uključe tehnička sredstva roditeljske kontrole. Smjernice predlažu tri aplikacije za roditeljsku kontrolu, koje su kreirane sa namjerom da roditeljima pomognu u njihovom posredovanju između djece i medija.

Učiti više o uslugama, sadržaju, tehnologiji i dobnim ograničenjima 

Roditelji bi se trebali upoznati sa mogućnostima koje pružaju digitalni uređaji da bi prilagodili usluge potrebama njihove djece, isprobati navedene opcije i koristiti ih zajedno sa djecom. Preporučuje se i korištenje lozinke za usluge i sadržaje kojima djeca ne bi trebala samostalno pristupati.

Brinuti o zaštiti internet ugleda djeteta, tj. digitalne reputacije djeteta

Roditelji bi trebali voditi računa da njihova djeca ne objavljuju na internetu svoje podatke, fotografije ili videozapise koji bi mogli narušiti njihovu sigurnost i reputaciju na mreži.

Obraćati pažnju na eventualne probleme povezane sa korištenjem ekrana

Roditelji su često zabrinuti oko toga da li njihova djeca provode previše vremena pred različitim ekranima. Smjernice donose nekoliko pitanja uz koja roditelji mogu provjeriti da li je njihova zabrinutost opravdana i upućuju kome se obratiti ukoliko roditelj procijeni da je neohodno potražiti savjet ili stručnu pomoć.

Ideje i prijedlozi za igru i provođenje vremena sa djecom

Korištenje ekrana često umanjuje prilike za ostvarivanje kvalitetnijeg odnosa unutar porodice, te kreiranja i realizacije kvalitetnijeg zajedničkog vremena. Smjernice donose primjere igara za podsticanje razvoja djeteta i nekoliko prijedloga zajedničkih aktivnosti roditelja i djece kroz koje se djeca odgajaju i obrazuju.

Smjernice su rezultat saradnje stručnih službi RAK-a, Fondacije “Mediacentar“ i multidisciplinarnog tima stručnjaka iz BiH, koji čine autori: Lejla Kafedžić, Nada Grahovac, Ivana Zečević, Dragana Trninić, Ivana Sivrić, Slaven Krajina, Jovana Romčević Šukalo, Saša Risojević, Aida Džaferović, Lea Čengić i Sanja Dokić Mrša. Publikacija je nastala u sklopu projekata “Mediji za građane – građani za medije” i “Izgradnja otpornosti na dezinformacije: program obuke za porodice, nastavnike, novinare i širu javnost”.

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Televizija i radio

Medijsko okruženje djece u BiH: Djeca i televizija

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

U tekstu koji slijedi saznat ćete u kojoj mjeri bh. domaćinstva raspolažu Smart i/ili standardnim TV uređajem, u kojoj mjeri ga djeca koriste te koji TV sadržaji najviše privlače dječiju pažnju. Navedeni podaci prikupljeni su u okviru istraživanja pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u BiH u saradnji sa agencijom Custom Concept. Cjelokupan izvještaj dostupan je na https://docs.rak.ba//articles/87d623c1-ae20-4b70-9c51-6df0f9fa074b.pdf.

U BiH djeca uzrasta 0-18 godina žive u kompleksnom informaciono-komunikacionom okruženju i okružena su brojnim uređajima. Govoreći o televiziji, podaci dobiveni od roditelja pokazuju da 73% bh. djece živi u domaćinstvu koje posjeduje Smart TV, dok 46% djece u kući ima standardni TV uređaj. Iz toga proizlazi da svako bh. domaćinstvo u kojem žive djeca raspolaže barem jednim televizorom. Osim TV uređaja, velika većina bh. domaćinstava posjeduje i pametni telefon (93%) te desktop ili laptop računar (76%). Smart TV češće posjeduju domaćinstva sa mlađom nego ona sa starijom djecom. U skladu s tim, među domaćinstvima koja imaju standardan TV uređaj više je onih koja imaju stariju djecu.

Televizor (Smart TV i/ili standardni TV uređaj) koristi 95% djece, što znači da televizor spada u „kućne“ uređaje koji u najvećoj mjeri stoje djeci na raspolaganju. Tako Smart TV koristi 63% djece, a standardni TV uređaj 32%, dakle, skoro sva djeca, uključujući i devet od deset (88%) djece uzrasta 0-3 godine. Djeca od 7 do 10 godina spadaju u dobnu kategoriju djece koja u najvećoj mjeri koriste TV uređaj budući da sva djeca ovog uzrasta gledaju televiziju. Smart TV najviše koriste djeca od 7 do 10 godina, dok standardni TV uređaj najviše koriste adolescenti (15 do 18 godina). (Tabela 2.)

Za razliku od pametnog telefona ili računara, Smart TV i standardni TV uređaj spadaju u uređaje koje djeca rijetko posjeduju kao vlastite, tim rjeđe što su mlađa.

Za gledanje/slušanje sadržaja, kao što su videoklipovi, televizijski programi ili filmovi i sl. kod kuće ili negdje drugdje, djeca svih uzrasta u najvećem procentu koriste pametni telefon (88%), Smart TV (62%) i kompjuter ili laptop (60,5%), dok se standardni televizor koristi u znatno manjoj mjeri (36%). Obje vrste televizora koriste djeca svih uzrasta podjednako. Pored toga, 16% djece koristi Smart TV i za pristup internetu. Na pitanje putem kojeg uređaja najčešće pristupaju internetu, svega 2% djece je odgovorilo da to čini putem Smart TV-a i to rjeđe što su starija. Smart TV kao uređaj putem kojeg njihova djeca najčešće borave online odabralo je oko 6% roditelja.

Gotovo svako drugo dijete tj. 48% djece uzrasta 0-10 godina na televiziji gleda isključivo ili uglavnom domaće programe. Preostalih 40% djece ovog uzrasta u podjednakoj mjeri gleda domaće i strane programe, dok svega 8% djece ovog uzrasta uglavnom gleda strane programe. Dok polovina bh. roditelja djece 0-10 godina nije zadovoljna količinom dječijeg programa na bh. televizijama, dotle oko 40% roditelja djece ovog uzrasta smatra da na bh. televizijama ima dovoljno dječijeg programa. Kad je riječ o ocjeni kvaliteta dječijeg programa koji se emitira na bh. televizijskim stanicama, oko polovine roditelja djece od 0 do 10 g. smatra da je on osrednji, oko 20% roditelja smatra da je on prilično loš, to jest prilično dobar, dok su vrlo rijetki roditelji koji ga ocjenjuju kao izrazito loš ili odličan. Roditelji iz domaćinstava nižeg ekonomskog statusa češće ističu da njihova djeca gledaju domaći TV program, te su u većoj mjeri zadovoljni njegovom količinom i kvalitetom nego roditelji iz domaćinstava koja imaju veća novčana primanja.

Televizija je izuzetno popularan medij među djecom. U Bosni i Hercegovini, sedam od deset djece svakodnevno gleda televiziju. Ova navika učestalija je kod mlađe djece, kod kojih većina (75%) svaki dan u toku tipične školske sedmice gleda neki televizijski sadržaj. Istovremeno, roditelji djece uzrasta 0-3 godine navode da dvije trećine njih (68%) svakodnevno gleda TV program. Podaci dobiveni od djece uzrasta 7-18 godina pokazuju da u toku uobičajenog radnog dana djeca TV program gledaju u prosjeku sat i 24 minute, dok vikendom ovo vrijeme raste do prosječnih sat i 40 minuta. Roditeljski podaci pokazuju da djeca uzrasta 0-3 godine prosječno u tipičnom školskom/radnom danu televiziju gledaju sat i 21 minutu, dok djeca uzrasta 4-6 godina televiziju gledaju sat i 44 minute.

TV platforme za usluge na zahtjev stiču sve veću popularnost među djecom, u prvom redu među adolescentima. Naime, 36% djece uzrasta 11-14 godina i 47% adolescenata gleda filmove ili druge videosadržaje na platformama za usluge na zahtjev kao što su Netflix, HBO Go, Moja TV videoteka, Home TV videoteka, Hayat TV i sl.

Na osnovu svih gore navedenih podataka mogli bismo zaključiti da djeca svih uzrasta, a naročito djeca do deset godina, predstavljaju izuzetno značajan segment televizijske publike. Imajući to u vidu, kao i činjenicu da veliki procenat djece pretežno ili uglavnom gleda domaći TV program, mogli bismo konstatirati da televizijske stanice u Bosni i Hercegovini imaju posebnu odgovornost da, u skladu sa svojim mogućnostima, proizvode više kvalitetnog programskog sadržaja namijenjenog djeci.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Medijsko okruženje i medijske navike djece uzrasta 0-3 godine u BiH

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

U tekstu koji slijedi saznat ćete kojim medijskim uređajima raspolažu bosanskohercegovačka domaćinstva u kojima žive djeca uzrasta 0 do 3 godine, koje od tih uređaja djeca ovog uzrasta koriste i u kojoj mjeri, borave li online i putem kojih uređaja ostvaruju pristup internetu, i kakve sadržaje (najviše) gledaju. Navedeni podaci prikupljeni su u okviru istraživanja pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u BiH u saradnji sa agencijom Custom Concept.

 

Medijski ekosistem domaćinstava u kojima žive najmlađi građani BiH, djeca od 0 do 3 godine, u najvećem postotku uključuje pametni telefon (92%), te Smart TV i desktop ili laptop računar (76%). Manje od polovine domaćinstava posjeduje standardni TV uređaj i radio, tablet posjeduje 38% domaćinstava, mobilni telefon (obični) i DVD uređaj posjeduje svako četvrto domaćinstvo, konzolu za igrice svako peto domaćinstvo, dok pametnim zvučnicima raspolaže mali postotak domaćinstava.

Kad je riječ o tome koje od tih uređaja djeca koriste, istraživanje je pokazalo da  velika većina djece uzrasta 0 do 3 godine (88%) koristi Smart TV ili standardni TV uređaj (podaci govore i to da Smart TV češće posjeduju domaćinstva sa mlađom djecom nego domaćinstva sa starijom djecom). Nakon televizora, djeca ovog uzrasta najčešće provode vrijeme uz pametni telefon. Gotovo svako drugo dijete (41%) koristi pametni telefon koji pripada nekom drugom članu domaćinstva. Zanimljivo je istaknuti da vlastiti pametni telefon posjeduje „svega“ 6% djece ove starosne kategorije, dok 3% posjeduje vlastiti tablet. Ostale medijske uređaje (kompjuter, tablet, radio itd.) djeca ovog uzrasta koriste u znatno manjoj mjeri.

Prema viđenju roditelja, svako drugo dijete uzrasta 0 do 3 godine nema pristup internetu. Govoreći o onima koji koriste internet, 64% njih to čini putem pametnog telefona, 21% putem Smart TV-a i 9% putem tableta.

Podaci dobiveni od roditelja pokazuju da djeca uzrasta 0-3 g. najviše gledaju crtane filmove (87%). Svako drugo dijete (48%) gleda dječiji program, dok svako četvrto dijete gleda igrane filmove i serije za djecu (27%). Pažnju 17% djece ovog uzrasta privlače muzički sadržaji i videa, dok jutjubere gleda 13% mališana. Kao omiljeni sadržaji najmlađih izdvojili su se u prvom redu crtani filmovi (69%), a potom muzika (15%).

Roditelji djece uzrasta 0-3 godine navode da sedam od deset djece – 68% svakodnevno gleda TV program, četvrtina – 26% svakodnevno koristi mobilni/pametni telefon, dok 14% djece ovog uzrasta svakodnevno ide na internet. Mali procenat (oko 6%) svakodnevno igra igrice i sluša radio, dok svega 5% djece ovog uzrasta svakodnevno čita knjige, slikovnice ili stripove. U skladu sa ovakvim medijskim navikama djece, ne iznenađuje što najviše vremena prosječno u tipičnom školskom danu mališani od 0-3 g. provedu gledajući TV program (sat i 21 minutu). Slijedi korištenje mobilnog/pametnog telefona (34 minute) i boravak online (20 minuta), dok vrijeme koje mališani svakodnevno provedu čitajući knjige/slikovnice iznosi svega 13 minuta. Vrijeme koje djeca ovog uzrasta provode uz TV program, mobilni/pametni telefon i internet vikendom blago se produžava, dok se vrijeme provedeno vikendom uz knjige/slikovnice blago skraćuje. Sve u svemu, prosječno vrijeme koje djeca uzrasta 0-3 g. provedu pred različitim ekranima na tipičan školski/radni dan iznosi sat i 43 minute, vikendom do dva sata.

Djeca uzrasta 0-3 g. TV program najčešće gledaju u periodu od 8 do 12 sati (45%), zatim u ranijem jutarnjem periodu od 6 do sati (22%), dok 28% mališana najčešće gleda TV program u intervalu između 12 i 20 sati.

Kada se radi o gledanju TV programa, više od polovine roditelja djece uzrasta 0-3 g. postavlja pravila o sadržajima koje djeca smiju gledati, koliko vremena smiju provesti gledajući TV program i u kojem vremenskom periodu. Svaki treći roditelj donosi pravila i o poštovanju klasifikacijskih oznaka 12+, 16+, 18+ te o tome s kim dijete smije gledati određeni sadržaj. Različiti aspekti gledanja TV-a od strane mališana (sadržaj TV programa, količina vremena provedenog u gledanju televizije, količina TV reklama koje dijete vidi, kao i njihov sadržaj) u principu malo zabrinjavaju roditelje.

Zastupljenost pravila o korištenju interneta najrjeđa je u ovoj uzrasnoj kategoriji. Naime, ukoliko djeca uzrasta 0-3 g. pristupaju internetu, roditelji koji postavljaju pravila vode računa o vrstama web-stranica ili aplikacija koje mogu koristiti, u kojem periodu dana, i koliko dugo mogu biti na internetu. Više od 72% roditelja izjasnilo se da sjedi pored djeteta i gleda ili pomaže djetetu dok je na internetu, odnosno da bude u blizini djeteta i redovno provjerava šta dijete radi dok boravi online.

Informacije i savjete o tome kako pomoći svom djetetu da bude sigurno prilikom korištenja medija svaki treći roditelj djece uzrasta 0-3 g. tražio je/dobio od članova porodice ili prijatelja, koji su se tako izdvojili kao dominantan izvor informacija i savjeta o tome kako pomoći svom djetetu da bude sigurno prilikom korištenja medija. Petina njih konsultovali su web-stranice ili aplikacije s informacijama o tome kako ostati siguran na internetu, a još je manji udio roditelja (14%) koji su ove informacije našli na TV-u, radiju, u novinama ili časopisima. Ipak, velika većina roditelja (84%) smatra da ima dovoljno znanja da donese odluke o korištenju medija od strane njihovog djeteta/djece.

Uzevši u obzir da korištenje više različitih medijskih uređaja predstavlja svakodnevnu praksu djece uzrasta 0-3 godine, koja okupira nemali dio njihovog vremena, nameće se neophodnost da roditelji/staratelji i predškolske ustanove, uz podršku svih drugih aktera u državi, koji su na bilo koji način posvećeni medijskom obrazovanju, već u ovom uzrastu mališanima počnu prenositi odgovarajuća znanja i vještine iz domena medijske pismenosti.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Djeca i pametni telefoni

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

U tekstu koji slijedi saznat ćete u kojoj mjeri bh. domaćinstva raspolažu pametnim mobitelom, u kolikom procentu djeca raspolažu vlastitim pametnim telefonom, u kojoj mjeri ga koriste za pristupanje internetu, te kojim sadržajima najčešće pristupaju putem pametnog telefona.

U ne tako davna vremena, lutka i lopta bili su metafora za djetinjstvo. Premda su oboje ostali vjerni pratioci djetinjstva, pametni/mobilni telefoni sve više osvajaju pažnju i srca djece.

Istraživanja pokazuju da dobar dio djece smatra da im boravak online zamjenjuje druženje, igranje i izlazak vani. I dok su roditelji nekih starijih generacija koje pripadaju XX v. doživljavali kao problem to što su im djeca stalno napolju, roditelji današnjih naraštaja doživljavaju kao problem to što im djeca previše vremena borave online. Istraživanje pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. proveli Regulatorna agencija za komunikacije i UNICEF u BiH dalo nam je jasan uvid u to koliko su pametni telefoni djeci važni, u koje svrhe ga koriste i koliko vremena provode uz njih.

Po svoj prilici, pametni mobitel predstavlja gotovo nezaobilazan medijski uređaj u svakoj bosanskohercegovačkoj porodici. Podaci dobijeni od roditelja pokazali su da gotovo sva djeca žive u domaćinstvima koja posjeduju pametni telefon (93%).

Kad je riječ o bh. domaćinstvima, vlastiti pametni telefon posjeduje 37% djece, tim češće što su starija: 6% najmlađe djece, 9% djece uzrasta 4 do 6 godina, 44% djece od 7 do 10 godina, 66% djece od 11 do 14 godina, te 71% djece od 15 do 18 godina. Sa porastom procenta posjedovanja vlastitog pametnog telefona opada procenat korištenja „kućnog“ pametnog telefona od strane djece. Naime, pametni telefon koji ne pripada djeci, nego nekom drugom članu domaćinstva, tzv. „kućni“ pametni telefon, koristi 41% djece uzrasta od 0 do 3 godine, 62% djece uzrasta od 4 do 6 godina, ali 21% djece uzrasta od 15 do 18 godina.

Podaci dobijeni anketiranjem djece uzrasta 7-18 godina pokazuju da, za gledanje/slušanje sadržaja, kao što su videoklipovi, televizijski programi ili filmovi i sl. kod kuće ili negdje drugdje, djeca svih uzrasta u najvećem procentu koriste upravo pametni telefon. Njegovo korištenje u ove svrhe raste sa porastom starosti djeteta, mada ga i u dobnoj grupi 7-10 godina koristi osam od deset djece, a u starijim uzrastima devet od deset njih. Kad je riječ o mlađoj djeci, podaci dobijeni od roditelja pokazuju da svako drugo dijete, tj. 49% djece uzrasta 0 do 3 godine nema pristup internetu. Govoreći o djeci ovog uzrasta koja pristupaju internetu, njih 64% to čini putem pametnog telefona. Kad je riječ o djeci uzrasta 4 do 6 godina, dvoje od desetero njih tj. 18% nema pristup internetu. Oni koji budu online, za te svrhe koriste pametni telefon u 63% slučajeva.

Djeca uzrasta 7-18 godina za pristup internetu koriste različite uređaje. Ubjedljivo najviše njih (93%), uz ostale uređaje, u ovu svrhu upotrebljava pametne telefone. U uzrastu 7-10 godina devetero od desetero (87%) djece koristi pametni mobitel da bi bilo online, što čine i skoro sva djeca starijeg uzrasta (95% djece uzrasta 11-14 i 97% uzrasta 15-18). Sve u svemu, pametni telefon predstavlja uređaj koji djeca uzrasta 7-10 g. (81%) najčešće koriste da bi bila online.

Omiljeni sadržaji koje djeca prate putem pametnog telefona su jutjuberi, crtani filmovi, muzički sadržaji/videa, igrice, smiješna videa i videa o stvarima koje zanimaju djecu. Uz to, devet od deset (85%) djece uzrasta od 7 do 18 godina koristi barem jednu društvenu mrežu i/ili stranicu i/ili aplikaciju za razmjenu poruka i njihova upotreba raste sa uzrastom. Društvene mreže koje najviše privlače djecu jesu Instagram, Viber, Youtube, Facebook, WhatsApp, Tik Tok i Snapchat.

Kad je riječ o vremenu koje djeca provedu koristeći pametni/mobilni telefon, podaci dobijeni od djece uzrasta 7-18 g. pokazuju da u toku uobičajenog radnog dana djeca u prosjeku provedu dva i po sata uz pametni/mobilni telefon, tim više što su starija. Prosječno vrijeme koje djeca ovog uzrasta vikendom provedu uz pametni/mobilni telefon iznosi 2 sata i 50 minuta, tim više što su starija.

Imajući u vidu gore navedene rezultate istraživanja, koji nedvosmisleno otkrivaju kakvu ulogu i koliki značaj tehnologija mobilnih/pametnih telefona ima u životima djece i mladih, postaje jasno u kojoj mjeri je važno da roditelji, škola, mediji, vladine i nevladine organizacije pravovremeno prenesu djeci konkretne smjernice o tome kako da što bolje iskoriste sve prednosti i nevjerovatne mogućnosti koje ova tehnologija pruža, a da pri tome izbjegnu rizike i štete koje ona sobom bespogovorno nosi.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH