U 2023. godini, čak 60 posto svjetske populacije ili 4.75 milijardi ljudi koristilo je društvene mreže, platforme za istraživanje ili informiranje. „Platforme društvenih mreža postale su alat za zagovaranje jednakosti i slobode, ali se sve češće koriste i za širenje mržnje, dezinformacija i teorija zavjere, za pozive na nasilje ili netrpeljivost“, navodi se u najnovijim Smjenicama za upravljanje digitalnim platformama koje je izdao UNESCO.
Upravo zbog naprijed navedenog, Smjernice su izdate s ciljem unapređenja zaštite slobode izražavanja i poboljšanja pristupa informacijama na internetu, te da bi omogućile okruženje u kojem su sloboda izražavanja i pristup informacijama srž regulatornih procesa digitalnih platformi.
U Smjernicama su navedene obaveze, odgovornosti i uloge koje su namijenjene državama, digitalnim platformama, vladinim i nevladinim organizacijama, te predstavnicima civilnog društva, medija, akademskih zajednica i drugih.
Zbog navedenog, one mogu biti korisne regulatornim i drugim upravljačkim tijelima koja se bave provođenjem politika, kodeksa ili propisa, kao i medijima koji moćne aktere mogu pozivati na odgovornost.
Sama publikacija podijeljena je na nekoliko glavnih principa, među kojima su ti da platforme moraju poštovati i pratiti ljudska prava, pridržavati se međunarodnih standarda za zaštitu ljudskih prava, biti transparentne, učiniti dostupnim informacije i alate korisnicima, te biti odgovorne nadležnim tijelima.
UNESCO-ove Smjernice mogu biti korisne posebno medijskim kućama i institucijama koje su odgovorne za njihov nadzor, jer imaju važnu ulogu u promoviranju slobode izražavanja, pristupa informacijama i drugim ljudskim pravima. UNESCO smatra da je u regulatorne procese potrebno uključiti medije, jer konstruktivan odnos između digitalnih platformi i vjerodostojnih izvora vijesti može poboljšati ulogu digitalnih platformi u pružanju informacija u javnom interesu.
U Smjernicama se navodi i da bi upravljački sistemi trebali podsticati dijalog s medijima, uključujući ulaganja u nezavisne medije i jačanje njihove održivosti. Navodi se da kritičko mišljenje o informacijama na internetu omogućava veća medijska i informacijska pismenost kojoj bi trebalo dati posebnu pažnju.
U poglavlju Smjernica o medijskoj i informacijskoj pismenosti navodi se da se radi o veoma važnom segmentu koji pokriva širok spektar vještina koje korisnicima omogućavaju da kritički razmišljaju o informacijama s kojima komuniciraju na mreži. Smatra se da medijsku i informacijsku pismenost treba posebno rješavati kroz upravljačke sisteme da bi se obezbijedilo da svi učesnici, uključujući digitalne platforme, efikasno učestvuju u igri.
Smjernice navode da će se medijska i informacijska pismenost najefikasnije postići kada sve zainteresirane strane unutar sistema upravljanja dijele zajedničku viziju i rade zajedno da se to postigne kroz dijeljenje znanja i resursa.
U skladu s navedenim, veća medijska i informacijska pismenost na digitalnim platformama mogla bi se postići kada bi se poboljšali programi iz ove oblasti i kada bi oni bili dostupniji građanima kroz medijske i informacijske platforme koje koriste. Ovi programi bi se, prema Smjernicama, trebali provoditi u školama, univerzitetima, istraživačkim institucijama, bibliotekama, muzejima, medijskim i izdavačkim kućama i drugim institucijama. Oni bi trebali promovirati kulturnu raznolikost, rodnu ravnopravnost, osnaživanje žena i drugih ranjivih kategorija.
Skreće se pažnja vladinim tijelima da bi trebala razmotriti promociju medijske i informacijske pismenosti, uključujući vještine sigurnosti na mreži, posebno kod ugroženih grupa građana.
UNESCO u Smjernicama naglašava da bi vlade trebale širiti informacije i provoditi podizanje svijesti kroz kampanje o pravima djeteta u digitalnom okruženju, uključujući i njihova prava na slobodu izražavanja, a fokusirajući se posebno na one čiji postupci imaju direktan ili indirektan uticaj na djecu. Vladina tijela također bi trebala olakšati i edukaciju djece i roditelja, ali i šire javnosti kroz programe koji govore o mogućnostima i rizicima digitalnih proizvoda i usluga.
Naglašava se i da bi digitalne platforme trebale dodijeliti adekvatne resurse za poboljšanje medijske i informacijske pismenosti svih korisnika, uključujući digitalnu pismenost o platformi vlastitih proizvoda i usluga, kao i relevantnih procesa. U sklopu ovoga, platforme bi trebale obučiti timove ljudi koji bi radili na promociji medijske i informacijske pismenosti.
Na kraju se navodi da vlade i digitalne platforme trebaju sarađivati i obezbijediti okruženje u kojem bi korisnici razumjeli svoja prava na mreži i van mreže, a ujedno uživali prava na slobodu izražavanja i pristup informacijama.
Izdate Smjernice su trenutno dostupne ovdje na engleskom, francuskom, španskom, arapskom i ruskom jeziku
