Novost

Utjecaj televizijskih sadržaja na djecu – Smjernice za klasifikaciju televizijskih sadržaja

Print Friendly, PDF & Email

Televizija kao medij i televizijski sadržaji višestruko utječu na spoznajni, emocionalni, intelektualni i socijalni razvoj djeteta i veoma je važno programske sadržaje prilagoditi uzrastu djeteta, a potencijalno štetne sadržaje označiti kao takve.

U cilju prevencije potencijalnih negativnih posljedica utjecaja medija na razvoj djeteta, Regulatorna agencija za komunikacije u saradnji sa UNICEF-om je 2010. godine inicirala izradu dokumenta Utjecaj televizijskih sadržaja na djecu – Smjernice za klasifikaciju televizijskih sadržaja, koji je izradila psihologinja stručnjakinja za razvoj djeteta dr. Ivana Zečević. Smjernice su namijenjene kao pomoć zaposlenima u televizijskim stanicama i onima koji proizvode televizijske sadržaje, ali i roditeljima koji se putem njih mogu educirati o potencijalno štetnim sadržajima po njihovo dijete i mogućim mjerama zaštite od takve vrste sadržaja.

Televizija kao jedan od prvih izvora informacija u životu djeteta pomoću kojih oblikuje svoja saznanja o svijetu oko sebe, na različite načine utječe na živote pojedinca i razlikuje se u zavisnosti od spola, društvene pripadnosti, obrazovanja i naravno porodice kao najznačajnijeg faktora. U tom procesu veoma je važno procijeniti koji su to neprimjereni sadržaji koji mogu negativno utjecati na psihički, fizički i mentalni razvoj djeteta. Smjernice donose prikaz stadija u razvoju djeteta od rođenja do odrasle dobi, koje obuhvataju specifičnosti za svaki stadij, a odnose se, kako na spoznajne sposobnosti i kritičko vrednovanje i prihvatanje informacija, tako i na saznajne i moralne karakteristike po uzrastima.

Autorica se posebno bavi pitanjem kako i zašto gledamo televiziju u smislu realnog ili nerealnog konteksta gledanja televizije, tj. koliko je dijete svjesno realnosti prikazanog sadržaja u odnosu na svakodnevni život. Stepen utjecaja televizije zavisi od pažnje i razumijevanja sa kojima dijete gleda televiziju i s tim u vezi mnogih faktora koji ih po tom pitanju međusobno razdvajaju, od čega uzrast djeteta najviše.

Kao negativne posljedice pretjerane izloženosti nasilnim medijskim sadržajima navode se problemi u ponašanju i spavanju, lošiji školski uspjeh, pomanjkanje pažnje, te površan odnos sa roditeljima. Prikazane su i vrste nasilnih oblika ponašanja, načini kako se prikazuju u medijima i kako utječu na ponašanje djeteta, u zavisnosti od njegovog uzrasta.

Predstavljeni su pozitivni i negativni aspekti medija, posebno televizije, i prikazane tabele kategorizacije TV sadržaja po uzrastima u kojima su navedeni: opis scene/oblika nasilja, uzrasna kategorija (+12; +14; +16 i +18) i objašnjenje kategorisanja koje se odnosi na nasilje, konzumiranje alkohola i narkotičkih sredstava i prikazivanje seksualnosti.

Smjernice su dostupne OVDJE.