Otkako je krajem 2022. godine kompanija Open AI omogućila široj javnosti korištenje Chat GPT-ja različiti alati generativne vještačke inteligencije (VI) počeli su sve intenzivnije da se primjenjuju u različitim sferama privatnog i poslovnog života. Nema sumnje da će kroz svega par godina alati generativne VI postati nova tehnološka paradigma glavnog toka utičući samim tim i na tržište rada budućnosti. Kako će nova vodeća paradigma globalno uticati na obrazovni sistem i kako država i nastavnici mogu pripremati učenike i studente za poslove budućnosti?
Predviđanja ukazuju da će vještačka inteligencija i veliki podaci zauzeti prvo mjesto na Top 10 listi osnovnih vještina koje će biti tražene na tržištu rada do 2030. godine. Prema Izvještaju o poslovima budućnosti (Future of Jobs Report) Svjetskog ekonomskog foruma iz januara 2025. tri najbrže rastuće tehničke vještine su: vještačka inteligencija i veliki podaci, mreže i sajber sigurnost i tehnološka pismenost. U narednih pet godina, predviđa se otvaranje 170 miliona novih radnih mjesta, dok će 92 miliona poslova nestati. To predstavlja strukturnu promjenu na tržištu rada od 22% u odnosu na 1,2 milijarde formalnih radnih mjesta obuhvaćenih analizom, odnosno neto povećanje zaposlenosti od 7% ili 78 miliona novih radnih mjesta.
Među glavnim pokretačima koji će oblikovati i transformisati globalno tržište rada do 2030. godine Izvještaj izdvaja:
- Tehnološke promjene
- Geoekonomsku fragmentaciju
- Ekonomsku neizvjenost
- Demografske promjene
- Zelenu tranziciju
Koncept prilagodljivog učenja
Prilagodljivo učenje s vještačkom inteligencijom (AI – adaptive learning) predstavlja budućnost sistema formalnog obrazovanja na globalnom nivou. U pitanju je oblik obrazovanja u kojem se nastavni sadržaj, tempo i način poučavanja automatski prilagođavaju svakom učeniku uz pomoć algoritama VI, na osnovu analize učeničkih odgovora, sposobnosti, napretka i potreba. Drugim riječima, po srijedi je „personalizirano“ učenje vođeno podacima“ u kom sistem uči o učeniku i zatim prilagođava učenje učeniku. Koncept prilagodljivog učenja redefiniše ulogu kako učenika, tako i učitelja i nastavnih sadržaja. Učenička uloga u okviru ovog koncepta je aktivna, a ne pasivna. Sistem VI uči o učeniku – njegovom tempu, stilu i potrebama, a učeničke interakcije se prate i analiziraju. Učitelj/učiteljica prestaje biti prevashodno „predavač“ nego postaje mentor u učenju. Učitelji/ učiteljice dobijaju analitičke izvještaje i koriste ih kako bi poboljšali proces učenja, radeći ujedno na motivaciji, empatiji i socijalnoj interakciji učenika. Umjesto da budu statični i fiksni, nastavni sadržaji postaju modularni i dinamični, budući da VI sistem prilagođava materijale potrebama učenika.
Novi obrazovni model polako počinje da se testira i primjenjuje u razvijenijim zemljama svijeta. U Kini je, na primjer, prilagodljivo učenje prepoznato kao prioritet kineske obrazovne politike. Squirrel AI Learning jedna je od prvih kineskih platformi za prilagodljivo učenje. Dosada su razvijeni nastavni materijali za matematiku, engleski jezik, fiziku, kineski jezik i hemiju za osnovne škole. Ova platforma trenutno broji više od 144 miliona korisnika.
Bosna i Hercegovina u ovom pogledu zaostaje za svijetom i regionom. Pozitivni pomaci i te kako su mogući ukoliko država bude:
- Intenzivno ulagala u istraživanje i razvoj VI
- Sarađivala sa univerzitetima i istraživačkim institucijama
- Razvijala obrazovni sistem s ciljem unapređenja vještina radne snage kako bi bila prilagođena promjenama vođenim VI.
Smjernice za korištenje generativne AI u nastavi
Jedan od primjera pozitivne prakse u Bosni i Hercegovini na polju primjene VI u obrazovanju jeste praksa docenta Borislava Vukojevića, višeg asistenta na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci koji uči svoje studente kako da odgovorno i efikasno koriste alate VI, uz puno razumijevanje njihovih mogućnosti i ograničenja. U te svrhe, doc. Vukojević izradio je dokument pod nazivom „Upute za korištenje generativne AI na predmetima“ u kojem iznosi „filozofiju“ i „zlatno pravilo“ korištenja VI, „principe odgovorne upotrebe“, „praktične savjete za maksimalnu efikasnost“, upozorenja „kada ne koristiti AI“, kao i spisak „preporučenih VI alata“. Na kraju ove Upute, Vukojević napominje kako se lista alata neprestano širi i poziva studente da prate razvoj i budu otvoreni za nove mogućnosti.
„Upute za korištenje generativne AI na predmetima“ doc. Vukojevića dostupne su ovdje.
Za pisanje ovog teksta korišteni su materijali predstavljeni u okviru Državne EPALE konferencije „Umovi iznad vještačke inteligencije“ održane 29. oktobra 2025. u Banjaluci u okviru projektnog ciklusa EPALE 2025-2026, u organizaciji Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i Državnog tima za podršku (NSS) EPALE Bosna i Hercegovina.
