MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

djeca
Tag:

djeca

Zaštita privatnosti

Kampanja MUP-a RS #Obuci dijete offline da ga ne bi skidali online

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Društvene mreže obiluju fotografijama i video-snimcima djece koje objavljuju roditelji, članovi uže porodice, prijatelji i drugi. Ova praksa inspirisana je, između ostalog, potrebom za sakupljanjem uspomena i dijeljenjem lijepih životnih iskustava. Među mnogim potencijalno negativnim efektima dijeljenja fotografija i video-snimaka djece na internetu (sharenting) jedan od najopasnijih svakako je zloupotreba fotografija i video-materijala nage djece od strane izvršilaca krivičnih djela seksualne ekploatacije i zlostavljanja djece.

Budući da je ljeto doba godine kada se fotografije i video-snimci nage ili polunage djece objavljuju u većem obimu, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) pokrenulo je 1. jula kampanju #Obuci dijete offline da ga ne bi skidali online sa ciljem zaštite privatnosti djece i ukazivanja na opasnosti ovakve prakse.

MUP RS napominje da se prema Krivičnom zakoniku Republike Srpske, djetetom smatra svaka osoba ispod 18 godina te da svako posjedovanje, dijeljenje, kreiranje, pregledanje i slične radnje sa takvom fotografijom predstavljaju krivično djelo.

“Sharenting” – izazov savremenog roditeljstva

Na svojoj stranici MUP RS – Jedinica za visokotehnološki kriminalitet donosi praktične savjete građanima kad je riječ o fotografisanju/snimanju nage ili polunage djece, posjedovanju i dijeljenju ovakvih sadržaja:

Kako ispravno postupiti?

  • Ne fotografisati djecu bez odjeće.
  • Svaki boravak djeteta na javnom mjestu učiniti bezbjednim (obući djecu u prikladnu odjeću za boravak na plaži, igralištu i slično).
  • Ne posjedovati fotografije nage djece u mobilnom telefonu ili bilo kojem uređaju koji ima pristup internetu.
  • Ne pohranjivati fotografije nage djece na virtuelna mjesta za pohranu podataka (cloud servisi).
  • Ne dijeliti fotografije nage djece putem društvenih mreža, aplikacija za komunikaciju, elektronske pošte i sličnih načina komunikacije na internetu.
  • Ne postavljati za profilne fotografije, fotografije djece, a naročito nage ili polunage djece.

Šta može biti rizik?

  • Fotografije djece mogu doći u posjed osoba koje će ih zloupotrijebiti (zadovoljavati poremećene seksualne potrebe, prodavati, dijeliti drugima i slično).
  • Djeca postaju žrtve krivičnog djela.
  • Roditelji ili druge osobe koje takve fotografije posjeduju, kreiraju, dijele i slično mogu postati izvršioci krivičnog djela.
  • Upotrebom različitih alata na bazi vještačke inteligencije takve fotografije je vrlo lako obraditi i dijeliti dalje.

Šta uraditi ako se dogodi?

  • Ukoliko uočite fotografiju ili video nagog djeteta koje ste sami postavili, u što kraćem roku ih uklonite.
  • Ukoliko uočite fotografiju ili video koje je postavilo neko drugo lice da isto u što kraćem roku prijavite MUP-u RS.
  • Svaku sumnjivu radnju od strane drugih osoba prijaviti (lica koja borave ili prolaze u blizini djece sa upaljenom kamerom na mobilnom telefonu ili noseći kamere, foto-aparate, skrivene foto-aparate i slično).
  • Razgovarati sa djecom i shvatati ozbiljno ukoliko nam djeca prenose informacije o sumnjivom ponašanju nastavnog osoblja, trenera i drugih osoba koje rade sa djecom.
  • Pružiti podršku djeci ukoliko se nađu u situaciji da su njihove fotografije ili video-snimci zloupotrebljeni.
  • Prilikom prijavljivanja prikupiti i dostaviti što više informacija (slike ekrana, nazive profila na društvenim mrežama, adrese elektronske pošte, korisnike aplikacija za komunikaciju i slično).

Promotivni video kampanje možete pogledati na YouTube kanalu MUP-a RS:

https://www.youtube.com/watch?v=CRhFKmR-UNY

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Obilježite “Dan sigurnijeg interneta” uz Webobran edukativne materijale za osnovce

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Dragi nastavnici/e,

Želite sa svojim učenicima obilježiti „Dan sigurnijeg interneta“ i potrebni su vam edukativni materijali sa temama o sigurnosti djece na internetu?

Preporučujemo vam sljedeće Webobran letke namijenjene osnovcima, uz koje na zabavan i zanimljiv način možete sa učenicima razgovarati o ovoj važnoj temi:

Edukativni letak sa smjernicama i savjetima u vezi sa vremenom koje djeca provode pred ekranima;

Edukativni letak o platformama za dijeljenje video-zapisa, prijavi neprimjerenih sadržaja i savjetima na šta roditelji treba da obrate pažnju kako bi zaštitili djecu od neprimjerenog i uznemirujućeg video-sadržaja;

Elektronska verzija  brošure koja donosi male trikove za bezbjedan internet i edukuje djecu o sigurnim koracima i zaštiti na internetu.

Ukoliko želite da vam dostavimo štampane edukativne Webobran letke (izrađene na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku), pišite nam na našu e-mail adresu medijskapismenost@rak.ba i mi ćemo vam poštom poslati odgovarajući broj primjeraka.

Navedeni edukativni materijali izrađeni su u okviru projekta „Zaštita djece na internetu u sistemima korisnika dozvola Regulatorne agencije za komunikacije“ koji je realizovala Regulatorna agencija za komunikacije uz pomoć stručnjaka iz oblasti psihologije, komunikologije i marketinga.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

Centar za sigurni internet poziva djecu i mlade na učešće u online kvizu povodom Dana sigurnijeg interneta 11.2.2025. godine

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Dragi osnovci i srednjoškolci,

Vođeni uspjehom prethodnih kampanja, Centar za sigurni internet i ove godine na Dan sigurnijeg interneta organizuje kviz za učenike osnovnih i srednjih škola u BiH na temu sigurnosti na internetu. Dan sigurnijeg interneta 2025 (SID 2025) ove godine će se obilježiti 11. februara pod sloganom „Surfaj Sigurno – Zajedno za bolji internet“ i odlična je prilika da se uključite u kviz, naučite korisne stvari o sigurnosti na internetu i osvojite vrijedne nagrade.

Kviz će biti aktivan samo na pomenuti dan i to od 09:00 do 19:00 sati, nakon čega će sistem aplikacije za online takmičenje generisati pobjednike kviza među djecom koja su tačno odgovorila na 80% i više pitanja, te potom objaviti pobjednike i osvojene nagrade. Svi pristupi kvizu će biti kodirani, te će u cilju zaštite ličnih podataka djece pobjednici biti objavljeni pod jedinstvenim kodom, uz navođenje škole pobjednika, na online platformi Centra za sigurni internet u Bosni i Hercegovini, kao i na društvenim mrežama Centra.

Uputstvo – šta treba uraditi za pristup i rješavanje kviza?

  • posjetiti web stranicu Centra za sigurni internet https://www.sigurnodijete.ba/ i upoznati se sa sigurnim korištenjem interneta;
  • dana 11. februara 2025. godine od 09:00 do 19:00 sati sati posjetiti navedenu web stranicu i registrirati se koristeći jedinstveni kod pristupa;
  • zabilježiti svoj jedinstveni kod prisupa kvizu;
  • rješiti kviz pitanja o sigurnom korištenju interneta;
  • osvojiti jednu od vrijednih nagrada!

Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day — SID) je međunarodni dan koji se na inicijativu Europske komisije globalno obilježava već 21 godinu s ciljem promovisanja sigurnog i odgovornog korištenja interneta i drugih digitalnih tehnologija. Tom prilikom brojni akteri iz oblasti obrazovanja, socijalne i dječije zaštite, telekomunikacija, medija i drugi promoviraju sigurnost djece u digitalnom okruženju, kao dio korporativne i društvene odgovornosti iz oblasti zaštite dječijih prava i prevencije nasilja nad djecom.

Ovaj dan se u Bosni i Hercegovini obilježava od 2011. godine na inicijativu Centra za sigurni internet, a i ove godine ga podržavaju partneri i sponzori Centra koji su prepoznali značaj zaštite djece i mladih na internetu i osigurali vrijedne nagrade.

Učimo i osvajajmo vrijedne nagrade na kvizu znanja – Očekujemo Vas na predstojećem SID-U!

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

DAJTE SVOJ DOPRINOS IZGRADNJI SIGURNIJEG I BOLJEG OKRUŽENJA ZA DJECU, UČENIKE I MLADE – OBILJEŽITE DAN SIGURNIJEG INTERNETA 11. FEBRUARA

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine drugog dana druge sedmice u februaru s ciljem dizanja svijesti javnosti o opasnostima koje internet nosi sa sobom i edukacijom korisnika kako da zaštite sebe i ranjive članove svoje porodice, a posebno djecu.

Ove godine Dan sigurnijeg interneta održava se 11. februara pod sloganom „Zajedno za bolji internet“, a fokus kampanje je na mladima, učenicima i djeci kako bi se zajedno doprinijelo sigurnijem i boljem okruženju za sve.

Ovaj dan ujedno je podsjetnik odraslim o važnosti edukacije djece o opasnostima koje vrebaju. Veliki broj škola posvećuje pažnju obuci djece o novim tehnologijama, medijskoj i informacijskoj pismenosti i sigurnosti, a Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) svake godine kroz različite aktivnosti i materijale pokušava podići svijest o ovom važnom pitanju.

Upravo iz navedenih razloga Agencija je izradila edukativne spotove koji su namijenjeni djeci školskog uzrasta i mogu biti od pomoći i dobra smjernica u edukaciji.

Spotovi mogu koristiti sve obrazovme ustanove u Bosni i Hercegovini kao osnovu za edukaciju i diskusiju u nastavnim i vannastavnim aktivnostima. Takođe, dostupni su i za emitovanje svim zainteresovanim TV emiterima u njihovim školskim, dječijim i obrazovnim programima.

Svaki video bavi se posebnom problematikom, no svima je zajednička tema sigurno korištenje interneta i digitalnih tehnologija. Edukatori u spotovima su dječiji i školski psiholozi i prihoterapeuti, prof. dr. Ivana Zečević i Saša Risojević.

Poseban naglasak je stavljen na opasnosti na internetu, kao što su neprimjereni i štetni sadržaji, problemi zaštite i način odabira pozitivnih sadržaja. Ukazuje se na opasnosti od prekomjernog korištenja ekrana i digitalnih tehnologija, na potrebu uspostavljanja zdravih medijskih navika, na opasnosti od neželjenog kontakta i elektronskog nasilja, kako se zaštititi i gdje potražiti pomoć, kao i opasnosti vezane za zaštitu osobnih podataka. Edukativni spotovi bave se i društvenim mrežama, odnosno, konkretnim savjetima za korištenje najpopularnijih mreža koje koriste djeca u Bosni i Hercegovini, kao i pitanjem sigurnog i efikasnog korištenja platformi koje se najčešće koriste u online nastavi.

U video materijalu pod nazivom „Opasnosti na internetu“ edukatori prvenstveno pokušavaju pojasniti šta su to lični podaci, važnosti čuvanja tih podataka i štetnost dijeljenja ličnh podataka i lokacija kretanja. Skrenuta je pažnja i na važnost kreiranja šifri i ograničavanja pratilaca, ali i važnost neprihvatanja konverzacije sa nepoznatim licima. Pored niza važnih informacija nastavnicima, roditeljima i edukatorima ostavljene su i smjernice za diskusiju sa djecom.

S obzirom na porast ovisnosti o inernetu, teškoće da se kontroliše vrijeme provedeno na Youtubeu, TikToku, igricama i dopisivanju izrađen je i edukativni video materijal pod nazivom „Vrijeme na internetu i zavisnost“.

U edukativnom videu pod nazivom „Sajber zlostavljanje“ edukatori predočavaju razne sitacije u kojima su se našla zlostavljana djeca i osjećaji koji su ih pratili, kao i o posljedicama takvog zlostavljanja.

Mladi u čitavom svijetu sve više gledaju pornografske sadržaje, no kakve su posljedice po psihu i mentalno zdravlje mladih osoba i dali takva praksa dovodi do iskrivljivanja zdrave slike o seksualnosti? Kako pornografija utiče na zavisnost o pornografiji i kako se izboriti sa tim govori se u video materijalu „Izlaganje pornografiji“.

Seksualno uznemiravanje tema je petog po redu videa u ovom serijalu. Jedna od pet mladih osoba koje borave na internetu doživjela je seksualno uznemiravanje. Šta sve spada u seksualno zlostavljanje na internetu, kako se od njega zaštititi i kako se sa njim nositi, te šta sve možemo uraditi ako do toga dođe možete naći u video materijalu „Seksualno zlostavljanje na internetu“.

Svi ovi video materijali Agencije ali i drugi na temu online sigurnosti izrađeni u okviru projekat Webobran mogu se naći na YouTube kanalu https://www.youtube.com/@webobran9884/videos

Pored videospotova, dostupna je i brošura o online sigurnosti sa savjetima djeci  o tome kako se ponašati u internet svijetu koja se može preuzeti na ovom linku.

Za nastavnike interesantni mogu biti i materijali koje je kreirala Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) na temu online sigurnosti. Interaktivna knjiga o sigurnosti djece na internetu „Vodič za nastavnike“ nudi korisne i zanimljive vježbe koje će pomoći da učenicima/cama uzrasta od 9-12 godina prenesete temeljna znanja o online sigurnosti. „Vodič za nastavnike“ možete preuzeti na ovom linku.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mlade

YouTube kanal „Trol Mitar“: učenje o prirodi, zabava i priče za laku noć

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Djeco, upoznajte Trola Mitra, neobično stvorenje iz srca šume, čije uzbudljive i edukativne priče možete pratiti putem YouTube kanala @TrolMitar: Čuvar šume otkriva čuda prirode.

Ideja za Trola Mitra rodila se na jednom rođendanu, kada su glumac Duško Mazalica i njegova supruga Ana odlučili kreirati simpatičnog trola koji će na zabavan način voditi djecu kroz šumski svijet i otkrivati im tajne prirode.

Sa svojih preko 800 zima, Trol Mitar svjedočio je bezbrojnim tajnama šume, skrivenim od ljudskih pogleda. No, sudbina ga je spojila sa svijetom ljudi na neočekivan način ‒ medo Kićo uplašio je zalutale lovce, koji su bježeći glavom bez obzira zaboravili „sokoćalo“ ‒ telefon ‒ i povezani „ljudski list“ koji napaja sokoćalo energijom putem solarnog panela i đakonija. Od tog momenta, Trol Mitar postao je opsjednut internetom, kroz koji prati napredak ljudske civilizacije.

Vođen znatiželjom, Trol Mitar svakodnevno otkriva čuda ljudskog svijeta, osjećajući istovremeno tugu zbog ljudskog udaljavanja od prirode. Stoga odlučuje podijeliti svoje znanje s djecom, otkrivajući im tajni život biljaka, gljiva, životinja, planeta i zvijezda.  Uz to, Mitar voli snimati zalaske sunca i priča priče za laku noć.

Trola Mitra stvorili su krajem 2023. godine glumac Duško Mazalica i animator Mladen Đukić, uz podršku kompanije Aeon. U više od 40 epizoda, priča o Trolu Mitru nastavlja rasti uz lik koji je dizajnirala i modelirala Nina Ružičić, digitalnu lutku koju je stvorio Nemanja Vučenović, i naravno, glas i glumu Duška Mazalice. Scenarije pišu Duško Mazalica, Mladen Đukić i Anita Milošević.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mladePotražite na internetu

LePetit.app – audiopriče za djecu

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

LePetit.app – audiopriče za djecu prva je mobilna aplikacija za djecu, roditelje, pedagoge i dječije terapeute koja sadrži preko 170 audiopriča i bajki na književnim jezicima Bosne i Hercegovine.

LePetit.app radi i bez upaljenog ekrana, s ciljem da fokus u potpunosti prebaci na aktivno slušanje i razumijevanje književnih sadržaja, kao i na razvijanje dječije mašte i kreativnog razmišljanja. Aplikacija je posebna po tome što sadrži klasične bajke, ali i savremene i terapeutske priče. Svaka priča ima sažetak, pouku, pitanja za djecu i savjete za roditelje. Aplikacija sadrži i više od 170 originalnih autorskih ilustracija, bez previše detalja, koje ostavljaju djeci prostor da razvijaju maštu, kreativnost i originalnost.

LePetit.app je odskora i prva mobilna aplikacija u BiH s logopedskim vježbama za roditelje, vaspitače i djecu. Nova funkcionalnost pod nazivom „Moj logoped“ sadrži više od stotinu multimedijalnih govornih vježbi namijenjenih kao dopuna preventivnom i korektivnom radu s djecom koja imaju poteškoće u govoru.

Šta će djeca naučiti koristeći LePetit.app?

Slušajući priče u interpretaciji profesionalnih bosanskohercegovačkih glumaca i glumica, djeca razvijaju pažnju, razumijevanje govora, pravilnu dikciju, obogaćuju svoj rječnik i komunikacione sposobnosti. Priče dostupne putem LePetit.app podstiču dječiju maštu, uče ih o ljubavi, poštovanju, pravdi i poštenju.

Poseban segment zbirke čine terapeutske priče. One pomažu djeci da se suoče s izazovnim životnim situacijama (smrt u porodici, razvod, rođenje brata ili sestre, gubitak voljene osobe itd.), zahtjevnim ponašanjem (ljutnja, agresivnost, dosada, povučenost itd.), te svakodnevnim izazovima i navikama (vršenje nužde u krevetu, kupanje, oblačenje, izazovi s hranom i sl.).

Šta su terapeutske/iscjeljujuće priče?

Terapeutsko pripovijedanje je nježno, ali efikasno sredstvo za rješavanje teških situacija i izazovnih ponašanja kod djece. Terapeutske priče omogućavaju djetetu da sa „sigurne udaljenosti“ krene na maštovito putovanje, te da se na suptilan način, kroz likove i metafore koji odražavaju njegovo iskustvo, suoči sa zahtjevnim temama, umjesto da mu se direktno priča o njima.

Dijete se može poistovijetiti s glavnim likovima priča i tako razvijati svijest o vještinama koje mu opet mogu pomoći u savladavanju prepreka i iznalasku rješenja za slične zahtjevne situacije u budućnosti. Koristeći se maštovitim putovanjem i specifičnim izborom metafora, terapeutske priče mogu promijeniti ponašanje ili odnos djeteta prema situaciji. Priče u određenoj mjeri mogu pomoći, motivisati, ojačati odlučnost i posijati neprocjenjivo sjeme za buduće promjene. Stotinu terapeutskih priča odabranih za ovu aplikaciju dolazi iz zbirki iscjeljujućih priča Susan Perrow.

Šta aplikacija nudi odraslima?

LePetit.app namijenjena je roditeljima, pedagozima i dječijim terapeutima kao alat u vaspitnom i obrazovnom radu. Terapeutske priče dostupne u okviru ove aplikacije pomoći će odraslima da na suptilan i zabavan način pomognu mališanima da se suoče s izazovima koje donosi današnji način života, te da ih lakše prebrode.

Pitanja za diskusiju, koja su sastavni dio svake priče, pomoći će odraslima da nakon slušanja priče pokrenu razgovor s mališanima, te na zabavan način provjere koliko su razumjeli književno djelo.

Uz audiopriče djeca brzo i lako utonu u zdrav i miran san, a da odrasli pri tome ne moraju čitati u mraku.

Aplikacija je namijenjena djeci od navršene dvije godine, a dostupna je u online trgovinama Play Store i App Store.

Korištenje aplikacije besplatno je prvih 14 dana, nakon čega mjesečna pretplata iznosi 5 KM, a godišnja 20 KM. Sadržaji iz rubrike „Moj logoped“ dostupni su besplatno, a pored aplikacije, možete ih pronaći i ovdje.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Slajder na početnoj straniZaštita privatnosti

Šta videospot „Ellina poruka/Bez pristanka“ poručuje roditeljima na temu sharentinga?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Da li ste znali da prosječan/na petogodišnjak/inja već ima 1500 svojih fotografija online? Kao što pretpostavljate, te fotografije su bez dječijeg znanja, volje ili želje, postavili upravo oni kojima djeca najviše vjeruju: roditelji! S druge strane, stručnjaci prognoziraju da će dvije trećine svih slučajeva krađe identiteta do 2030. godine biti zasnovano na „šerovanim“ fotografijama. Šta roditelji mogu učiniti kako bi sačuvali virtuelnu privatnost svoje djece?

Deutsche Telekom je početkom jula 2023. godine pokrenuo kampanju „Dijeli oprezno“ (ShareWithCare), koja skreće pažnju na rizike kojima roditelji izlažu svoju djecu sharentingom, odnosno objavljivanjem njihovih fotografija, videa i drugih informacija na društvenim mrežama. Kampanja je započela emitovanjem zanimljivog videospota „Ellina poruka/Bez pristanka“ (A Message from Ella/Without consent). Spot prikazuje devetogodišnju djevojčicu Ellu, koja je uz pomoć vještačke inteligencije pretvorena u odraslu Ellu i koja se obraća svojim roditeljima, skrećući im pažnju na brojne moguće zloupotrebe njenih fotografija koje donosi sve brži razvoj vještačke inteligencije. Ella zapravo govori u ime sve djece i upozorava sve roditelje da dijeljenjem dječijih fotografija na internetu, uslijed razvoja vještačke inteligencije, izlažu djecu riziku od različitih vidova zloupotreba privatnosti i bezbijednosti, kao što su hakovanje, krađa identiteta i pedofilija.  

U nastavku prenosimo Ellinu poruku:

Mama, tata, zdravo! To sam ja, Ella, ili tačnije, malo starija, digitalna verzija mene. Prosto je nevjerovatno šta sve može današnja tehnologija, zar ne? Sve što vam treba jeste nekoliko fotografija, poput onih koje dijelite na društvenim mrežama, odakle ih bilo ko može uzeti i koristiti. Znam da za vas te fotografije predstavljaju samo uspomene, ali za druge su to podaci, a za mene možda početak užasne budućnosti u kojoj mi se lako može ukrasti identitet, ili mogu završiti u zatvoru zbog stvari koje nikada ne bih uradila. Zamislite, mama, tata, da mi neko uništi kreditnu sposobnost, ili kopira glas kako bi vas prevario (Mama, u nevolji sam. Treba hitno da mi pošalješ novac, molim te.) Ne želim postati mim kojem će se smijati svi u školi (Idi, ubij se!) I u svakom slučaju ne želim ovo… (na ekranu se vidi zamagljeno golišavo tijelo djevojčice kako trči po plaži). Sve što dijelite na internetu predstavlja digitalni otisak koji će me pratiti cijelog života. Govorim vam ovo jer znam koliko me volite i znam da nikada ne biste učinili nešto što bi mi moglo nauditi, zato, molim vas, mama i tata, zaštitite moju virtuelnu privatnost!

Kampanja polazi od toga kako svi volimo dijeliti fotografije – koje svjedoče o praznicima, proslavama ili drugim, više ili manje, važnim životnim trenucima i kako nam ta praksa pomaže da ostanemo povezani. Međutim, jednom kad se naši lični podaci nađu na internetu, oni ostaju trajno dostupni svuda na svijetu, što može izazvati nesagledive posljedice. Putem „Elline poruke“, kampanja upozorava da svi možemo doprinijeti sprečavanju potencijalnih zloupotreba, tako što ćemo unaprijediti nivo svoje medijske pismenosti i preispitati vlastiti pristup zaštiti i bezbjednosti podataka.

Videospot problematizira i rasprostranjenu praksu roditelja da objavljuju fotografije/videa svoje djece na internetu, bez znanja i želje djeteta da se data fotografija/video nađu na mreži. Preporuka stručnjaka je da roditelji djece starije od šest godina zatraže saglasnost djeteta prije nego što naprave i objave određenu fotografiju ili videosnimak o njemu. Kad je riječ o mlađoj djeci, preporuka je da roditelji sami procijene šta je u konkretnom slučaju najbolji interes djeteta i da pronađu balans između koristi koje im sharenting omogućava i potrebe da zaštite privatnost svog djeteta. Isto tako, ne preporučuje se objavljivanje fotografija tuđe djece bez prethodne saglasnosti njihovih roditelja. Više o potencijalnim implikacijama sharentinga na dječiju privatnost saznajte u tekstu Sharenting – izazov savremenog roditeljstva.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekranaSlajder na početnoj strani

Kako mediji utiču na razvoj jezičkih kompetencija djece u ranom djetinjstvu?

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Prema podacima iz istraživanja Regulatorne agencije za komunikacije i UNICEF-a, djeca uzrasta 0‒6 godina u Bosni i Hercegovini su u velikoj mjeri izložena svakodnevnom korištenju ekrana poput televizora i mobitela na kojima gledaju raznovrsne sadržaje na različitim jezicima, što utiče i na razvoj govora i rječnik koji djeca usvajaju. Premda je problem razvoja govora kod djece u porastu, pri čemu se i ekranizam nerijetko spominje kao jedan od mogućih uzroka, malo se priča o ovoj temi na osnovu raspoloživih naučnih podataka.

Nedavno objavljena studija pod nazivom Metaanaliza uticaja ekraniziranih medija na učenje i formiranje rječnika u ranom djetinjstvu upravo pokušava odgovoriti na ovo pitanje: kako mediji utiču na formiranje rječnika maternjeg jezika kod djece od 0 do 6 godina.

Prije svega, studija pojašnjava zašto je uopće važno voditi računa o razvoju rječnika kod djece, ističući kako brojna istraživanja pokazuju da stepen razvijenosti rječnika predodređuje kvalitet rezultata koje će dijete postizati tokom života: kako će usvojiti vještine čitanja i pisanja, da li će biti spremno za polazak u školu i kakav će uspjeh ostvarivati tokom školovanja.

Ova metaanaliza preispitala je 266 rezultata dobijenih iz 63 istraživanja provedena od 1988. do 2022. godine, koja su uključila ukupno 11 413 zdrave djece uzrasta od 0 do 6 godina. U uzorku su podjednako zastupljena djeca oba spola, u uslovima praćenja ekraniziranih medija bez posredovanja roditelja/staratelja. Pod pojmom „ekranizirani mediji“ ili „ekrani“ u kontekstu ove analize, misli se isključivo na četiri tipa medijskih sadržaja koje djeca ovog uzrasta najčešće koriste, a to su: televizijski ili videosadržaji, elektronske knjige, videoigre/aplikacije i videochat, bez obzira na tehnologiju putem koje su ovi sadržaji bili dostupni djeci. Pored analize efekata praćenja ekraniziranih medija u prirodnom okruženju, ovo istraživanje uključilo je i dječije izlaganje medijima u eksperimentalnim uslovima.

Cilj istraživanja bio je sticanje dodatnih uvida u uslove pod kojima ekrani mogu podstaknuti, to jest omesti razvoj rječnika maternjeg jezika kod djece od 0 do 6 godina. Istraživanje je došlo do sljedećih zaključaka:

Pozitivan odnos između vremena koje djeca provode pred ekranima i razvoja rječnika ustanovljen je gotovo isključivo u eksperimentalnim uslovima i to prvenstveno u slučajevima kada su djeca bila izložena sadržajima kreiranim od strane istraživača koji su ispitavali kako djeca usvajaju specifične riječi, a manje u slučajevima kada su djeca pratila sadržaje kreirane od strane profesionalnih medijskih radnika.

S druge strane, konstatirano je da medijski sadržaji koje djeca prate u prirodnim uslovima imaju negativan, odnosno neutralan uticaj na razvoj njihovog rječnika. Izuzetak predstavljaju obrazovni medijski sadržaji za koje je utvrđeno da blago pozitivno utiču na razvoj rječnika kod djece datog uzrasta i to u uslovima kada su djeca pratila medijske sadržaje bez prisustva roditelja/staratelja. Drugim riječima, izvjesno je da bi pozitivan uticaj obrazovnih medijskih sadržaja na razvoj rječnika kod djece bio još veći ukoliko bi djeca provodila vrijeme ispred ekrana u prisustvu roditelja/staratelja, budući da su brojna istraživanja potvrdila izuzetno pozitivan uticaj posredovanja/pomaganja odraslih djeci u interpretiranju medijskih sadržaja i učenju novih riječi putem ekrana.

Do sličnog rezultata došla je i studija koju su 2020. godine proveli Madigan i saradnici. Ova studija, koja je analizirala rezultate 42 istraživanja objavljena do 2019. godine, imala je za cilj da u neeksperimentalnim uslovima ispita kako vrijeme pred ekranima utiče na formiranje jezičkih kompetencija djece do 12 godina. Rezultati ove metaanalize konstatirali su blago negativan odnos između jezičkih vještina i vremena koje djeca provode pred ekranima, bez obzira na to da li je riječ o gledanju televizije ili korištenju drugih IK-uređaja kao što su računari, mobilni telefoni, konzole za videoigre. Međutim, jezičke vještine bile su u blažoj pozitivnoj korelaciji s praćenjem obrazovnih sadržaja, kao i vremenom koje je dijete provelo gledajući neki videosadržaj u društvu roditelja ili staratelja.

Do kojih je još zaključaka došla studija posvećena ispitivanju uticaja medijskih navika djece od 0 do 6 godina na učenje novih riječi i razvoj njihovog rječnika?

  • Nekoliko faktora ukazalo je na to da su oportunitetni troškovi (troškovi propuštene prilike) korištenja ekrana izraženiji kod djece do 3 godine. Premda urednički sadržaj kreiran za djecu u cilju podsticanja ranog neformalnog učenja može obezbijediti bogat lingvistički podstrek i raznovrsna verbalna okruženja, slabi su izgledi da će druga vrsta medijskih sadržaja, kreirana prvenstveno u svrhu zabave djece, uroditi plodom koji bi nadmašio oportunitetni trošak. Ovaj zaključak dobija još više na značaju uzmemo li u obzir to da djeca uzrasta 0‒3 godine u Bosni i Hercegovini najviše gledaju crtane filmove (87%), kao i činjenicu da obrazovnog programa namijenjenog najmlađima na TV-stanicama u BiH manjka. Navedeno u potpunosti odgovara preporukama francuskog medijskog regulatora (Arcom), koji od 2008. godine kontinuirano provodi kampanju u kojoj se roditeljima skreće pažnja na to da ne izlažu djecu ekranima prije navršene tri godine.
  • Interaktivni medijski sadržaji ostvaruju snažniji uticaj na razvoj rječnika kod djece od sadržaja koji nisu interaktivni.
  • Osporena je pretpostavka o oportunitetnim troškovima prema kojoj vrijeme pred ekranom negativno utiče na razvoj rječnika tako što ostavlja manje vremena za jezički bogate aktivnosti i društvenu interakciju. Drugim riječima, nije primijećeno da TV/video sadržaji koji nemaju obrazovni karakter negativno utiču na razvoj rječnika.
  • Potkrijepljeni su sve brojniji dokazi koji govore u prilog tezi da stepen i prirodu medijskog uticaja na učenje djece određuje ne toliko količina vremena koje djeca provode pred ekranima koliko vrsta sadržaja koje djeca konzumiraju putem ekrana.
  • U kontekstu metaanalize studija rađenih u eksperimentalnim uslovima utvrđeno je da elektronske knjige ostvaruju jači pozitivan uticaj na učenje novih riječi nego TV/video sadržaji i video-igre/aplikacije. Ovaj zaključak odgovara rezultatima metaanalize iz 2015. godine (Takacs et al.), koja je potvrdila pozitivan uticaj elektronskih knjiga na verbalno izražavanje i vještine interpretacije priča kod djece predškolskog i školskog uzrasta, koji prevazilazi čak i pozitivni uticaj štampanih knjiga, što se objašnjava njihovom interaktivnošću i edukativnim dizajnom koji stimulira rano opismenjavanje.
  • Utvrđeno je da ekranizirani mediji čak više utiču na formiranje ekspresivnog rječnika nego na formiranje receptivnog rječnika. Ovaj rezultat značajan je tim prije što su ranija istraživanja pokazala da je proces usvajanja ekspresivnog rječnika teži od usvajanja receptivnog rječnika. Jedno istraživanje iz 1997. godine pokazalo je kako interaktivne tehnike poput pozivanja djeteta da odgovori na postavljeno pitanje stimuliraju razvoj ekspresivnog rječnika.

Studija je objavljena 2023. godine u američkom naučnom časopisu Razvoj djeteta (Child development), koji uređuje Društvo za istraživanje dječijeg razvoja (Society for Research in Child Development).

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Slajder na početnoj straniZaštita privatnosti

“Sharenting” – izazov savremenog roditeljstva

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Ljeto je doba godine u kojem mnogi od nas putuju sa svojim porodicama i kada osjećaju potrebu da neke od najljepših trenutaka s tih putovanja podijele na društvenim mrežama. U tekstu koji slijedi saznat ćete koje su dobre i loše strane objavljivanja fotografija, videa i drugih sadržaja o djeci na društvenim mrežama, kako na to gledaju djeca i mladi i šta bi roditelji trebali znati prije nego što se odluče da objave sadržaj koji se tiče njihovog djeteta.

U skladu s globalnim trendovima, građani Bosne i Hercegovine već godinama ostavljaju digitalne tragove svojih života na društvenim mrežama. Studija o medijskim navikama odraslih u Bosni i Hercegovini, koju su inicirali Vijeće Evrope i Regulatorna agencija za komunikacije, pokazala je da čak osam od deset stanovnika BiH koristi barem jednu društvenu mrežu. Nešto više od polovine korisnika društvenih mreža u BiH kreira određene medijske sadržaje: najčešće fotografije (95%), znatno rjeđe (15%) videa i/ili postove. Sve to navodi na zaključak da i bh. roditelji praktikuju da objavljuju fotografije svoje djece na društvenim mrežama.

Šta je to sharenting, koje su mu pozitivne, a koje negativne strane?

Termin sharenting pojavio se na internetu 2013. godine. U pitanju je kovanica sastavljena od riječi sharing (dijeljenje) i parenting (roditeljstvo). Kolinsov rječnik (Collins Dictionary) definira sharenting kao „praksu roditelja da koriste društvene mreže u svrhu redovnog objavljivanja detaljnih informacija o svom djetetu“. Sharenting ukazuje na sve prisutniji oblik ponašanja na internetu koji podrazumijeva potrebu roditelja da objavljuju fotografije, videosnimke, razmišljanja, dileme, emocije, lokaciju i druge vrste informacija o svome djetetu na društvenim mrežama.

Roditelji praktikuju sharenting iz više razloga:

  • kako bi podijelili ponos i promovirali uspjehe svoje djece,
  • kako bi održali kontakte i obavještavali porodicu i prijatelje o djetetovom odrastanju,
  • kako bi bilježili razvojne faze i sakupljali uspomene,
  • kako bi dobili podršku i korisne informacije koje se tiču izazova roditeljstva,
  • kako bi podijelili iskustva.

Pozitivne strane dijeljenja vlastitih iskustava vezanih za djecu putem društvenih mreža uključuju:

  • prikupljanje korisnih informacija koje se tiču problema i izazova roditeljstva,
  • mogućnost traženja podrške,
  • upoređivanje različitih iskustava,
  • širenje informacija o specifičnim stanjima djece, uključujući zdravstvene i psihološke probleme,
  • dobijanje prostora za ispoljavanje vlastitih razmišljanja i osjećanja.

S druge strane, sharenting ima i brojne negativne ili potencijalno rizične aspekte. Uslijed toga, francuski Senat je u februaru 2023. godine predložio uvođenje zakona s ciljem zaštite privatnosti djece i suočavanja s negativnim efektima dijeljenja fotografija i videosnimaka djece na internetu.

Objavljivanje fotografija, videa ili drugih informacija o vlastitoj djeci može imati negativne etičke implikacije, posebno u slučajevima u kojima roditelji žele izgraditi svoju karijeru na osnovu profila svoje djece na društvenim mrežama.

U određenim slučajevima, sharenting se može smatrati oblikom zanemarivanja i zlostavljanja djece: ukoliko se javlja kao posljedica roditeljske ili starateljske zavisnosti od tehnologije, kada  roditelji provode previše vremena pokazujući svijetu „sretan i ispunjen život“ svoje djece, umjesto da se zaista posvete roditeljstvu, ili ukoliko roditelji/staratelji praktikuju sharenting s namjerom da od svoje djece naprave poznate ličnosti, uprkos svijesti o potencijalnim opasnostima objavljivanja velikog broja fotografija i informacija o djetetu.

Sharenting može biti povod online uznemiravanja i digitalnog nasilja (cyberbullying).

Potencijalne opasnosti sindroma sharentinga uključuju krađu ličnih podataka djece i korištenje njihovih fotografija na sajtovima dječije pornografije. Izvještaji američkog Nacionalnog centra za nestalu i zlostavljanu djecu (National Centre for Missing and Exploited Children) upozoravaju na to da su roditeljske objave izvor čak polovine fotografija koje su dijelili zlostavljači djece.

Sharenting može narušiti dječiju privatnost. Prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta, djeca imaju pravo na privatnost. Konvencija u članu 16. zabranjuje miješanje u privatni i porodični život, ličnu prepisku, kao i povrede časti i ugleda djeteta. Također, Preporuka Vijeća Evrope CM/REC (2018)7 Komiteta ministara državama članicama ističe ulogu roditelja i staratelja u zaštiti privatnosti, ličnih podataka i online reputacije djece, kao i potrebu da se poštuje povjerljivost njihove prepiske.

Sharenting može narušiti odnos između roditelja i djeteta.

Djeca i mladi nerijetko smatraju da roditelji otkrivaju previše informacija o njihovim životima, kao i da te informacije/fotografije i sl. ponekad ugrožavaju sliku koju oni žele izgraditi o sebi u online prostoru, naročito u kasnijim fazama razvoja. Rezultati nedavno sprovedenog istraživanja među mladima od 12 do 16 godina u Velikoj Britaniji pokazali su da većina ispitanika smatra da njihovi roditelji ne poštuju njihovu privatnost na internetu, dok više od trećine ispitanika smatra da su ih roditelji barem jedanput osramotili objavljivanjem određene fotografije.

MabelAmber/Pixabay

Savjeti roditeljima

Rasprostranjenu praksu roditelja da dijele fotografije svoje djece na internetu ne treba a priori posmatrati kao kršenje privatnosti ili manipulaciju identitetom djeteta. Umjesto toga, svaki pojedinačni slučaj objavljivanja fotografija, videosnimaka i sl. treba ocjenjivati posebno, uzimajući u obzir specifičan kontekst i potencijalni uticaj na dijete, sad i u budućnosti.

Važno je da roditelji budu informirani o potencijalnim posljedicama sharentinga koje uključuju, između ostalog, i pitanje sigurnosti djeteta. To se prvenstveno odnosi na objavljivanje ličnih podataka djeteta, kao što su: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, naziv škole ili vrtića koje dijete pohađa i sl. što sve može biti iskorišteno za krađu identiteta, otkrivanje lokacije djeteta i njegove rute kretanja i najzad za ugrožavanje fizičke sigurnosti djeteta.

Posebno je bitno da roditelji vode računa o tome kako se njihovo dijete može osjećati povodom dijeljenja određenog sadržaja, ne samo trenutno nego i u budućnosti. Sve objavljene informacije o djetetu ostavljaju digitalni otisak koji čini digitalnu reputaciju djeteta, a koja se nekada ne može u potpunosti obrisati. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na to da se ne objavljuju povjerljivi podaci zbog kojih dijete može doživjeti neugodnosti u budućnosti.

Roditeljima djece starije od šest godina preporučuje se da zatraže saglasnost djeteta prije nego što naprave i objave određenu fotografiju ili videosnimak o njemu. Razgovor i dogovor s djetetom može spriječiti osjećaje povrijeđenosti, stida, ljutnje i frustracije. Kad je riječ o mlađoj djeci, preporuka je da roditelji sami procijene šta je u konkretnom slučaju najbolji interes djeteta i da pronađu balans između koristi koje im sharenting omogućava i potrebe da zaštite privatnost svog djeteta.

Posebno je važno obratiti pažnju na to da se ne objavljuju fotografije ili videosnimci koji prikazuju djelimično ili potpuno obnaženo tijelo djeteta, zato što takve objave mogu privući seksualne predatore. Također, ne preporučuje se objavljivanje fotografija ili videosnimaka koji prikazuju dijete u stanju frustracije ili traume, prikaze lošeg dječijeg ponašanja ili dječijih slabosti, zbog kojih dijete sada ili u budućnosti može osjećati stid ili frustraciju.

Ukoliko vaši članovi porodice ili prijatelji objavljuju fotografije ili videosnimke vaše djece, zamolite ih da to ne čine bez vaše saglasnosti. Također, kada vi želite objaviti fotografije ili videosnimke druge djece, zatražite prvo saglasnost njihovih roditelja.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mlade

„U prijateljstvu s prirodom“ – Edukativni video serijal

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Predstavljamo vam edukativni video serijal „U prijateljstvu s prirodom“ u kojem djeca od najranije dobi imaju mogućnost da kroz kratke i poučne priče upoznaju prirodu i svoj okoliš, razvijaju ljubav prema biljkama i životinjama, kao i pozitivan odnos prema svemu što ih okružuje.

Brojna istraživanja su potvrdila da priroda ima pozitivan utjecaj na fizički, mentalni i emotivni razvoj svakog djeteta, stoga je veoma važno potaći mlade generacije da kroz edukaciju, razvijaju svijest o potrebi zaštite i očuvanja prirode, usvoje nova znanja i ispravne navike i time osiguraju stvaranje bolje i zdravije budućnosti. Roditelji, nastavnici i kompletno društvo žele da svako dijete odraste u osobu koja će brinuti o okolišu i imati usađene, u današnjem svijetu neophodne, ekološke vrijednosti. U prijateljstvu sa prirodom mališani upoznaju sami sebe, razvijaju svoju kreativnost i prijateljstva. A upravo edukacija mladih, njihovo razvijanje svijesti o potrebi zaštite i očuvanja prirode, te poticanje na usvajanje novih znanja i ispravnih navika vodi ka stvaranju bolje i zdravije budućnosti.

Kroz kratke i uzbudljive 24 epizode ovog serijala djeca će zajedno sa malim drugarima i Ajlom Huremović naučiti mnogo lijepih i korisnih stvari o prijateljstvu, prirodi, okolišu, pticama i kućnim ljubimcima. Roditelji zajedno sa svojom djecom mogu pratiti serijal i sa njima razgovarati o temama koje su pogledali.

Realizaciju ovog edukativnog video projekta omogućila je kompanija Lukavac Cement kreativnu podršku agencije Kreativluk, sa željom da djeca na zabavan i edukativan način uče o prirodi i našoj planeti.

Sve epizode su dostupne na sljedećem linku:

https://www.facebook.com/uprijateljstvusprirodom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH