MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST

roditelji Page 2
Tag:

roditelji

Korištenje ekrana

Djeca u svijetu ekrana

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

U tekstu koji slijedi saznajte koliko vremena djeca u BiH provode uz informacijsko-komunikacijske uređaje i medije.

Djeca u BiH odrastaju uz prisustvo različitih i brojnih medijskih uređaja koje u velikoj mjeri i koriste. Informacijsko-komunikacijski uređaji uz koje djeca provode najviše vremena jesu mobilni/pametni  telefon i televizija, pri čemu djeca uzrasta 0 do 10 godina dominantno koriste TV uređaje, dok starija djeca od 11 do 18 godina dominantno provode vrijeme uz mobilni/pametni telefon. Mobilni/pametni telefon za relativno kratko vrijeme nametnuo se kao nezaobilazan pratilac djetinjstva, to jest omiljena „igračka“ generacije zed, generacije koju još nazivaju i „digitalnim urođenicima“ budući da oni ne poznaju svijet prije pojave mobilne tehnologije. Uzevši u obzir vrijeme koje „zedsi“ provode pred ekranima, s pravom možemo reći da mediji, prevashodno mobilni/pametni telefon i televizija, imaju važan utjecaj na fizički, psihički i moralni razvoj djece i adolescenata.

Većina djece (83,5%) u tipičnoj sedmici u toku školske godine svakodnevno koristi mobilni/pametni telefon i njegova svakodnevna upotreba raste sa uzrastom djece – svakodnevno ga koristi 73% djece uzrasta 7-10 godina, 83% djece uzrasta 11-14 godina i 94% adolescenata. Starija djeca u BiH u principu svakodnevno budu na internetu (80% djece uzrasta 11-14 i 93% adolescenata, dok u uzrastu 7-10 godina taj procenat pada na 61%). Televiziju svakodnevno gleda 67% djece. Ova navika učestalija je kod mlađe djece, kod kojih većina (75%) svaki dan u toku tipične školske sedmice gleda neki televizijski sadržaj. Kod djece uzrasta 11-14 godina i adolescenata ona je nešto rjeđe zastupljena (61% uzrasta 11-14 i 67% adolescenata). Igranje igrica preostala je aktivnost koju svakodnevno provodi značajniji broj djece, četiri od deset njih – skoro polovina djece uzrasta 7-11 godina (46%) i značajno manje, ali još uvijek trećina adolescenata (35%). Pri tome, djeca su naviknuta da istovremeno obraćaju pažnju na više različitih ekrana, tako da nerijetko koriste više različitih uređaja paralelno, npr. razmjenjuju poruke sa prijateljima putem pametnog telefona dok igraju igrice na konzoli, gledaju televiziju ili koriste računar. S druge strane, veoma mali postotak djece svakodnevno provodi vrijeme uz knjige/slikovnice radio, novine/časopise, i DVD-jeve.

Podaci dobiveni od djece pokazuju da u toku uobičajenog radnog dana djeca u prosjeku uz mobilni/pametni telefon provedu dva i po sata. TV program gledaju u prosjeku sat i 24 minute, dok igrice igraju sat i 16 minuta. Znatno manje vremena provedu čitajući, slušajući radio ili gledajući DVD.

Anketa na koju su odgovarali roditelji djece od 0 do 18 godina u BiH pokazala je da prosječno ukupno vrijeme koje djeca provedu pred ekranom varira u zavisnosti od uzrasta djeteta i od toga da li je u pitanju tipičan školski/radni dan ili vikend. Naime, sa uzrastom djece raste i količina vremena koje ona provode pred ekranima. Nezavisno od uzrasta djeteta, sve aktivnosti koje podrazumijevaju boravak pred ekranom produžavaju se tokom vikenda. Prema anketi roditelja, ukupno prosječno vrijeme koje djeca provedu uz informacijsko-komunikacijske uređaje i medije na školski dan iznosi oko tri sata, dok vikendom ovo vrijeme raste do tri sata i 40 minuta. (Grafikon 1.).

Grafikon 1. Prosječno vrijeme (u minutama) koje djeca provedu pred ekranom na tipičan školski/radni dan i tipičan dan vikendom (ukupno i po dobnim kategorijama, N=1.783,N0-3=396, N4-6=388, N7-10=367, N11-14=352, N15-18=280, anketa roditelja)

Djeca najčešće gledaju TV program u periodu od 12 do 22 sata, uz izuzetak djece uzrasta 0-6 godina koja TV program najčešće gledaju u periodu od 8 do 12 sati. Mobilni/pametni telefon djeca, također, pretežno koriste u periodu od 12 do 22 sata, s tim što dominira period od 16 do 20 sati u kojem mobilni/pametni telefon koristi više od 40% djece uzrasta od 7 do 10 godina. Djeca od 0 do 7 godina pretežno koriste mobilni/pametni telefon od 12 do 20 sati.

(Tekst je napisan na osnovu podataka prikupljenih u okviru istraživanja pod nazivom „Medijske navike djece i stavovi roditelja“ koje su 2020. godine realizirali Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) i UNICEF u BiH u saradnji sa agencijom Custom Concept. Cjelokupan izvještaj možete pogledati na https://docs.rak.ba//articles/87d623c1-ae20-4b70-9c51-6df0f9fa074b.pdf)

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekranaSlajder na početnoj strani

Preporuke roditeljima – Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine i Mediacentar Sarajevo objavili su Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom, koje su namijenjene prevashodno roditeljima/starateljima i drugima koji brinu o djeci,  kao podrška njihovim nastojanjima da osiguraju razvoj zdravih medijskih navika djece.

Preporuke roditeljima donose informacije i savjete za korištenje medija i IKT u porodici, kreiranje zdravih medijskih navika djece, identificiranje problema u vezi s prekomjernim korištenjem ekrana, tehnička sredstva zaštite, kao i ideje za zajedničke porodične aktivnosti.

U cilju efikasnog posredovanja između djece i medija roditelji bi trebali:

Vlastitim primjerom učiti djecu o dobrim navikama korištenja ekrana

Roditelji su najznačajniji izvori i prenosioci informacija o medijima i moraju voditi računa o načinu na koji koriste IKT, svom ponašanju na mreži, a posebno koje podatke, fotografije i videozapise dijele sa drugima na mreži.

Provoditi vrijeme sa djecom uz medije

Roditelji trebaju pokazati interesovanje za sadržaje koje djeca gledaju/slušaju i razgovarati sa njima o tome i ukazati im na pozitivne i negativne strane tehnologije i medijskih sadržaja kojima pristupaju.

Donijeti pravila za korištenje medija i IKT u svom domu i voditi razgovore sa djecom o korištenju ekrana

Roditeljima se preporučuje da zajedno sa djecom razgovaraju o korištenju ekrana i donesu pravila (prostor, vrijeme, sadržaji koje djeca gledaju i dijele), koja će doprinijeti da se vrijeme pred ekranom izbalansira sa ostalim aktivnostima djeteta.

Smjernice donose i pregled preporuka u pogledu vremena koje djeca svakodnevno provode ispred ekrana kreiranih u šest zemalja svijeta, kako bi imali uvid u različit pristup i preporuke na ovu temu i donijeli ispravnu odluku o pravilima za korištenje ekrana za svoju porodicu.

Koristiti tehnička rješenja u funkciji kreiranja dobrih online navika djece

Roditeljska dužnost je da brinu o sigurnosti svoje djece na mreži i da ukoliko smatraju da je ta sigurnost narušena, uključe tehnička sredstva roditeljske kontrole. Smjernice predlažu tri aplikacije za roditeljsku kontrolu, koje su kreirane sa namjerom da roditeljima pomognu u njihovom posredovanju između djece i medija.

Učiti više o uslugama, sadržaju, tehnologiji i dobnim ograničenjima 

Roditelji bi se trebali upoznati sa mogućnostima koje pružaju digitalni uređaji da bi prilagodili usluge potrebama njihove djece, isprobati navedene opcije i koristiti ih zajedno sa djecom. Preporučuje se i korištenje lozinke za usluge i sadržaje kojima djeca ne bi trebala samostalno pristupati.

Brinuti o zaštiti internet ugleda djeteta, tj. digitalne reputacije djeteta

Roditelji bi trebali voditi računa da njihova djeca ne objavljuju na internetu svoje podatke, fotografije ili videozapise koji bi mogli narušiti njihovu sigurnost i reputaciju na mreži.

Obraćati pažnju na eventualne probleme povezane sa korištenjem ekrana

Roditelji su često zabrinuti oko toga da li njihova djeca provode previše vremena pred različitim ekranima. Smjernice donose nekoliko pitanja uz koja roditelji mogu provjeriti da li je njihova zabrinutost opravdana i upućuju kome se obratiti ukoliko roditelj procijeni da je neohodno potražiti savjet ili stručnu pomoć.

Ideje i prijedlozi za igru i provođenje vremena sa djecom

Korištenje ekrana često umanjuje prilike za ostvarivanje kvalitetnijeg odnosa unutar porodice, te kreiranja i realizacije kvalitetnijeg zajedničkog vremena. Smjernice donose primjere igara za podsticanje razvoja djeteta i nekoliko prijedloga zajedničkih aktivnosti roditelja i djece kroz koje se djeca odgajaju i obrazuju.

Smjernice su rezultat saradnje stručnih službi RAK-a, Fondacije “Mediacentar“ i multidisciplinarnog tima stručnjaka iz BiH, koji čine autori: Lejla Kafedžić, Nada Grahovac, Ivana Zečević, Dragana Trninić, Ivana Sivrić, Slaven Krajina, Jovana Romčević Šukalo, Saša Risojević, Aida Džaferović, Lea Čengić i Sanja Dokić Mrša. Publikacija je nastala u sklopu projekata “Mediji za građane – građani za medije” i “Izgradnja otpornosti na dezinformacije: program obuke za porodice, nastavnike, novinare i širu javnost”.

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Korištenje ekrana

Roditeljska kontrola kao način kreiranja dobrih online navika djece

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Većinu slobodnog vremena djeca danas provode na mreži, izlažući se pri tome mnogim rizicima.  Tehnička rješenja u vidu različitih aplikacija pomoći će roditeljima da efikasno kontroliraju, nadziru i usmjeravaju online aktivnost djece.

 

Imajući u vidu da djeca obično nisu u stanju da sama kontroliraju vrijeme koje provode na mreži, kao ni da prepoznaju rizike kojima su izložena na internetu, zabrinutost roditelja po pitanju sigurnosti njihove djece u digitalnom okruženju sasvim je opravdana. Svi uređaji koji nude pristup internetu predstavljaju potencijalnu opasnost po sigurnost djeteta (kompjuteri, pametni telefoni, konzole za igranje videoigara i dr.). Tehnička rješenja korisna su zato što omogućavaju roditeljima najprije da steknu uvid u online aktivnosti djece, a potom i pomognu djeci da formiraju zdrave online navike. Premda primjena tehničkih rješenja predstavlja zadiranje u online privatnost djece, ona je u većini slučajeva opravdana i korisna.

Većina operativnih sistema omogućava postavke roditeljskog nadzora, koje pružaju sljedeće usluge:

  • Filtriranje sadržaja (od značaja uglavnom za mlađu djecu) putem web-preglednika, uz prikazivanje samo odobrenih stranica i pretraživanje videozapisa. Informacije o dostupnom softveru za filtriranje treba potražiti kod davaoca internetskih usluga.
  • Blokiranje određenih web-stranica, aplikacija i videoigara za koje roditelj smatra da nisu prikladne za dijete.
  • Postavljanje jakih postavki privatnosti na web-stranice koje dijete koristi.
  • Nadgledanje pametnih telefona koje dijete koristi. Premda mnogi mobiteli imaju ugrađen sistem roditeljske kontrole, moguće je instalirati softvere koji omogućavaju nadziranje poziva, SMS poruka, lokaciju i online aktivnosti djeteta.

Kako bi pomogli djeci da koriste internet na siguran i odgovoran način, roditeljima se savjetuje i sljedeće:

  • Razgovarajte sa svojom djecom i upozorite ih na rizike kojima su izloženi na mreži. Iako veoma korisna, primjena tehničkih rješenja nije dovoljna sama po sebi. Redovna, otvorena i iskrena komunikacija sa djecom od presudnog je značaja.
  • Naučite djecu da ne odaju lične podatke i da ne vjeruju svim informacijama koje vide/čuju na internetu.
  • Uređaje smjestite u zajedničke prostorije, postavite lozinku na kompjuter i ograničite vrijeme pristupa int
  • Uputite djecu da koriste samo web-stranice primjerene njihovoj dobi.
  • Nadgledajte društvene mreže koje vaše dijete koristi. Informirajte se o aplikacijama pomoću kojih možete sakriti profil vašeg djeteta, ograničiti razgovore samo sa prijateljima, ili onemogućiti
  • Nadgledajte web-stranice sa videozapisima. YouTube nudi određeni set ograničenja kojima roditelji mogu nadzirati sadržaje koje djeca prate.
  • Informirajte se o aplikacijama za zakazivanje pristupa pomoću kojih možete odrediti vremenski period u kojem vaše dijete može pristupiti internetu.
  • Obratite pažnju na ilegalne web–stranice na kojima djeca ilegalno pristupaju audiovizuelnim i drugim sadržajima.
  • Obratite pažnju na korištenje chat i videochat soba, u kojima djeca komuniciraju sa nepoznatim osobama i postaju moguće žrtve internetskog nasilja.

Tri besplatne aplikacije za roditeljski nadzor koje preporučuje web-stranica Djeca na internetu:

  • Google Family Link proizvod je kompanije Google pomoću kojeg roditelji prate dječije aktivnosti na internetu, vrijeme provedeno pred ekranom (uz mogućnost podešavanja ograničenja i zaključavanja uređaja djeteta), kao i određivanja lokacije djeteta.
  • Kaspersky Safe Kids proizvod je svjetske kompanije za IT sigurnost Kaspersky i omogućava roditeljima pregled dječijih aktivnosti i pristupa sadržajima na mreži, ograničenje vremena koje dijete provodi na mobilnom uređaju, pregled kretanja djeteta i socijalnih mreža koje koristi.
  • You Tube KIDS jedan je od najpopularnijih kanala za gledanje videosadržaja sa velikim utjecajem na djecu i zahtijeva posebnu roditeljsku pažnju i kontrolu. Aplikacija omogućava uvid u sadržaje, blokiranje i prijavu neprimjerenog sadržaja, kontrolu pretraživanja i vremensko ograničenje i gledanje sadržaja na odabranom TV uređaju.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Videoigrice

Panevropski sistem označavanja videoigara – PEGI upozorenja i savjeti djeci i roditeljima u vezi sa igranjem videoigara na internetu

by Amela Lalić
written by Amela Lalić

Igranje videoigara putem interneta postalo je jedan od uobičajenih načina zabave, počev od jednostavnih arkadnih igara koje se igraju samostalno, do MMO igara (massively multiplayer online games) u koje se istovremeno može uključiti ogroman broj igrača.

Mnoge od ovih MMO igara imaju virtuelne zajednice, tako da igrači mogu doći u situaciju da ostvare neželjenu komunikaciju u realnom vremenu sa nekim od suigrača. Panevropski sistem označavanja videoigara (PEGI) izdvaja sljedeće potencijalne rizike:

  • Korisnički sadržaj stvoren u igri može biti neprimjeren mladima i neusklađen sa dobnom oznakom igre.
  • Pojedini igrači mogu se ponašati na način koji nije prikladan mladima (neprimjeren ili uvredljiv jezik, maltretiranje u igrama koje dopuštaju tekstualnu, glasovnu ili videokomunikaciju, nesportsko ponašanje poput varanja i podmetanja ili ispoljavanje agresivnosti prema suigračima.)
  • Kršenja privatnosti. Online igra može potaknuti ljude, uključujući i djecu, na zbližavanje sa suigračima, što može dovesti do dijeljenja ličnih podataka ili dogovaranja susreta u stvarnom životu sa nepoznatim suigračima.
  • Dijeljenje linkova za web-stranice na kojima se nalazi sadržaj koji možda nije prikladan za mlade.

U svrhu roditeljske zaštite djece od navedenih rizika, PEGI  daje sljedeće savjete:

  • Objasnite djeci da ne smiju davati svoje lične podatke suigračima na internetu.
  • Recite djeci da se ne smiju nalaziti sa suigračima koje su upoznali na internetu osim ako ćete vi biti u njihovoj pratnji.
  • Pratite aktivnosti svoje djece na web-stranicama igre. Ukoliko možete, igrajte videoigre sa njima.
  • Potaknite i podsjetite djecu da prijavljuju probleme poput zlostavljanja, prijetnji ili neprimjerenog jezika, prikazivanja neželjenog sadržaja ili poziva za susret sa igračima izvan igre.
  • Prijavite neprimjereno ponašanje koristeći PEGI web-stranicu za povratne informacije ili putem određenih mehanizama za ulaganje prigovora na konzolama ili web-stranicama igara.
  • Prekinite komunikaciju ili promijenite mrežni ID svog djeteta ukoliko vam sadržaj igre ili način na koji se igra razvija stvaraju osjećaj nelagode.

U nastavku su PEGI savjeti djeci kako bi zaštitili svoju sigurnost na internetu tokom igranja videoigara:

  • Neprimjereno ponašanje, neprimjeren jezik i varanje u toku igranja videoigre nisu u redu! Suigrače koji se ponašaju na takav način možete blokirati i uskratiti im tako mogućnost da komuniciraju sa vama, prijaviti davaocu usluge igre ili platformi i/ili upoznati o tome roditelje.
  • Odmah obavijestite roditelje ukoliko naiđete na bilo kakve informacije zbog kojih se osjećate nelagodno.
  • Nemojte odavati lične podatke poput kućne adrese, adrese elektronske pošte, telefonskog broja, lozinki ili slika.
  • Nikada ne pristajte da se nalazite sa osobom koju ste upoznali online, prije nego što s tim upoznate svoje roditelje.

Prijevod sa engleskog teksta Online Safety Tips | Pegi Public Site

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Videoigrice

Panevropski sistem označavanja videoigara – PEGI savjeti za roditelje

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Panevropski sistem označavanja videoigara (PEGI) uspostavljen je kako bi pomogao roditeljima da odaberu videoigre koje odgovaraju uzrastu njihovog djeteta. No, i pored PEGI sistema označavanja videoigara, roditelji trebaju imati na umu da je svako dijete drugačije i u skladu sa tim donijeti roditeljsku odluku šta njihovo dijete smije gledati ili iskusiti.

Saznajte šta PEGI dodatno savjetuje roditeljima prilikom odabira videoigrica:

  • Uvijek potražite dobnu klasifikaciju na paketu igara ili u digitalnoj trgovini.
  • Potražite sažetak ili pregled igre. Preporučuje se da sami odigrate igru ili da igrate videoigre sa vašom djecom jer je to najbolji način da se upoznate sa njihovim sadržajem. Pazite na svoju djecu kad se igraju i razgovarajte sa njima na temu videoigara koje igraju. Objasnite zašto neke videoigre možda nisu prikladne za njihov uzrast.
  • Napravite dogovor na sedmičnom nivou o vremenu koje mogu provesti igrajući videoigrice.
  • Potaknite svoju djecu da prave redovne pauze.
  • Imajte na umu da neke igre omogućavaju kupovinu dodatnih sadržaja.
  • Mnoge online igre igraju se u virtuelnim zajednicama koje omogućavaju igračima interakciju sa nepoznatim suigračima. Recite svojoj djeci da ne ostavljaju lične podatke i da prijavljuju neprimjereno ponašanje u okviru igre davaocu usluge igre ili odgovarajućoj platformi i/ili roditeljima.
  • Postavite ograničenja (dob, vrijeme, potrošnja, pristup internetu) pomoću alata za roditeljski nadzor.
0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Zaštita privatnosti

Privatnost djece i mladih na internetu

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Konvencija o pravima djeteta, koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda, članom 16. propisuje kako nijedno dijete neće biti podvrgnuto proizvoljnom ili nezakonitom uplitanju u njegov privatni život, porodicu, dom ili dopisivanje, niti nezakonitim napadima na njegovu čast i ugled i da dijete ima pravo na zakonsku zaštitu protiv takvog uplitanja ili napada. Pitanje privatnosti djece često pred roditelje stavlja pitanja: da li je, u kojim situacijama, i u kojoj mjeri poželjno da roditelj naruši privatnost svoga djeteta kako bi ga zaštitio od negativnih pojava u stvarnom i digitalnom svijetu?

 Potrebu djeteta za privatnošću ne treba tumačiti kao djetetovu želju da nešto sakrije od roditelja. Potreba za privatnošću neizostavan je dio razvojnog procesa odrastanja, kroz koji dijete gradi svoju individualnost, osjećaj sigurnosti i samopouzdanje. Na tom putu odrastanja, dječije odluke i postupci često su ishitreni i nepromišljeni i stoga su djeci potrebni roditeljsko povjerenje i podrška.

Boravak djece na mreži može se uporediti sa vremenom koje djeca provode u stvarnom životu. Kao što roditelji vode računa o tome s kim njihova djeca izlaze napolje, gdje provode vrijeme i u kojim aktivnostima, tako bi trebali voditi računa i o tome s kim i kako njihova djeca provode vrijeme dok su online. Međutim, roditelji trebaju voditi računa i o tome da je njihovoj djeci potrebna privatnost u virtuelnom, jednako kao i u stvarnom prostoru.

Mnoštvo negativnih informacija i neprimjerenih sadržaja na mreži, mogućnost komuniciranja putem društvenih mreža i anonimnih aplikacija, kako sa poznatim tako i sa nepoznatim ljudima, neprestano podsjećaju roditelje na to da internet ima svoju mračnu stranu, koja može ugroziti sigurnost njihove djece kako u stvarnom, tako i u digitalnom svijetu. Usljed pretjerane bojazni da će se njihovo dijete naći u ulozi žrtve internetskog nasilja, roditelji se često odlučuju na uvođenje raznih oblika roditeljskog nadzora, koji narušavaju privatnost, individualnost i samopouzdanje djeteta. Prije nego što posegnu za nekim od tehničkih rješenja roditeljskog nadzora, roditelji bi se trebali zapitati da li je to zaista neophodno i postoji li opravdan razlog za to. Ukoliko je dijete odgovorno, samostalno i iskreno u stvarnom životu, vjerovatno će se na sličan način ponašati i u digitalnom svijetu.

 Ukažite djetetu povjerenje

  • Ukoliko procijenite da je vaše dijete u dovoljnoj mjeri odgovorno i digitalno pismeno da može koristiti digitalne tehnologije bez roditeljskog nadzora, učinit ćete da se dijete osjeća sposobno, samopouzdano i spremno da sa vama podijeli svoja iskustva i probleme.
  • Upoznajte dijete sa pozitivnim i negativnim aspektima interneta, naučite ga kako da ostane sigurno na mreži i kako da se primjereno ponaša u digitalnom svijetu.
  • Dajte primjer djetetu vlastitim odgovornim online ponašanjem.
  • Dajte djetetu do znanja da će vaše povjerenje „zaraditi“ odgovornim, iskrenim i primjerenim ponašanjem na internetu i da će od toga zavisiti količina privatnosti koju će imati online.
  • Njegujte stalnu komunikaciju sa djetetom.

Postavite granice

  • Djeci (posebno mlađoj) postavite granice poput dogovora da neće brisati svoju historiju pretraživanja ili da su im zabranjene određene web-stranice neprimjerene njihovoj dobi.
  • Obavijestite ih da ćete, ukoliko primijetite da se ponašaju neodgovorno ili rizično na mreži i tako ugrožavaju vlastitu sigurnost, uključiti tehnička sredstva roditeljske kontrole, kojima ćete nadzirati uređaje koje koriste i da ćete to učiniti radi njihove sigurnosti.

Kada uključiti alate roditeljskog  nadzora?

  • Ukoliko primijetite promjene ponašanja kod vašeg djeteta: povlačenje u sebe, depresija, nesanica itd.
  • Ukoliko primijetite rizično ponašanje djeteta na mreži: uznemiravanje druge osobe, objavljivanje tuđih podataka ili fotografija, online klađenje, pornografija itd.
  • Obavijestite svoje dijete da ga nadzirete i razgovarajte s njim o tome, osim ako se radi o izuzetno delikatnom problemu gdje je potreban diskretan nadzor.
  • S obzirom na to da većina djece o tehnologiji zna više nego njihovi roditelji, budite spremni da će vaš nadzor biti motivacija da sakriju svoje mrežne aktivnosti i da ponište roditeljsku kontrolu na mreži.

Veoma je važno da roditelji budu zainteresovani za ono što se djetetu događa, kako na internetu, tako i kad je dijete offline. Iskren i otvoren odnos sa djecom, izgrađen na povjerenju i svakodnevnom dijalogu, učinit će da vaša djeca budu sigurna u online životu i da budu odgovorni digitalni građani.

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Opasni i neprimjereni sadržaji

Pogledajte videospot “Gdje je Buco?” namijenjen roditeljima o opasnostima na internetu s kojima se mogu susresti njihova djeca

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Videospot “Gdje je Buco” skreće pažnju roditeljima na opasnosti koje mogu zadesiti njihovu djecu dok borave na internetu, kao što su nasilje, pornografski sadržaji, kontakti s pedofilima ili radikalnim grupama.

„U stvarnom životu biste zaštitili svoju djecu. Učinite to i na internetu“, poruka je promotivnog videospota „Gdje je Buco?“ koji je napravljen sa ciljem da podsjeti roditelje na to koliko je važno da vode računa ne samo o tome sa kim se njihova djeca druže i koja mjesta posjećuju u stvarnom životu, nego isto tako sa kim komuniciraju, koje stranice posjećuju i kakvim sadržajima su izložena u online prostoru.

Internet ne predstavlja samo more zanimljivih, korisnih i inspirativnih sadržaja. Internet je, isto tako, baruština prepuna sadržaja koji mogu biti opasni po sigurnost djece, po njihovo fizičko, psihičko i/ili moralno zdravlje. Kako bi roditelji zaista bili u stanju da zaštite svoju djecu od različitih opasnosti koje vrebaju na internetu, potrebno je najprije da i sami postanu svjesni toga da internet itekako može da bude veoma loša dadilja njihovoj djeci.

Spot je nastao u Njemačkoj i prikazan je u 14 zemalja Evrope. Za potrebe bosanskohercegovačke publike, adaptirala ga je Regulatorna agencija za komunikacije.

Videospot “Gdje je Buco?” pogledajte ovdje (drugi po redu promotivni spot na datoj stranici).

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Bolji i sigurniji internet

ITU Smjernice za roditelje i edukatore u pogledu bezbjednosti djece na internetu

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Smjernice za roditelje i edukatore u pogledu bezbjednosti djece na internetu kreirala je 2020. godine Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU). Smjernice imaju za cilj da skrenu pažnju roditeljima, njegovateljima, starateljima i edukatorima na rizike i štete koje sobom nosi boravak djece na internetu i daju im preporuke kako da podrže sigurno i aktivno učestvovanje djece u savremenom medijatiziranom društvu, bez nepotrebnog ograničavanja njihovih mogućnosti.

Od ukupno 4,1 milijarde korisnika interneta, kako stoji u podacima ITU-a za 2019. godinu, svaki treći korisnik je dijete, to jest osoba mlađa od 18 godina. Internet tehnologije donijele su djeci i mladima brojne mogućnosti za komunikaciju i stvaranje novih veza, razvijanje kreativnosti, učenje novih vještina, prikupljanje informacija i učešće u građanskom životu. S druge strane, još uvijek postoji oko 346 miliona djece širom svijeta koja nisu povezana sa internetom. Dok u afričkoj regiji oko 60 posto djece nije na mreži, taj postotak u Evropi iznosi četiri posto. Pored mjesta stanovanja, na digitalne podjele među djecom utječu spolne razlike i siromaštvo. U mnogim zemljama djevojčice nemaju iste mogućnosti pristupa internetu kao dječaci, a i tamo gdje imaju, djevojčicama se u mnogo većoj mjeri nadgleda i ograničava upotreba interneta nego dječacima.

Pored nesumnjivih prilika, digitalne tehnologije donijele su i nove rizike i štete poput zloupotrebe ličnih podataka, izloženosti djece ilegalnim, nasilnim ili seksualnim sadržajima, online uznemiravanja i maltretiranja, pedofilskog zbližavanja, seksualnog zlostavljanja djece. Međutim, smjernice ističu da rizik ne dovodi uvijek do štete. Djeca koja su izložena online rizicima možda neće pretrpjeti štetu ukoliko imaju razvijenu digitalnu otpornost i usvojena digitalna znanja.

Istraživanje koje je širom svijeta provela mreža Global Kids Online sugerira da su djeca i mladi koji se bave širim spektrom mrežnih aktivnosti izloženi većem broju online rizika, što je posljedica povećane izloženosti ili samouvjerenijeg istraživanja interneta. Smjernice posebno tematiziraju pozitivne i negativne aspekte korištenja digitalnih tehnologija za djecu iz ranjivih skupina: djecu iz autističnog spektra, djecu migrante i djecu sa invaliditetom.

 Kao nove i nadolazeće rizike i izazove, smjernice prepoznaju:

  • internet stvari i s tim povezane tehničke, društvene, ekonomske i ekološke probleme;
  • igračke povezane na internet/robotika;
  • igranje online igrica;
  • vještačku inteligenciju i mašinsko učenje.

Smjernice nude klasifikaciju online rizika po fizički, psihički i moralni razvoj djece prema prirodi potencijalno opasnog sadržaja kao i prema ulozi djeteta u datoj rizičnoj situaciji.

Smjernice ističu važnu ulogu roditelja, njegovatelja i staratelja koji su pozvani da pomognu djeci da sigurno koriste internet i digitalne tehnologije navodeći kako je najprije potrebno da se roditelji i ostali koji brinu o djeci upoznaju sa rizicima i mogućnostima koje djeci i mladima nudi internet, aktivno prate šta djeca rade dok borave na internetu, upoznaju ih sa opasnostima na koje mogu naići u online okruženju, potaknu ih na kritičko razmišljanje o korištenim online sadržajima i vode sa djecom i mladima redovan, iskren i otvoren dijalog prilagođen uzrastu.

 Neke od preporuka koje Smjernice upućuju roditeljima, njegovateljima i starateljima su:

  • razgovarati sa djecom i provoditi vrijeme u zajedničkim (online i offline) aktivnostima;
  • instalirati antivirusnu zaštitu;
  • voditi računa o tome koje internet i mobilne usluge djeca koriste;
  • kontrolirati upotrebu kreditnih kartica i drugih mehanizama plaćanja;
  • naučiti kako prijaviti probleme na platformama koje djeca koriste;
  • izgraditi kulturu podrške u domu sa djecom;
  • pomoći djeci da razumiju i kontroliraju svoje lične podatke;
  • objasniti djeci i mladima što znači objavljivanje njihovih fotografija na internetu.

Smjernice ukazuju i na važnu ulogu edukatora koji su također pozvani da pomognu djeci i mladima da pametno i sigurno koriste tehnologiju. Neki od načina su:

  • obezbjeđivanje da škola ima skup efikasnih politika i praksi i da se njihova efikasnost redovno preispituje i ocjenjuje;
  • rad na razvoju digitalnih vještina i digitalne pismenosti putem uključivanja obrazovanja o odgovornom korištenju tehnologija u svoje nastavne planove i programe;
  • provjeravanje da li se školska politika protiv nasilja odnosi i na zlostavljanje putem interneta/mobilnih telefona/drugih uređaja i da li postoje efikasne sankcije u slučaju kršenja te politike;
  • imenovanje koordinatora za online sigurnost;
  • obezbjeđivanje da školska mreža bude sigurna;
  • korištenje akreditiranog provajdera internet usluga;
  • korištenje proizvoda za filterisanje, odnosno praćenje.
0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mlade

„Družimo se sa Sangom“ – Interaktivna knjiga o sigurnosti na internetu

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

ↇraga djeco, interaktivnu knjigu o sigurnosti djece na internetu, Družimo se sa Sangom, kreirala je Međunarodna telekomunikacijska unija – ITU 2020. godine u namjeri da vas zabavi i prenese vam osnovna znanja o vašim pravima na internetu i o tome kako možete na siguran način koristiti sve prednosti interneta.

Knjiga “Družimo se sa Sangom” sastavljena je od zanimljivih vježbi putem kojih možete da provjerite vaše znanje o pravima djece na internetu, dijeljenju ličnih podataka, o tome šta da učinite kada primite zlonamjernu poruku, ili šta da poduzmete ukoliko se iz određenog razloga ne osjećate sigurno na internetu. Preporučujemo vam da vježbe uradite u društvu roditelja ili neke druge odrasle osobe od povjerenja.

U nastavku saznajte koje sve važne teme knjiga obrađuje:

  • Prava djece na internetu (sadrži vježbe koje će vas upoznati sa Konvencijom o pravima djeteta, posebno sa tri najvažija prava koja se tiču dječijeg korištenja društvenih mreža).

  • Privatnost (sadrži vježbe koje će vam predočiti važnost čuvanja privatnosti na internetu kroz upoznavanje s tim šta su lični podaci, kako ih treba čuvati i sl.)
  • Provjeravanje istinitosti informacija na mreži (sadrži vježbe koje će vas naučiti kako možete provjeriti istinitost viđenih ili pročitanih informacija na internetu.)
  • Ponašanje na internetu (sadrži vježbe koje će vas potaknuti na razmišljanje o lijepom ponašanju na internetu i predstaviti vam mogućnosti blokiranja drugih na internetu.)
  • Uznemiravanje na internetu (sadrži vježbe koje će vas naučiti tome da nikakav vid nasilja ili uznemiravanja na internetu nije u redu, kao i tome gdje da potražite pomoć ukoliko se nađete u ulozi žrtve digitalnog nasilja.)
  • Rizici u digitalnom svijetu (sadrži vježbe koje će vas upoznati sa online rizicima kao što je komuniciranje sa nepoznatim osobama i koje će vas uputiti na to gdje možete potražiti pomoć ukoliko se nađete u rizičnim situacijama.)
  • Zaštita uređaja od virusa (uz ove vježbe saznat ćete kako možete zaštititi vaše uređaje od virusa.)
0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Kutak za djecu i mlade

„Na internetu sa Sangom“ – slikovnica koja će vas naučiti kako da koristite internet

by Sanja Dokić-Mrša
written by Sanja Dokić-Mrša

Draga djeco, slikovnica Na internetu sa Sangom koju je izradila Međunarodna telekomunikacijska unija – ITU 2020. godine kreirana je sa namjerom da vam pomogne da se na internetu osjećate sigurnije i zadovoljnije. Slikovnica je prevashodno namijenjena djeci uzrasta do devet godina i njihovim roditeljima. Opisujući konkretne i česte situacije/scenarije koji se tiču dječijeg boravka online „Na internetu sa Sangom“ naučit će vas koja su vaša prava na internetu i kako da sigurno koristite internet.

Slikovnica se sastoji od sljedećih šest situacija/scenarija:

“Upoznajte Hugu” (pravo na internet igrice). Ovaj scenarij pomoći će vam da shvatite da imate pravo da koristite digitalne medije kako biste se zabavili.

“Upoznajte Amal” (kontrolisanje vremena provedenog pred ekranom). Ovaj scenarij podsjeća vas na to da nije dobro pretjerano koristiti digitalne medije, te da je vrijeme pred ekranom potrebno uravnotežiti sa offline aktivnostima, kao što je igranje u kući ili napolju, samostalno ili, što je najbolje, u društvu ?

“Upoznajte Toma” (problem izloženosti neprikladnom sadržaju). Ovaj scenarij dat će vam savjet šta da učinite u slučaju da na internetu doživite nešto zastrašujuće, uznemiravajuće ili nepristojno.

“Upoznajte Zolu” (pravo na upotrebu digitalnih medija za potrebe učenja). Ovaj scenarij će vam pomoći da shvatite da imate pravo i mogućnost da digitalne medije koristite kao izvor ogromne količine informacija o stvarima ili pojavama o kojima želite da znate više.

“Upoznajte Kaylu” (pitanje privatnosti). Ovaj scenarij govori o važnosti čuvanja ličnih podataka i fotografija na internetu u cilju zaštite privatnosti.

“Upoznajte Lucasa” (odrasli kao uzor pozitivne upotrebe digitalnih medija). Ovaj scenarij prevashodno je namijenjen roditeljima/odraslima pozivajući ih da djeci daju dobar primjer kako da koriste digitalne medije.

U namjeri da vas podstakne na razmišljanje, svaka situacija/scenarij će vam postaviti pitanje uz dva ponuđena odgovora. Odaberite odgovor za koji mislite da je tačan, a da li ste napravili pravi izbor, provjerite na kraju slikovnice, gdje su dati svi tačni odgovori uz obrazloženja.

Bilo bi dobro da ovu slikovnicu čitate u društvu mame, tate ili druge odrasle osobe sa kojom provodite dosta vremena i da otvoreno sa njima porazgovarate o onome što ste vidjeli ili radili na internetu. Veoma je važno da shvatite da sa roditeljima i odraslim osobama od povjerenja u bilo kojem trenutku možete razgovarati o bilo čemu što ste doživjeli online i da zbog toga nećete upasti u nevolju.

 

0 comment
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Newer Posts
Older Posts

Kontaktirajte nas

Regulatorna agencija za komunikacije

map Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
phone
Tel: +387 33 250 600
mail
medijskapismenost@rak.ba info@rak.ba
web www.rak.ba

Pratite nas na društvenim mrežama

instagram tiktok youtube Facebook

@2022 - Sva prava zadržana

Regulatorna agencija za komunikacije

Accessibility by WAH