djeca

Autor: Plavi telefon, savjetodavna linija za djecu i mlade, organizacije Nova generacija

Moderne tehnologije omogućile su mladim osobama nove mogućnosti društvenog života. Komunikacija među njima odvija se putem pametnih telefona u vidu poruka, poziva i drugih sadržaja. Mobilne aplikacije koje mladi koriste omogućavaju im da se dopisuju sa svojim vršnjacima, razmjenjuju i uče o različitim sadržajima što može da bude korisno za njihov rast i razvoj. Ali, ukoliko se zloupotrebljavaju, mladi mogu da budu izloženi i različitim rizicima, među kojima su i sexting i sextortion.

U daljnjem tekstu objasnićemo vam šta je to sexting i sextortion, šta motiviše djecu i mlade da se upuštaju u sexting te koji su rizici navednog ponašnja.

Šta je sexting?

Na pitanje šta podrazumijeva pojam sexting, pokušaćemo da vam odgovorimo pomoću anonimne priče jedne djevojčice koja se putem „Plavog telefona“, Savjetodavne linije za djecu i mlade  obratila za pomoć i podršku zbog nasilja koje doživljava u vezi. Kroz ovu priču moći će te da vidite do čega sve sexting može da dovede i koje su posljedice upuštanja u takvo ponašanje.  Važno je napomenuti da navedeni inicijal B. ne odražava njeno pravo ime, jer nam je poruka upućena anonimno putem chat-a.

„B. je 16-godišnja djevojka koja je prije godinu dana započela vezu sa momkom koji je godinu dana stariji od nje. S obzirom na to da su joj roditelji jako strogi i ne dozvoljavaju joj da ima momka, ona je odlučila da to sakrije od njih. B. i njen momak se nisu viđali često jer ona nije željela da bude viđena sa njim. Plašila se da će ih neko vidjeti i to reći njenim roditeljima. Ali, svakodnevno su se dopisivali putem društvenih mreža.

U početku je njihov odnos bio divan, on je bio pažljiv i pun razumijevanja prema njoj. B. mu je vjerovala i nastojala da mu udovolji u svemu. U jednom od razgovora, on je tražio da mu B. pošalje svoje intimne fotografije jer bi mu, kako je on rekao, na taj način pokazala da ga voli i da želi da bude sa njim. B. je pristala na to jer je imala povjerenja u njega i mislila je da se ništa loše ne može dogoditi. 

Međutim, stvari su se promijenile nakon pola godine veze.. Momak bi počinjao da galami na B. svaki put kada bi ona otišla u grad sa drugaricama te joj je naređivao da ne ide sa njima  već sa njim. Misleći da on to radi jer je željan njene pažnje i vremena te da joj tako pokazuje da mu je stalo, B. se sve više udaljavala od svojih prijatelja. Počela je da provodi više vremena sa njim, ali on je i dalje nastavljao sa istim ponašanjem. Bio je kontrolišući prema njoj i svakodnevno je zahtijevao da mu B.  šalje svoju lokaciju kako bi on znao gdje se nalazi. Kada bi ona odbila da to uradi, on bi se naljutio i slao joj uznemirujuće poruke. Prijetio joj je da će poslati njene nage fotografije njenim roditeljima i prijateljima ukoliko ne bude radila sve ono što on zahtijeva od nje. Kako bi joj pokazao da je ozbiljan, neke njene fotografije i videe je slao svojim prijateljima, ali bi poruku obrisao prije nego što oni vide.

Zbog nasilja, prijetnji i ucjena koje doživljava,  B. se osjeća jako uplašeno i ne zna šta da radi. Smatra da ne može nikome da se obrati za pomoć jer ne želi da njeni roditelji saznaju za to. Najradije bi ga ostavila, ali se boji da će on svima proslijediti njene fotografije. Pored toga, B. već danima ne može da spava, konstantno razmišlja o svemu što se dešava. Osjeća se uznemireno i samo želi da ovo prestane. Ponekad pomisli da bi bilo najbolje da je nema jer bi samo tako prestalo nasilje koje doživljava“ (Nastavak priče o tome kako su savjetnici Plavog telefona pomogli B., možete pročitati u poslednjem pasusu).

Iz navedene priče možemo da vidimo da se pod sekstingom najčešće podrazumijeva slanje ili primanje poruka, fotografija ili video snimaka sa seksualnim sadržajem. Obično se odvija putem telefona, ali može i putem društvenih mreža ili drugih aplikacija. Seksualni sadržaj se može razmjenjivati s prijateljima, momkom ili djevojkom ili osobom koju upoznaš online.

Mladi se iz različitih razloga upuštaju u seksting, a neki od najčešćih su:

• Mišljenje da svi njihovi vršnjaci to rade
• Zabava, šala, flert;
• Kako bi se nekome svidjeli, prikazali privlačnim, slobodnim i zanimljivim;
• Želja za postizanjem intimnosti i uzbuđenja;
• Potpuno povjerenje u partnera;
• Osjećaj obveze prema partneru ili partnerova ustrajnost postavljanja pitanja;
• Nekada se mladi upištaju u sexting pod prisilom nakon prvog dobrovoljnog sextinga i tad govorimo o sextortion-u – jedna osoba prijeti drugoj da će njene eksplicitne fotografije objaviti ili proslijediti drugim osobama ako ne pristane na daljne seksualne aktivnost ili joj ne da novac ili uradi ono što ona želi od nje.

Koji su rizici sextinga?

Važno je da djeca i mlade osobe razumiju da poruke, fotografije ili video snimci koje postave na internet ili pošalju drugoj osobi nikada nisu potpuno privatni i anonimni. Jednom kada se postavi ili pošalje intimna fotografija ili video, ne postoji mogućnost da osoba kontroliše šta će se dogoditi i kome će biti dostupan navedeni sadržaj.

Ukoliko intimni sadržaji postanu javno dostupni djeca i mladi bi bili izloženi nasilju i zlostavljanju što bi moglo da dovede do problema sa mentalnim zdravljem kao što su narušeno samopouzdanje i samopoštovanje, usamljenost, osjećaj stida i krivice, zatim anksioznost, depresivnost kao i samopovređivanje te suicidalne misli i ideje. (

Nadalje, seksualno rizična ponašanja usko su vezana uz seksting. Karakteristike osoba koje sekstaju su da one ranije stupaju u seksualne odnose, ne koriste zaštite što ih čini podložnijim riziku neželjene trudnoće kao i spolno prenosivim bolestima (Benotsch, Snipes, Martin i Bull, 2013), a pored toga, imaju i veći broj seksualnih partnera (Ybara i Mitchell, 2014).

Sexting može da ima i određene rizike i sa zakonskog aspekta. Mlada osoba koja traži, pristupa, posjeduje, stvara ili dijeli eksplicitne sadržaje nekoga mlađeg od 18 godina može biti optužena za krivično djelo – dječija pornografija. Optužba za ova krivična djela može rezultirati krivičnim dosijeom i registracijom kao seksualni prestupnik u nekim okolnostima. Ovo bi dovelo do zabrane rada ili volontiranja na mjestima gdje su djeca, do zahtjeva da se redovno prijavljuju policiji  te bi im bila ograničena i sloboda kretanja.

Kako možeš da se zaštitiš?

Važno je da znaš da je u redu da kažeš NE ukoliko bilo ko od tebe traži da pošalješ svoju intimnu fotografiju ili video. Imaš pravo da ne radiš stvari zbog kojih se osjećaš neugodno i uplašeno. U slučaju da osoba nastavi da insistira ili da ti prijeti, možeš da je blokiraš i na taj način prekineš kontakt sa njom. Takođe, možeš se obratiti i nekoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenja i sa njom razgovarati o tome što ti se dešava. Ako dobijaš prijetnje, sačuvaj poruke jer se takvo ponašanje smatra krivičnim djelom te se može prijaviti policiji.

Ukoliko si ti poslao/la svoju intimnu fotografiju ili video te se osjećaš zabrinuto zbog toga, jer ne znaš šta može da se dogodi, pokušaj iskreno da razgovaraš sa osobom kojoj si poslala fotografije i zamoli je da ih  obriše. Ponekad se može dogoditi da se ovakvi sadržaji objave na internetu. U slučaju da se to tebi dogodi, važno je da znaš da ti nisi kriv/a za to i da ne moraš sam/a da prolaziš kroz sve to.

Kako Plavi telefon može da pomogne djetetu ili mladoj osobi koja doživljava nasilje putem interneta?

Plavi telefon je sigurno mjesto gdje možeš da se obratiš ukoliko imaš bilo kakav problem i potrebni su ti pomoć i podrška. Savjetnici Plavog telefona su tu da te saslušaju, pruže ti podršku razumjevanje te zajedno sa tobom pokušaju da dođu do rješenje koje je najadekvatnije za određenu situaciju. U toku razgovora niko te neće kritikovati niti osuđivati. Važno nam je da se osjećaš slobodno i sigurno da sa nama podijeliš ono što te muči. Možeš da nam se obratiš putem besplatnog telefona ili putem chat-a koji se nalazi na našem sajtu.

U slučaju da doživljavaš nasilje na internetu, putem nas postoji mogućnost da anonimno prijaviš nasilje koje ti se dešava. Pored toga, tu smo za tebe da osmislimo načine i strategije kako da se zaštitiš u situacijama nasilja te da ti pomognemo da se nasilje zaustavi.

Na početku teksta, smo ti ispričali priču o djevojčici B. koja je doživljavala nasilje od strane svoga momka, a sada ćemo ti reći kako su joj savjetnici Plavog telefona pružili pomoć.

S obzirom na to da je u toku razgovora B. nagovijestila da ima suicidalne ideje i misli, savjetnik je prvo sa njom napravio antisuicidalni ugovor jer je bio zabrinut da bi B. mogla da sebi oduzme život ili da se povrijedi. B. je obećala savjetniku da neće sebi nauditi dok je god u komunikaciji sa nama i dok pokušavamo da pronađemo rješenje.

Pored toga, naš savjetnik je zajedno sa B. osmislio strategiju kako da razgovara sa osobom u koju ima povjerenja i koja bi joj mogla pomoći da razgovara sa roditeljima o tome što joj se dešava. B. nam se javljala nekoliko puta, a u našem poslednjem razgovoru nam je rekla da je razgovarala sa roditeljima, da su bili ljuti na nju, zabranili su joj da se viđa sa momkom ali su joj pružili i podršku. Dogovorili su se da će zajedno otići u policiju i prijaviti momka koji je prijetio B.

Važno je da znate da mnogi vaši vršnjaci imaju negativna iskustva zbog sexting-a i sextortion-a te da niste jedini kojima se to dešava. Ne morate sami da se nosite sa tim, potražite pomoć i podršku.

Literatura:

Benotsch, E. G., Martin, A. M., Snipes, D. J., & Bull, S. S. (2013a). Sexting, substance use, and sexual risk behavior in young adults. Journal of Adolescent Health, 52, 307-313

Daniels. N (2022). What is Sextortion? How to Prevent Online Blackmailing. Preuzeto sa: https://vpnoverview.com/internet-safety/cybercrime/what-is-sextortion/

Dodaj, A. i Sesar, K. (2020). Seksting: razmjena seksualno eksplicitnog sadržaja. Mostar: Sveučilište u Mostaru

Hrabri telefon. Sexting. Preuzeto sa: https://tinejdzeri.hrabritelefon.hr/clanci/sexting/

Medvidović, M. (2019). Objašnjenja seksualnog ponašanja i sekstinga mladih (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Depatrment of Psychology).

Oršolić, K. (2019). Sekting u okviru teorije seksualnih skriptova i teorije socijalne razmjene (Doctoral dissertation, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences).

Ybarra, M. L. i Mitchell, K. J. (2014). „Sexting“ and its relation to sexual activity and sexual risk behavior in a national survey of adolescents. Journal of adolescent health, 55(6), 757- 764.